PRESUDA OPĆEG SUDA (žalbeno vijeće)

12. studenoga 2015.

Spojeni predmeti T‑515/14 P i T‑516/14 P

Christodoulos Alexandrou

protiv

Europske komisije

„Žalba – Javna služba – Zapošljavanje – Obavijest o natječaju EPSO/AD/231/12 – Uskraćivanje sudjelovanja u testiranjima za procjenu – Obveza obrazlaganja – Pristup dokumentima – Odbijanje zahtjeva za pristup pitanjima s više ponuđenih odgovora postavljenima u pristupnim testovima – Tajnost rada povjerenstva za odabir – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Područje nadležnosti Službeničkog suda – Članak 270. UFEU‑a – Pojam akta koji negativno utječe – Članak 90. stavak 2. Pravilnika o osoblju“

Predmet:      Žalbe podnesene protiv presuda Službeničkog suda (treće vijeće) od 14. svibnja 2014., Alexandrou/Komisija (F‑34/13, Zb. SS, EU:F:2014:93 i F‑140/12, Zb. SS, EU:F:2014:94), radi ukidanja tih presuda.

Odluka:      Odbija se žalba u predmetu T‑516/14 P. U predmetu T‑515/14 P djelomično se ukida presuda Službeničkog suda od 14. svibnja 2014., Alexandrou/Komisija (F‑34/13), u dijelu u kojem taj sud nije odgovorio na prvi tužbeni razlog koji se temeljio na nepostojanju obrazloženja, u dijelu u kojem su posebne okolnosti opravdale davanje pristupa C. Alexandrouu spornim pitanjima i u dijelu u kojem je odbio četvrti tužbeni razlog. U preostalom dijelu žalba u predmetu T‑515/14 P se odbija. Tužba u predmetu F‑34/13 odbija se zato što se, s jedne strane, temelji na nepostojanju obrazloženja pobijanih odluka jer se C. Alexandrou pozvao na posebne okolnosti koje opravdavaju njegov pristup spornim pitanjima i, s druge strane, tužbenom razlogu koji se temeljio na povredi prava na pravično suđenje, umjesto na djelotvornu pravnu zaštitu. U predmetu T‑516/14 P svaka će stranka snositi vlastite troškove. U predmetu T‑515/14 P svaka će stranka snositi vlastite troškove.

Sažetak

1.      Žalba – Razlozi – Nedostatnost obrazloženja – Dopuštenost

(Statut Suda, čl. 36. i Prilog I., čl. 7. st. 1.)

2.      Tužbe dužnosnikâ – Nadležnost Službeničkog suda – Zahtjev za pristup dokumentima natječajnog postupka – Uključenost

(čl. 256. st. 1. UFEU‑a, čl. 263. i 270. UFEU‑a; Statut Suda, Prilog I., čl. 1.; Pravilnik o osoblju za dužnosnike, čl. 90. st. 2. i čl. 91. st. 1.)

3.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Zahtjev za pristup dokumentima u vezi s natječajem za zapošljavanje dužnosnika Unije – Podređenost sustavu Pravilnika o osoblju za dužnosnike i sustavu Uredbe br. 1049/2001

(čl. 15. st. 3. UFEU‑a; Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 42.; Pravilnik o osoblju za dužnosnike, Prilog III., čl. 6.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3.)

4.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita postupka odlučivanja – Područje primjene – Pitanja s više ponuđenih odgovora postavljena na predodabirnim testiranjima za opći natječaj za zapošljavanje dužnosnika Unije – Uključenost

(Pravilnik o osoblju za dužnosnike, Prilog III. čl. 6.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3.)

5.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita postupka odlučivanja – Objava pitanja postavljenih na predodabirnim testiranjima za opći natječaj za zapošljavanje dužnosnika Unije – Presumpcija ugrožavanja postupka odlučivanja – Granice

(Pravilnik o osoblju za dužnosnike, Prilog III. čl. 6.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st 2. i 3.)

6.      Dužnosnici – Natječaj – Natječaj temeljen na kvalifikacijama i testovima – Ocjena zasluga kandidata – Isključenje kandidata na temelju njihovih odmjerenih odgovora na pitanja postavljena u okviru faze predodabira – Okolnost da je kandidat dobio ocjenu znatno nižu od onih koje je dobio na drugim pristupnim testovima – Okolnost koja sama po sebi ne može dovesti u pitanje regularnost testiranja

1.      Žalbeni razlog koji se temelji na tome da prvostupanjski sud nije odgovorio na zahtjev ili tužbeni razlog istaknut pred njim zapravo ističe povredu od strane Službeničkog suda obveze obrazlaganja koja proizlazi iz članka 36. Statuta Suda, primjenjivog na Službenički sud na temelju članka 7. stavka 1. Priloga I. tom statutu.

S tim u vezi, žalitelju koji ističe da nije odgovoreno na njegovu argumentaciju ne može se prigovoriti da ne navodi nijedan odjeljak ili dio pobijane presude na koji se odnosi njegov prigovor s obzirom na to da on ističe upravo nepostojanje odgovora.

(t. 34., 35.)

Izvori:

Opći sud: presuda od 8. listopada 2014., Bermejo Garde/EGSO, T‑529/12 P, Zb. SS, EU:T:2014:861, t. 43.

2.      Službenički sud je isključivo nadležan za sporove vezane uz postupke općih natječaja, kako ratione personae, kad isključeni kandidat podnese zahtjev za pristup dokumentima u svojstvu kandidata na natječaju, tako i ratione materiae, s obzirom na to da je taj zahtjev podnesen zbog isključenja navedenog kandidata s natječaja.

Naime, na temelju odredbi članka 256. stavka 1. UFEU‑a i članka 1. Priloga I. Statut Suda, Službenički sud nadležan je u prvom stupnju za tužbe podnesene na temelju članka 270. UFEU‑a, koje se, u skladu s potonjim člankom, odnose na sporove između Unije i njezinih službenika u granicama i uvjetima određenima Pravilnikom o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zapošljavanja ostalih službenika Unije.

To razgraničenje nadležnosti Službeničkog suda temelji se na osobnom statusu osobe o kojoj je riječ i na izvor spora. S tim u vezi je spor između dužnosnika i institucije u kojoj je on zaposlen, kad proizlazi iz radnog odnosa koji povezuje dotičnu osobu i instituciju, obuhvaćen člankom 270. UFEU‑a i člancima 90. i 91. Pravilnika o osoblju pa stoga ne ulazi u područje primjene članka 263. UFEU‑a, koji definira opći sustav tužbe za poništenje akata koje su donijeli institucije i tijela Unije.

Osim toga, iz članka 270. UFEU‑a, u vezi s člankom 91. stavkom 1. Pravilnika o osoblju, izričito proizlazi da je kriterij za određivanje može li tužbu na temelju članka 270. UFEU podnijeti osoba na koju se primjenjuje Pravilnik o osoblju taj je li akt čija se zakonitost osporava akt koji negativno utječe u smislu članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju. Iz potonjeg članka proizlazi da se protiv odluka ili nepoduzimanja mjere određene Pravilnikom o osoblju mogu podnijeti pravni lijekovi iz poglavlja VII. Pravilnika o osoblju.

Osim toga, pravni lijekovi predviđeni poglavljem VII. Pravilnika o osoblju stoje na raspolaganju kandidatima na otvorenim natječajima ili postupcima odabira, neovisno o tome jesu li službenici Unije ili ne.

(t. 59. do 63.)

Izvori:

Sud: rješenje od 10. lipnja 1987., Pomar/Komisija, 317/85, Zb., EU:C:1987:267, t. 7. i navedena sudska praksa

Opći sud: rješenje od 20. travnja 2012., Pachtitis/Komisija, T‑374/07, EU:T:2012:188, t. 13. do 15.

3.      Time što članak 15. stavak 3. UFEU‑a predviđa donošenje uredbi poput Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije radi definiranja načela i granica prava na javni pristup dokumentima institucija Unije, on ne predstavlja prepreku donošenju ili održavanju posebnih pravila o pristupu određenim dokumentima u posebnim područjima kad je postojanje takvih pravila opravdano potrebom ispunjenja posebnih ciljeva.

Međutim, budući da ni u Uredbi br. 1049/2011 ni u posebnim propisima o posebnom području prava Unije, čiji je cilj različit od cilja transparentnosti, ne postoji odredba koja izričito predviđa prednost jednog od tih propisa nad drugim, valja osigurati da se svaki od tih propisa primjenjuje na način koji je sukladan drugome i koji tako omogućuje da se oni primjenjuju usklađeno.

Iz toga slijedi da načelo tajnosti rada povjerenstva za odabir, predviđeno člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, prema kojem se rad povjerenstva za odabir odvija u tajnosti, ne može isključiti primjenu Uredbe br. 1049/2001 s obzirom na to da nju valja tumačiti vodeći računa, u predmetnom slučaju, o posebnim odredbama Pravilnika o osoblju. Međutim, ta se pravila Pravilnika o osoblju i opća načela definirana u toj uredbi moraju usklađeno primjenjivati. U tim se okolnostima podnositelj zahtjeva za pristup ne može valjano oslanjati na opće načelo transparentnosti koje proizlazi iz članka 15. stavka 3. UFEU‑a i članka 42. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kako bi opravdao isključivu primjenu odredbi Uredbe br. 1049/2001 i tako isključiti odredbe članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju.

(t. 68. do 71.)

Izvori:

Sud: presuda od 27. veljače 2014., Komisija/EnBW, C‑365/12 P, Zb., EU:C:2014:112, t. 84. i navedena sudska praksa

4.      Kad je riječ o pristupu dokumentima vezanima uz rad natječajnog povjerenstva za odabir, izuzeća od prava na pristup dokumentima iz članka 4. Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije ne mogu se tumačiti bez vođenja računa o posebnim pravilima predviđenima u predmetnom slučaju u članku 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju i točki 6.2. Vodiča za otvorene natječaje. Naime, ciljevi tih posebnih pravila su različiti od cilja transparentnosti iz Uredbe br. 1049/2001. U strukturi te uredbe pravo na javni pristup dokumentima institucija i tijela Unije načelno je ustanovljeno radi olakšavanja izvršavanja tog prava u najvećoj mogućoj mjeri i promicanja dobre upravne prakse tako što osigurava najveću moguću transparentnost postupka odlučivanja javnih tijela i informacija na kojima se temelje njihove odluke. Posljedično, iznimke od tog načela tumače se usko.

Suprotno tomu, članak 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, koji se na poseban način odnosi na postupke natječaja, ustanovljuje načelo tajnosti rada povjerenstva za odabir radi osiguranja neovisnosti natječajnih povjerenstava i objektivnosti njihovih poslova tako što ih štiti od svih vanjskih smetnji ili pritisaka, bilo od strane uprave Unije, predmetnih kandidata ili trećih osoba.

Osim toga, kad je konkretno riječ o općim natječajima, iz točke 6.2. vodiča za te natječaje proizlazi da načelo tajnosti rada povjerenstva za odabir obuhvaća tekst pitanja s više ponuđenih odgovora koja su postavljena u okviru predodabirnih testova. Cilj tog ograničenja prava na pristup dokumentima je izbjeći da pitanja koja mogu biti ponovno upotrijebljena u okviru kasnijih natječaja budu objavljena drugim budućim kandidatima. Uzimajući u obzir velik broj kandidata na natječajima, zbog čega predodabirna testiranja traju nekoliko dana, opće je poznato da pitanja koja su postavljena u okviru tih natječaja svakom kandidatu, u svakoj skupini pitanja usporedive prirode i težine, a koja definira povjerenstvo za odabir na temelju objektivnih kriterija koji su jednaki za sve kandidate, nasumično odabire računalni program iz baze podataka pitanja s više ponuđenih odgovora.

U tim okolnostima valja priznati da su pitanja s više ponuđenih odgovora postavljena u pristupnim testovima natječaja za zapošljavanje dužnosnika Unije, budući da su usko vezana uz postupak zapošljavanja, obuhvaćena Komisijinim postupkom odlučivanja i stoga ulaze u područje primjene članka 4. stavka 3. Uredbe 1049/2001. Naime, iako su ta pitanja postavljena tisućama kandidata na općem natječaju, činjenica je da su ona dio institucijine interne baze podataka namijenjene tome da je upotrebljavaju natječajna povjerenstva za odabir prilikom organizacije natječaja Europskog ureda za odabir osoblja i da su ona tako interni dokumenti koji su obuhvaćeni izuzećem koje se odnosi na zaštitu Komisijina postupka odlučivanja.

(t. 78. do 81. i 86.)

Izvori:

Sud: presuda od 27. veljače 2014., Komisija/EnBW, EU:C:2014:112, t. 83. i navedena sudska praksa

Opći sud: presude od 5. travnja 2005., Hendrickx/Vijeće, T‑376/03, Zb. SS, EU:T:2005:116, t. 56. i od 14. srpnja 2005., Le Voci/Vijeće, T‑371/03, Zb. SS, EU:T:2005:290, t. 123.

5.      Radi opravdanja odbijanja pristupa dokumentu čija je objava zatražena na temelju Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, u načelu nije dovoljno da je taj dokument obuhvaćen djelatnošću, navedenom u članku 4. stavcima 2. i 3. te uredbe. Institucija o kojoj je riječ dužna je također obrazložiti na koji bi način pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen izuzećem predviđenim člankom 4. stavkom 2. Uredbe br. 1049/2001. Međutim, predmetnoj instituciji dopušteno je odluke temeljiti na općim pretpostavkama koje se primjenjuju na određene kategorije dokumenata, s obzirom na to da se razmatranja slične vrste općenito mogu primjenjivati na zahtjeve za otkrivanje dokumenata iste naravi.

S tim u vezi, kad je riječ o zahtjevu za pristup pitanjima s više ponuđenih odgovora postavljenih u okviru predodabirnih testova općeg natječaja za zapošljavanje dužnosnika Unije, u skladu s ciljevima načela zaštite tajnosti rada povjerenstva za odabir Komisija ima pravo pretpostaviti, a da pritom konkretno i pojedinačno ne ispita te dokumente, da objava tih pitanja načelno ozbiljno ugrožava njezin postupak odlučivanja. Primjena takve opće presumpcije, s obzirom na pitanja s više ponuđenih odgovora postavljenih u okviru općeg natječaja, u potpunosti je uključena u sustav Uredbe br. 1049/2001, koji mora biti u skladu s posebnim primjenjivim pravilima koja opravdavaju posebni ciljevi. Stoga se primjenu takve opće presumpcije, kad Komisija odluči pozvati se na izuzeće koje se odnosi na zaštitu postupka odlučivanja kako bi odbila zahtjev za pristup pitanjima s više ponuđenih odgovora postavljenima u okviru općeg natječaja, podnesenog na temelju Uredbe br. 1049/2001, ne može razumjeti kao dodavanje novog izuzeća.

Osim toga, u određenim posebnim okolnostima ta opća presumpcija može biti oborena u okviru uravnoteženja postojećih interesa u skladu sa sustavom predviđenim člankom 4. Uredbe br. 1049/2001. To je slučaj kada kandidat pobija konkretno relevantnost određenih pitanja ili osnovanost odgovora koji su se smatrali pravilnima i ako je razlika između njegovih rezultata i praga uspješnosti takva da on, ako je pobijanje osnovano, mogao biti jedan od kandidata koji su prošli predmetno testiranje. Naime, u takvom primjeru potrebno je dotičnoj osobi priopćiti tekst predmetnih pitanja kako bi ona mogla ocijeniti regularnost odluke o njezinu isključenju iz natječaja i mogućnost da podnese tužbu kao i da bi se omogućio sudski nadzor. U tom slučaju pravo dotične osobe da pristupi dokumentima koji obrazlažu tu odluku prevladava nad načelom tajnosti rada povjerenstva za odabir.

(t. 87., 88., 94., 95., 98.)

Izvori:

Sud: presuda od 27. veljače 2014., Komisija/EnBW, EU:C:2014:112, t. 64. i 65. i navedena sudska praksa

6.      U okviru pristupnih testova općem natječaju, sama okolnost da je kandidat dobio ocjenu znatno nižu od onih koje je dobio na drugim pristupnim testovima, ako nema drugih indicija, odnosi se jedino na vlastite sposobnosti dotične osobe i ne predstavlja posebnu okolnost koja se odnosi na postavljena pitanja ili osnovanost odgovora koja može dovesti u pitanje regularnost samog testa.

(t. 167.)