Predmet T‑403/12

Intrasoft International SA

protiv

Europske komisije

„Javna nabava usluga – Postupak javne nabave – Tehnička pomoć srpskoj carinskoj upravi u okviru modernizacije carinskog sustava – Sukob interesa – Odluka Delegacije Unije u Republici Srbiji o odbijanju ponuditeljeve ponude – Prešutno odbijanje prigovora protiv odluke o odbijanju ponude“

Sažetak – Presuda Općeg suda (drugo vijeće) od 13. listopada 2015.

1.      Tužba za poništenje – Akti koji se mogu pobijati – Pojam – Akti koji proizvode obvezujuće pravne učinke – Ocjena tih učinaka prema biti akta

(čl. 263. st. 1. UFEU‑a)

2.      Tužba za poništenje – Akti koji se mogu pobijati – Pojam – Akti koji proizvode obvezujuće pravne učinke – Dopis Unijine delegacije kojim se ponuditelja obavještava da zbog sukoba interesa ne može sudjelovati u fazi dodjele ugovora – Uključenost

(čl. 263. UFEU‑a)

3.      Tužba za poništenje – Svojstvo tuženika – Unijina delegacija – Nepostojanje svojstva tijela, ureda ili agencije Unije – Akti koje je u okviru postupka javne nabave donio šef Unijine delegacije – Akti koji se mogu pripisati Komisiji

(čl. 221. i 263. UFEU‑a)

4.      Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Procesna legitimacija – Postupak javne nabave – Odluka javnog naručitelja upućena konzorciju ponuditelju koji nema pravnu osobnost – Tužba društva koje je član navedenog konzorcija – Dopuštenost

(čl. 263. st. 4. UFEU‑a)

5.      Tužba za poništenje – Rokovi – Prekluzija – Tužba protiv odluke institucije donesene u okviru postupka javne nabave kojom se predviđaju fakultativni postupci mirnog rješavanja sporova – Tužiteljeva uporaba takvog postupka rješavanja sporova – Nepostojanje utjecaja na protek roka za podnošenje tužbe za poništenje

(čl. 263. UFEU‑a)

6.      Tužba za poništenje – Pravni interes – Potreba stvarnog i postojećeg interesa – Tužba koja može donijeti korist tužitelju

(čl. 263. UFEU‑a)

7.      Tužba za poništenje – Tužba protiv odluke o potvrđivanju ranije odluke koja je postala konačna – Nedopuštenost – Pojam potvrđujuće odluke – Nepostojanje novog elementa u odnosu na raniju odluku i nepreispitivanje položaja adresata odluke

(čl. 263. UFEU‑a)

8.      Javna nabava Europske unije – Postupak javne nabave – Obveza da se odbijenim ponuditeljima na njihov zahtjev priopće dodatne informacije o razlozima odbijanja –Poštovanje obveze koje ne rezultira nadomještanjem odluke o odbijanju ponude

(Uredba Vijeća br. 1605/2002; Uredba Komisije br. 2342/2002, čl. 149. st. 3. st. 4.)

9.      Tužba za poništenje – Akti koji se mogu pobijati – Pojam – Akti koji proizvode obvezujuće pravne učinke – Izostanak odgovora institucije na prigovor neuspješnog ponuditelja podnesen u okviru postupka javne nabave kojim se predviđaju fakultativni postupci mirnog rješavanja sporova – Isključenje

(čl. 263. UFEU‑a)

10.    Javna nabava Europske unije – Postupak javne nabave – Dodjela ugovora – Isključenje ponuditelja u slučaju sukoba interesa – Pojam sukoba interesa – Pripadnost ponuditelja konzorciju koji je sastavio dokumente u ranijem postupku javne nabave, a ti su dokumenti potom korišteni kao temelj predmetnog postupka – Nesudjelovanje ponuditelja u pripremnim radnjama ranijeg postupka javne nabave – Nepostojanje sukoba interesa

(Uredba Vijeća br. 1605/2002, čl. 94. t. (a))

11.    Javna nabava Europske unije – Postupak javne nabave – Dodjela ugovora – Isključenje ponuditelja u slučaju sukoba interesa – Pretpostavke – Konkretna ocjena ponude i položaja ponuditelja – Nužnost utvrđivanja stvarnog, a ne mogućeg rizika

(Uredba Vijeća br. 1605/2002, čl. 94.)

12.    Javna nabava Europske unije – Postupak javne nabave – Obveza poštovanja načela jednakog postupanja prema ponuditeljima i načela transparentnosti – Doseg

(Uredba Vijeća br. 1605/2002, čl. 89. st. 1.; Uredba Komisije br. 2342/2002)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 28. - 30.)

2.      Obvezujući pravni učinci nekog akta moraju se ocjenjivati s obzirom na objektivne kriterije, kao što je sadržaj tog akta uzimajući u obzir, ovisno o slučaju, kontekst njegova usvajanja kao i ovlasti institucije autora akta.

U dopisu Unijine delegacije koja je djelovala u svojstvu javnog naručitelja kojemu su delegirane ovlasti Komisije, a čiji je tvorac zauzeo stajalište o sposobnosti ponuditelja za sudjelovanje u fazi dodjele ugovora, bilo je također navedeno da se ponuditelj nalazi u sukobu interesa te je njime stoga utvrđeno da se ugovor ne može dodijeliti konzorciju kojemu pripada zainteresirana stranka, a taj dopis čini, s obzirom na svoj sadržaj, pravni i činjenični kontekst u kojem je nastao kao i ovlasti tijela koje ga je sastavilo, akt kojim se nanosi šteta navedenom ponuditelju te može biti predmet tužbe za poništenje pred sudom Unije.

(t. 32., 43. - 45.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 34.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 35.)

5.      Činjenica da se u dopisu Unijine delegacije kojim se ponuditelj obavještava o odluci te delegacije da mu se ne dodijeli ugovor navodi mogućnost podnošenja prigovora, u skladu s točkom 2.4.15.3 Praktičnog vodiča ugovornih postupaka u okviru vanjskog djelovanja Komisije, ne utječe na pravo adresata akta da pokrene postupak pred Općim sudom, u rokovima izričito propisanima pravom Unije. Iz toga proizlazi da takva mogućnost ne oslobađa zainteresiranu stranku od obveze poštovanja navedenih rokova za podnošenje tužbe za poništenje Općem sudu. U tom pogledu, zainteresirana stranka ne mora čekati odgovor na svoj prigovor kako bi podnijela tužbu.

(t. 38., 39., 46.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 47.)

7.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 48., 50., 52., 54.)

8.      Iako prema članku 149. stavku 3. četvrtom podstavku Uredbe br. 2342/2002 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe br. 1605/2002 neuspješni ponuditelji mogu pisanim putem zahtijevati od javnog naručitelja da ih obavijesti o dodatnim informacijama o razlozima zbog kojih su odbijeni, obavijest o takvim dodatnim informacijama nema takav učinak da bi mogla zamijeniti odluku kojom je ponuda predmetnog ponuditelja odbijena s obzirom na to da se obveza obrazlaganja takve odluke može izvršiti u više etapa.

(t. 51.)

9.      Šutnja institucije pozvane da zauzme stajalište ne može, sama za sebe i kao takva, proizvesti pravne učinke, osim ako je ta posljedica izričito predviđena odredbom prava Unije. U nedostatku izričitih odredaba prava Unije kojima se određuje rok protekom kojeg se smatra donesenom prešutna odluka i kojima se definira sadržaj te odluke, šutnja institucije ne može se izjednačiti s odlukom a da se time ne dovede u pitanje sustav pravnih lijekova uspostavljen Ugovorom.

Stoga inercija javnog naručitelja po isteku roka određenog u točki 2.4.15.1 Praktičnog vodiča za provedbu postupaka javnih nabava u okviru vanjskog djelovanja Komisije ne može se smatrati prešutnom odlukom kojom se odbija prigovor neuspješnog ponuditelja. Taj vodič je samo sredstvo za rad u kojem su pojašnjeni postupci koji se primjenjuju u određenom području i ne može, kao takav, činiti pravnu osnovu za podnošenje obveznog prethodnog upravnog prigovora. Isto tako, navedeni vodič ne može predstavljati ni pravnu osnovu za uvođenje prekluzivnog roka u korist tijela zaduženog za davanje odgovora na prigovor.

(t. 57., 58.)

10.    Kad je riječ o sukobu interesa ponuditelja u postupku javne nabave, u smislu članka 94. točke (a) Uredbe br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica, pojam sukoba interesa objektivnog je karaktera koji zahtijeva da se namjere zainteresiranih osoba zanemare te sama mogućnost sukoba interesa ne može biti dostatna za isključenje ponuditelja iz postupka jer se navedeni rizik mora stvarno utvrditi u predmetnom slučaju.

U tom pogledu, ne može se prihvatiti da se rizik od postojanja sukoba interesa može temeljiti na jednostavnoj činjenici da je predmetni ponuditelj imao pristup, prije drugih ponuditelja, dokumentima iz drugog postupka javne nabave zato što je pripadao konzorciju koji je sastavio te dokumente, a koji su potom korišteni kao referenca za aktivnosti povezane s predmetnim postupkom javne nabave. Rizik od postojanja sukoba interesa ne može se temeljiti na samoj pretpostavci da je u trenutku izrade dokumenata u okviru drugog postupka javne nabave navedeni ponuditelj bio upoznat s namjernom javnog naručitelja da objavi novi poziv na nadmetanje i s njegovom namjerom da dokumente koje je sastavio konzorcij kojemu je pripadao odabere kao temelj za određene aktivnosti na koje se odnosi javna nabava o kojima je riječ u novom pozivu na nadmetanje.

Rizik od postojanja sukoba interesa postoji u odnosu na osobu koja je bila zadužena za pripremne radove u okviru postupka javne nabave, a sudjeluje u tom istom postupku. Međutim, budući da se izraz „pripremni radovi“ odnosi na one radove koji su izvršeni u okviru jednog i istog postupka javne nabave, javni naručitelj ne može izjednačiti izradu dokumenata sastavljenih u okviru drugog postupka javne nabave s pretpostavkom pripremnih radova koji spadaju u predmetni postupak javne nabave, osim kako bi objektivno i konkretno dokazao, s jedne strane, da su navedeni dokumenti pripremljeni u svrhu predmetnog postupka javne nabave i, s druge strane, da su donijeli stvarnu prednost predmetnom ponuditelju. U izostanku takvog dokazivanja, dokumenti sastavljeni u okviru drugog postupka javne nabave koje je kasnije odabrao javni naručitelj kao referencu za dio aktivnosti iz različitog postupka javne nabave ne mogu se stoga smatrati pripremnim radovima u smislu točke 2.3.6 Praktičnog vodiča za provedbu postupaka javnih nabava u okviru vanjskog djelovanja Komisije, kojom je utvrđeno da su pripremni radovi oni koji se odnose na pripremu projekta, poput izrade dokumentacije za nadmetanje.

(t. 74., 75., 82. - 85.)

11.    Člankom 94. Uredbe br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica moguće je isključiti ponuditelja iz provedbe postupka javne nabave samo ako je sukob interesa obuhvaćen tim člankom stvaran, a ne hipotetski. Ipak, to ne znači da rizik od sukoba interesa nije dovoljan za isključivanje ponude. U načelu je prije sklapanja ugovora sukob interesa samo potencijalan i navedena odredba Financijske uredbe stoga podrazumijeva procjenu rizika. U tom pogledu, ocjena rizika od sukoba interesa nalaže konkretnu ocjenu, s jedne strane, ponude, i, s druge strane, položaja predmetnog ponuditelja te je isključenje tog ponuditelja sredstvo kojim se nastoji jamčiti poštovanje načela transparentnosti i jednakih mogućnosti ponuditelja.

U tom pogledu, ne postoji apsolutna obveza javnih naručitelja da sustavno isključuju ponuditelje koji su u sukoba interesa jer to isključenje nije opravdano u slučajevima u kojima je moguće dokazati da ta situacija ne utječe na njihovo ponašanje u okviru postupka javne nabave i da ne dovodi do stvarnog rizika od nastanka prakse koja može narušavati tržišno natjecanje između ponuditelja. S druge strane, isključenje ponuditelja koji je u sukobu interesa nužno je kad ne postoji prikladnije rješenje kako bi se izbjegla svaka povreda načela jednakog postupanja prema ponuditeljima i načela transparentnosti.

(t. 74., 76., 79.)

12.    Vidjeti tekst odluke.

(t. 77., 78.)