PRESUDA OPĆEG SUDA (šesto vijeće)

6. prosinca 2023.(*)

„Žig Europske unije – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Trodimenzionalni žig Europske unije – Oblik figurice za igru s izbočinom na glavi – Apsolutni razlozi za ništavost – Znak koji se sastoji isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda – Znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata – Članak 7. stavak 1. točka (e) podtočke i. i ii. Uredbe (EZ) br. 40/94 (koji je postao članak 7. stavak 1. točka (e) podtočke i. i ii. Uredbe (EU) 2017/1001)”

U predmetu T‑297/22,

BB Services GmbH, sa sjedištem u Flörsheimu am Main (Njemačka), koji zastupa M. Krogmann, odvjetnik,

tužitelj,

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), koji zastupaju E. Nicolás Gómez i D. Hanf, u svojstvu agenata,

tuženika,

a druga stranka u postupku pred žalbenim vijećem EUIPO‑a, intervenijent pred Općim sudom, jest:

Lego Juris A/S, sa sjedištem u Billundu (Danska), koji zastupaju V. von Bomhard i J. Fuhrmann, odvjetnici,

OPĆI SUD (šesto vijeće),

u sastavu: M. J. Costeira, predsjednica, M. Kancheva (izvjestiteljica) i E. Tichy‑Fisslberger, suci,

tajnik: R. Ūkelytė, administratorica,

uzimajući u obzir pisani dio postupka,

nakon rasprave održane 16. ožujka 2023.,

donosi sljedeću

Presudu

1        Svojom tužbom koja se temelji na članku 263. UFEU‑a tužitelj, društvo BB Services GmbH, traži poništenje i preinaku odluke petog žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 16. ožujka 2022. (predmet R 1355/2021‑5) (u daljnjem tekstu: pobijana odluka).

 Okolnosti spora

2        Tužitelj je 25. lipnja 2020. podnio EUIPO‑u zahtjev za proglašavanje ništavim žiga Europske unije koji je registriran 18. travnja 2000. pod brojem 50450 i na temelju razlikovnog karaktera stečenog uporabom, na temelju prijave koju je 1. travnja 1996. podnijelo društvo Kirkbi A/S, pravni prednik intervenijenta, društva Lego Juris A/S, za sljedeći trodimenzionalni znak:

3        Proizvodi obuhvaćeni osporavanim žigom u odnosu na koje se zahtijeva poništenje pripadaju razredima 9., 25. i 28. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je revidiran i izmijenjen, te za svaki od tih razreda odgovaraju sljedećem opisu:

–        razred 9.: „Magneti (ukrasni magneti); programi za računalne igre; računalne igre za skidanje s udaljenijeg na bliže računalo ili s jačeg na slabije računalo, podloge za podatke i snimljene informacije”;

–        razred 25.: „Odjeća, obuća, pokrivala za glavu”;

–        razred 28.: „Igre, igračke”.

4        Razlozi na koje se poziva u prilog zahtjevu za proglašavanje žiga ništavim bili su oni iz članka 59. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL 2017., L 154, str. 1.), u vezi s člankom 7. stavkom 1. točkom (e) podtočkama i. i ii. iste uredbe.

5        Odjel za poništaje odbio je 25. lipnja 2021. zahtjev za proglašavanje žiga ništavim u cijelosti.

6        Tužitelj je 3. kolovoza 2021. podnio žalbu EUIPO‑u protiv odluke Odjela za poništaje.

7        Pobijanom odlukom žalbeno vijeće odbilo je žalbu u cijelosti. U biti je smatralo da nije bilo dokazano da je osporavani žig, u obliku figurice za igru s izbočinom na glavi, obuhvaćen razlozima za ništavost iz članka 59. stavka 1. točke (a) Uredbe 2017/1001, u vezi s člankom 7. stavkom 1. točkom (e) podtočkama i. i ii. iste uredbe, za sve proizvode iz razreda 9., 25. i 28.

 Zahtjevi stranaka

8        Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

–        poništi pobijanu odluku;

–        proglasi osporavani žig ništavim;

–        naloži EUIPO‑u snošenje troškova.

9        EUIPO i intervenijent od Općeg suda u biti zahtijevaju da:

–        odbije tužbu;

–        tužitelju naloži snošenje troškova.

 O pravu

10      Uzimajući u obzir datum podnošenja prijave za registraciju, odnosno 1. travnja 1996., koji je odlučujuć za određivanje mjerodavnog materijalnog prava, na činjenice ovog spora primjenjuju se materijalnopravne odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (SL 1994., L 11, str. 1.), kako je izmijenjena (zamijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL 2009., L 78, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.), kako je izmijenjena i sama zamijenjena Uredbom 2017/1001) (vidjeti u tom smislu rješenje od 5. listopada 2004., Alcon/OHIM, C‑192/03 P, EU:C:2004:587, t. 39. i 40., i presudu od 23. travnja 2020., Gugler France/Gugler i EUIPO, C‑736/18 P, neobjavljenu, EU:C:2020:308, t. 3. i navedenu sudsku praksu).

11      Slijedom toga, u ovom slučaju, što se tiče materijalnih pravila, upućivanja žalbenog vijeća u pobijanoj odluci i stranaka u njihovim pismenima na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočke i. i ii. te na članak 59. stavak 1. točku (a) Uredbe 2017/1001 valja shvatiti na način da se odnose na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočke i. i ii. i članak 51. stavak 1. točku (a) Uredbe br. 40/94, čiji je sadržaj u biti istovjetan što se tiče ovog spora.

12      Osim toga, budući da se, prema ustaljenoj sudskoj praksi, postupovna pravila općenito primjenjuju od datuma njihova stupanja na snagu (vidjeti presudu od 11. prosinca 2012., Komisija/Španjolska, C‑610/10, EU:C:2012:781, t. 45. i navedenu sudsku praksu), na ovaj spor primjenjuju se postupovne odredbe Uredbe 2017/1001.

 Zahtjev za proglašavanje osporavanog žiga ništavim

13      Drugim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj od Općeg suda zahtijeva da proglasi osporavani žig ništavim.

14      U tom pogledu valja smatrati da tužitelj, zahtijevajući od Općeg suda da osporavani žig proglasi ništavim, na temelju članka 72. stavka 3. Uredbe 2017/1001, podnosi zahtjev za preinaku kojim od Općeg suda traži da donese odluku koju je trebalo donijeti žalbeno vijeće (vidjeti u tom smislu presudu od 21. ožujka 2012., Feng Shen Technology/OHIM – Majtczak (FS), T‑227/09, EU:T:2012:138, t. 54. i navedenu sudsku praksu).

 Dopuštenost

 Dopuštenost tužbe u pogledu proizvoda iz razreda 9. i 25.

15      EUIPO i intervenijent ističu nedopuštenost tužbe u pogledu proizvoda iz razreda 9. i 25. Konkretno, EUIPO ističe da su primjedbe iznesene u tužbi ograničene na nepostojanje prikladnosti za zaštitu osporavanog žiga za igre i igračke iz razreda 28., ali da, nasuprot tomu, tužba ne sadržava nijedan argument kojim se dovodi u pitanje zakonitost pobijane odluke u pogledu drugih proizvoda iz razreda 9. i 25.

16      U skladu s člankom 177. stavkom 1. točkom (d) Pravilnika Općeg suda, svaka tužba, među ostalim, treba sadržavati predmet spora, tužbene razloge i argumente. Oni se moraju navesti na dovoljno jasan i precizan način da tuženiku omoguće pripremu obrane, a Općem sudu da odluči o tužbi, po potrebi i bez dodatnih informacija. Kako bi se zajamčila pravna sigurnost i dobro sudovanje, nužno je, da bi tužba bila dopuštena, da bitni činjenični i pravni elementi na kojima se tužba temelji proizlaze, makar i sažeto, ali na smislen i razumljiv način, iz samog njezina teksta (vidjeti presudu od 7. prosinca 2022., Borussia VfL 1900 Mönchengladbach/EUIPO – Neng (Fohlenelf), T‑747/21, neobjavljenu, EU:T:2022:773, t. 17. i navedenu sudsku praksu).

17      U ovom slučaju valja utvrditi da tužba ne sadržava nijedan poseban argument u pogledu proizvoda iz razreda 9. i 25., a osobito ne navodi razloge zbog kojih bi se na te proizvode trebao primijeniti članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. ili ii. Uredbe br. 40/94. Prema tome, tužba ne ispunjava minimalne zahtjeve iz članka 177. stavka 1. točke (d) Poslovnika u pogledu navedenih proizvoda.

18      Iz toga slijedi da tužbu treba odbaciti kao nedopuštenu u dijelu u kojem se odnosi na proizvode iz razreda 9. i 25.

 Općenito upućivanje tužitelja na njegove podneske EUIPO‑u

19      U točkama 18., 54. i 68. tužbe tužitelj se poziva na sve dokaze koje je prethodno iznio pred Odjelom za poništaje i žalbenim vijećem. Želi uključiti te dokaze u obrazloženje ove tužbe.

20      U tom pogledu, valja podsjetiti na to da, na temelju članka 21. prvog stavka Statuta Suda Europske unije i članka 177. stavka 1. točke (d) Poslovnika Općeg suda, tužba treba sadržavati tužbene razloge i argumente kao i sažet prikaz tih razloga. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, iako se tekst tužbe u pogledu nekih pitanja može potkrijepiti i nadopuniti upućivanjem na određene odlomke dokumenata priloženih tužbi, općenito upućivanje na druge tekstove ne može ispraviti nepostojanje bitnih elemenata pravne argumentacije, koje na temelju prethodno navedenih odredaba tužba mora sadržavati. Nije na Općem sudu da zamijeni stranke pokušavajući istražiti relevantne dokaze u dokumentima na koje se pozivaju (vidjeti presude od 8. srpnja 2010., Engelhorn/OHIM – The Outdoor Group (peerstorm), T‑30/09, EU:T:2010:298, t. 18. i 19. i navedenu sudsku praksu, i od 2. ožujka 2022., Distintiva Solutions/EUIPO – Makeblock (Makeblock), T‑86/21, neobjavljenu, EU:T:2022:107, t. 22. i navedenu sudsku praksu).

21      Iz toga slijedi da je tužba, u dijelu u kojem upućuje na podneske podnesene EUIPO‑u, nedopuštena s obzirom na to da se općenito upućivanje koje ona sadržava ne može povezati s tužbenim razlozima i argumentima iznesenima u samoj toj tužbi.

 Meritum

22      U prilog tužbi tužitelj se u biti poziva na dva tužbena razloga, od kojih se prvi temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94 u vezi s člankom 51. stavkom 1. točkom (a) iste uredbe, a drugi na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. te uredbe, u vezi s njezinim člankom 51. stavkom 1. točkom (a). On ističe, s jedne strane, da se osporavani žig sastoji isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda i, s druge strane, da se taj žig sastoji isključivo od oblika potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata.

23      Iz članka 51. stavka 1. točke (a) Uredbe br. 40/94 između ostalog proizlazi da se žig Europske unije proglašava ništavim na zahtjev podnesen EUIPO‑u kad je on registriran protivno odredbama članka 7. iste uredbe.

24      Na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) podtočaka i. i ii. Uredbe br. 40/94, neće se registrirati znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda koji proizlazi iz same vrste proizvoda ili oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata.

25      Neposredni cilj zabrane registracije oblika iz članka 7. stavka 1. točke (e) Uredbe br. 40/94 jest izbjegavanje toga da isključivo i trajno pravo koje dodjeljuje žig može poslužiti za produljenje bez vremenskog ograničenja drugih prava koja je zakonodavac Unije želio podvrgnuti rokovima (vidjeti u tom smislu i po analogiji presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 45. i od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 19. i 20.).

26      Žig Europske unije uživa presumpciju valjanosti, tako da je na podnositelju zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim da pred EUIPO‑om iznese konkretne dokaze koji dovode u pitanje njegovu valjanost (vidjeti u tom smislu presudu od 13. rujna 2013., Fürstlich Castell’sches Domänenamt/OHIM – Castel Frères (CASTEL), T‑320/10, EU:T:2013:424, t. 27. i 28.).

27      U ovom slučaju, kako bi dokazao da je osporavani žig obuhvaćen razlozima za ništavost iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočaka i. i ii. Uredbe br. 40/94, tužitelj je EUIPO‑u podnio sljedeće dokaze navedene u točki 38. pobijane odluke:

–        BDR 1: izvadak iz registra za osporavani žig;

–        BDR 2: pregled povijesti i razvoja „figurice” od 1975.;

–        BDR 3: izvadak iz Lego Minifigure year by year – A visual History (francusko izdanje: Les figurines Lego au fil du temps) (Dorling Kindersley, London, 2013.);

–        BDR 4: izvadak iz Das Lego Buch (francusko izdanje: Lego, le livre) (Dorling Kindersley, München, 2020.);

–        BDR 5: izvadak iz Lego Minifiguren, eine Erfolgsgeschichte von 1978 bis heute (francusko izdanje: Les figurines, 30 ans d’histoire) (Dorling Kindersley, München, 2010.);

–        BDR 6: patent US br. 3 005 282 od 24. listopada 1961. Lego kockice (Toy Building Brick);

–        BDR 7: specifikacija britanskog patenta br. 866 557 od 26. travnja 1961. o poboljšanju kutija za igre građenja;

–        BDR 8: izvadak iz Lego Minifigure year by year – A visual History (Dorling Kindersley, London, 2013.);

–        BDR 9: specifikacija njemačkog patenta DE 28 36 971 C2 koji se odnosi na dizajn elemenata koji se sastavljaju i koji omogućuje okretanje nogu figurice o kojoj je riječ.

28      Najprije valja istaknuti da je osporavani žig već bio predmet presude od 16. lipnja 2015., Best‑Lock (Europe)/OHIM – Lego Juris (Oblik figurice za igru s izbočinom) (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), koja je potvrđena rješenjem od 14. travnja 2016., Best‑Lock (Europe)/EUIPO (C‑452/15 P, neobjavljeno, EU:C:2016:270). U toj je presudi Opći sud odbio zahtjev za proglašavanje žiga ništavim na temelju istih razloga kao što su oni na koje se poziva u ovom predmetu, ali koji je podnio drugi tužitelj. Budući da stranke nisu iste, navedena presuda nema svojstvo presuđene stvari u odnosu na predmetni slučaj.

 Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94

29      Tužitelj tvrdi da je žalbeno vijeće počinilo pogreške u ocjeni prilikom primjene razloga za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94.

30      Kao prvo, što se tiče vrste predmetnog proizvoda, tužitelj tvrdi da je riječ o „figurici koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja je kompatibilna s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje. On prigovara žalbenom vijeću da svoju ocjenu nije utemeljilo na konkretnom proizvodu, nego općenito na „figurici za igru” iz kategorije igara i igračaka iz razreda 28.

31      Kao drugo, što se tiče bitnih obilježja osporavanog žiga, tužitelj tvrdi da ih treba ocijeniti s obzirom na konkretan oblik tog žiga. Prema njegovu mišljenju, obilježje može biti bitno u smislu sudske prakse, iako nije među najvažnijim elementima. Ističe da ta obilježja ne obuhvaćaju samo glavu, tijelo, ruke i noge nego i izbočinu na glavi figurice, ruke s kukama i udubljene dijelove na stražnjoj strani nogu i pod stopalima, u svrhu sastavljanja s drugim intervenijentovim kockicama za građenje.

32      Kao treće, što se tiče opće funkcije proizvoda, tužitelj tvrdi da je dokazao da su sporni žig i njegovi pojedinačni elementi, osobito glava i torzo, ruke i noge, u svakom pogledu također dizajnirani na način da su predmetna figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova i njezini pojedinačni elementi prikazani u navedenom žigu kompatibilni i da se mogu spojiti s drugim figuricama koje se sastavljaju umetanjem dijelova i drugim intervenijentovim kockicama za građenje. Nijedno obilježje predmetnog žiga ni, a fortiori, nijedno njegovo bitno obilježje kao ni osporavani žig u cjelini nema ukrasni ili maštoviti element koji nadilazi opisanu funkciju. Odlučujući je čimbenik to da sva vidljiva obilježja tog žiga, to jest oblik dan glavi, tijelu, rukama i nogama služe isključivo rastavljivosti, složivosti ili kompatibilnosti navedene figurice unutar intervenijentova modularnog sustava za građenje i da su time dobila funkcionalan oblik. Stoga je oblik glave u cijelosti dizajniran kako bi se omogućilo njegovo neposredno spajanje s drugim intervenijentovim kockicama, a isto vrijedi i za sve druge elemente navedenog žiga, osobito za torzo, ruke i noge.

33      Tužitelj zaključuje da svako od tehničkih i funkcionalnih obilježja osporavanog žiga u tom pogledu predstavlja „opće” obilježje, u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94, za figuricu koja se sastavlja umetanjem dijelova i proizlazi iz same vrste tog proizvoda. Ističe da pitanje može li proizvod također imati alternativni oblik nije relevantno u okviru te odredbe.

34      EUIPO i intervenijent osporavaju tužiteljeve argumente.

35      Na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94, neće se registrirati znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda.

36      Pravilna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94 nalaže da se bitna obilježja predmetnog znaka, to jest njegovi najvažniji elementi pravilno utvrde za svaki pojedinačni slučaj, na temelju ukupnog dojma koji stvara znak ili uzastopnog ispitivanja svakog sastavnog dijela tog znaka (vidjeti u tom smislu i po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233 t. 21. i navedenu sudsku praksu).

37      Posljedično, utvrđivanje bitnih obilježja trodimenzionalnog znaka radi eventualne primjene razloga za odbijanje registracije koji se navodi u članku 7. stavku 1. točki (e) podtočki i. Uredbe 40/94 može se, ovisno o slučaju i posebice s obzirom na stupanj složenosti tog znaka, obaviti običnom vizualnom analizom navedenog znaka ili se pak može temeljiti na dubinskom ispitivanju u okviru kojeg se uzimaju u obzir kriteriji relevantni za ocjenu, poput istraživanja i stručnih mišljenja (vidjeti po analogiji presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 71.).

38      Tako nadležno tijelo može provesti dubinsko ispitivanje u okviru kojeg se, osim grafičkog prikaza i mogućih opisa dostavljenih prilikom podnošenja prijave za registraciju, uzimaju u obzir elementi korisni za to da bi se na odgovarajući način utvrdila bitna obilježja znaka (vidjeti po analogiji presudu od 6. ožujka 2014., Pi‑Design i dr./Yoshida Metal Industry, C‑337/12 P do C‑340/12 P, neobjavljenu, EU:C:2014:129, t. 54.).

39      Iz toga slijedi da, iako utvrđivanje bitnih obilježja predmetnog znaka treba u načelu započeti ispitivanjem grafičkog prikaza tog znaka, nadležno tijelo može isto tako uzeti u obzir druge korisne informacije na temelju kojih može pravilno odrediti ta obilježja, poput percepcije relevantne javnosti (vidjeti po analogiji presudu od 23. travnja 2020., Gömböc, C‑237/19, EU:C:2020:296, t. 30., 31. i 37.).

40      Stoga iz sudske prakse navedene u točkama 37. do 39. ove presude, koja se odnosi na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94 i koja se po analogiji primjenjuje, mutatis mutandis, na stavak 1. točku (e) podtočku i. istog članka, proizlazi da se elementi informacija različiti od samog grafičkog prikaza, kao što je percepcija relevantne javnosti, mogu koristiti kako bi se utvrdila bitna obilježja predmetnog znaka.

41      Kako bi se analizirao oblik koji proizlazi iz vrste proizvoda u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94, bitna obilježja znaka moraju se, koliko je to moguće, ocjenjivati s obzirom na vrstu prikazanog konkretnog proizvoda. Takva se analiza ne može provesti bez uzimanja u obzir, prema potrebi, dodatnih elemenata koji se odnose na vrstu proizvoda o kojem je riječ, čak i ako oni nisu vidljivi u grafičkom prikazu (vidjeti po analogiji presude od 10. studenoga 2016., Simba Toys/EUIPO, C‑30/15 P, EU:C:2016:849, t. 46. i 48. i od 23. travnja 2020., Gömböc, C‑237/19, EU:C:2020:296, t. 33.).

42      Kod primjene razloga za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94 treba uzeti u obzir činjenicu da pojam „oblik koji proizlazi iz same vrste proizvoda” podrazumijeva da se, u načelu, treba odbiti registracija oblika čija su bitna obilježja svojstvena općoj funkciji ili općim funkcijama tog proizvoda (vidjeti po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 25.).

43      Osim toga, riječ je o bitnim obilježjima koja će potrošač moći tražiti u proizvodima konkurenata s obzirom na to da ti proizvodi ispunjavaju istu ili sličnu funkciju (vidjeti po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 26.).

44      Međutim, članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. Uredbe br. 40/94 ne može se primijeniti kada se prijava žiga odnosi na oblik proizvoda u kojemu drugi element, kao što je ukrasni ili maštoviti element, koji nije svojstven općoj funkciji proizvoda, igra važnu ili ključnu ulogu (vidjeti u tom smislu i po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 22. i navedenu sudsku praksu).

45      Iz toga slijedi da se razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94 ne može primijeniti ako postoji barem jedno bitno obilježje oblika koje nije uvjetovano samom vrstom proizvoda, tako da se osporavani žig ne sastoji „isključivo” od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda.

46      U skladu s tim razmatranjima potrebno je ispitati utemeljenost prvog tužbenog razloga.

–       Određivanje vrste proizvoda

47      Što se tiče vrste predmetnog proizvoda, žalbeno je vijeće u točkama 41. do 44. pobijane odluke istaknulo da „nedvojbeno”, kako iz dokaza koje je podnio tužitelj tako i iz praktičnog iskustva, proizlazi da se radi o Lego figurici za igru, a ne o figurici koja se sastavlja umetanjem dijelova, kao što to tvrdi tužitelj. Prema mišljenju žalbenog vijeća, iako je svakako nesporno da je Lego figurica za igru kompatibilna s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje (čiji nije nužno bila „dio”, za razliku od Lego kockice), također je općepoznato da je u načelu moguće igrati se tom figuricom za igru potpuno jednako kao s bilo kojom figuricom za igru (to jest držanjem, pomicanjem, rastavljanjem itd.), pri čemu ju nije nužno potrebno povezati sa spomenutim modularnim sustavom za građenje. Stoga je žalbeno vijeće utvrdilo da se ovaj predmet odnosi na figuricu za igru iz kategorije „igre i igračke” iz razreda 28.

48      U okviru prvog tužbenog razloga tužitelj najprije prigovara žalbenom vijeću da je definiralo vrstu proizvoda kao „figuricu za igru”. Prema tužiteljevu mišljenju, očito je riječ o „figurici koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja je kompatibilna s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje. Stoga valja ocijeniti bitna obilježja osporavanog žiga u odnosu na konkretan proizvod koji čini takva figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova. Ona se ne mogu apstraktno ograničiti na glavu, torzo, ruke i noge navedene figurice za igru.

49      Najprije valja utvrditi da je figurica o kojoj je riječ, među ostalim, „figurica za igru” koja se može percipirati i koristiti za igru bez smetnji ili ograničenja, neovisno o drugim proizvodima ili igračkama općenito i, konkretnije, o intervenijentovu modularnom sustavu za građenje. Kao dokaz, žalbeno vijeće u točki 74. pobijane odluke pravilno se pozvalo na prilog BDR 3 koji je podnio tužitelj i prema kojem je predmetna figurica osmišljena kako bi se njome moglo igrati „igre uloga” (role‑play) i „pričanja priča” (storytelling).

50      Na temelju nijednog elementa u spisu ne može se pretpostaviti da bi se predmetna figurica za igru mogla koristiti samo u kombinaciji s intervenijentovim kockicama za građenje. Prisutnost izbočine ili rupica na toj figurici za igru ne može biti odlučujuća u tom pogledu. Slijedom toga, igraća namjena navedene figurice za igru ne može se ograničiti na onu „figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova”.

51      Stoga je žalbeno vijeće u točki 44. pobijane odluke pravilno smatralo da je figurica o kojoj je riječ figurica za igru obuhvaćena kategorijom „igre i igračke” iz razreda 28.

52      S obzirom na navedeno, valja utvrditi da predmetna figurica također predstavlja „figuricu koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja je kompatibilna s intervenijentovim sustavom kockica za građenje i koja je uključena u opću potkategoriju „igre i igračke” iz razreda 28.

53      Naime, u ovom slučaju, za razliku od ranijeg postupka za proglašavanje žiga ništavim u kojem je donesena presuda od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), na temelju tužiteljeva konkretnog izlaganja u ovom postupku, valja smatrati da se iz osporavanog žiga može zaključiti da figurica o kojoj je riječ ima svojstvo sastavljanja umetanjem dijelova u okviru modularnog sustava za građenje, s obzirom na njezin grafički prikaz, ali i druge korisne elemente, osobito poznavanje javnosti modularnih sustava za građenje poput intervenijentova, kao što to proizlazi iz dokumenata koje je tužitelj priložio spisu (vidjeti točku 27. ove presude), u mjeri u kojoj su povezani s razlozima i argumentima koje on razlaže pred Općim sudom (vidjeti točku 21. ove presude).

54      Tako iz priloga BDR 3, koji čini izvadak iz knjige Lego Minifigure year by year – A visual History (francusko izdanje: Les figurines Lego au fil du temps) proizlazi da Lego figurice „imaju spojnice na svojim tijelima koje su kompatibilne s Lego kockicama i drugim komponentama” i da „mogu biti rastavljene i kombinirane s dijelovima drugih figurica kako bi se stvorio potpuno novi lik”.

55      Osim toga, poznavanje javnosti modularnih sustava za građenje, poput intervenijentova, općepoznata je činjenica u smislu sudske prakse, to jest činjenica koja može biti poznata svima i koja se može razabrati iz izvora koji su općenito dostupni svakome, pri čemu dokazi u tom pogledu nisu potrebni (vidjeti u tom smislu presude od 10. studenoga 2011., LG Electronics/OHIM, C‑88/11 P, neobjavljenu, EU:C:2011:727, t. 27. do 29. i navedenu sudsku praksu i od 24. listopada 2018., Bayer/EUIPO – Uni‑Pharma (SALOSPIR), T‑261/17, neobjavljenu, EU:T:2018:710, t. 42. i navedenu sudsku praksu). Tako je Sud presudio da nije potrebno utvrditi točnost općepoznatih činjenica i da, osim toga, utvrđenje Općeg suda o tome jesu li predmetne činjenice općepoznate predstavlja činjeničnu ocjenu (vidjeti u tom smislu presudu od 17. rujna 2020., EUIPO/Messi Cuccittini, C‑449/18 P i C‑474/18 P, neobjavljenu, EU:C:2020:722, t. 57. i navedenu sudsku praksu).

56      Stoga, iz mogućnosti predmetne figurice da se sastavlja, rastavlja i njezine kompatibilnosti s intervenijentovim kockicama za građenje proizlazi da je ta figurica također obuhvaćena kategorijom „figurice koje se sastavljaju umetanjem dijelova”. Suprotno onomu što tvrdi intervenijent, navedena kategorija nije konkretno ograničena na predmetnu figuricu, nego može sadržavati mnogo drugih figurica.

57      Stoga je žalbeno vijeće u točki 43. pobijane odluke pogrešno sugeriralo da mogućnost igranja s predmetnom figuricom za igru a da se nužno ne treba povezati s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje može spriječiti njezinu kvalifikaciju kao figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Naime, mogućnost upotrebe predmetne figurice za igranje neovisno o intervenijentovu modularnom sustavu za građenje nije obilježje oblika danog osporavanom žigu te nema utjecaja na njezinu prirodu figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova.

58      Žalbeno je vijeće u točki 48. pobijane odluke također pogrešno utvrdilo da osporavani žig, s obzirom na njegov grafički prikaz, ne prikazuje jasno i nedvosmisleno „figuricu koja se sastavlja umetanjem dijelova”. Naime, na temelju tužiteljeva izlaganja i dokaza koje je podnio, razmatranih s obzirom na poznavanje javnosti intervenijentovih modularnih sustava za građenje, može se shvatiti da predmetni oblik ima opće funkcije figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Takvo razumijevanje tog oblika ne zahtijeva razmatranje dodatnih obilježja koja nisu dio navedenog žiga.

59      Iz toga slijedi da je žalbeno vijeće u točkama 41. do 44. pobijane odluke počinilo pogrešku u ocjeni time što je samo utvrdilo da je vrsta proizvoda koji se sastoji od osporavanog žiga samo „figurica za igru” i tako propustilo utvrditi da je ona također i „figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova”.

60      U tom pogledu valja smatrati da predmetni proizvod ima dvostruku prirodu, istodobno onu „figurice za igru” s ljudskim obilježjima, kao što je to odlučilo žalbeno vijeće nakon presude od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), i onu „figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja predstavlja tehnički rezultat svojstva sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti s intervenijentovim sustavom za građenje, kao što to tužitelj u više navrata navodi. Slijedom toga, taj proizvod čini „figurica za igru koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja ima dvije svrhe, to jest igranje, koje nije tehničke prirode, i omogućavanje sastavljanja ili kombiniranja, koje je tehničke prirode.

61      Stoga valja zaključiti da, iako je žalbeno vijeće pravilno smatralo da vrsta predmetnog proizvoda ulazi u kategoriju figurica za igru, ono je, s druge strane, počinilo pogrešku u ocjeni propustivši smatrati da vrsta navedenog proizvoda također spada u kategoriju figurica koje se sastavljaju spajanjem dijelova.

–       Utvrđivanje bitnih obilježja znaka

62      Kad je riječ o bitnim obilježjima osporavanog žiga, žalbeno vijeće je u točkama 45. do 47. pobijane odluke utvrdilo da taj žig predstavlja trodimenzionalni znak u obliku figurice za igru ili figurice u ljudskom obliku te je stoga sličan ljudskom biću. Oslanjajući se na presudu od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379, t. 30. i 32.), smatralo je da su, s obzirom na njegov grafički prikaz i činjenicu da ima oblik figurice koja ima ljudski izgled, glava, tijelo, ruke i noge, koji su nužni kako bi joj se mogao pripisati takav izgled, bitna obilježja navedenog žiga. Nasuprot tomu, prema mišljenju žalbenog vijeća, ne može se smatrati da su grafički prikaz ruku figurice za igru o kojoj je riječ, izbočina na njezinoj glavi i rupice ispod njezinih stopala i na stražnjoj strani njezinih nogu, ni s obzirom na ukupni dojam koji ostavlja osporavani žig ili rezultat analize njegovih sastavnih dijelova, najvažniji za taj žig i stoga ne čine bitna obilježja predmetnog oblika.

63      U točkama 48. do 50. pobijane odluke žalbeno vijeće smatralo je da osporavani žig ne prikazuje jasno i nedvosmisleno „figuricu koja se sastavlja umetanjem dijelova”, kako ju je naveo tužitelj, nego da iz grafičkog prikaza, ukupnog dojma koji ostavlja taj žig i analize njegovih elemenata jasno proizlazi da je riječ o obliku figurice za igru koja prikazuje ljudsko biće. Prema njegovu mišljenju, ni iz ukupnog dojma ni iz ispitivanja elemenata predmetnog znaka nije nedvojbeno proizlazilo da su bitna ili najvažnija obilježja navedenog znaka rastavljivost, složivost ili kompatibilnost navedene figurice, kao što je to tvrdio tužitelj. Prema mišljenju žalbenog vijeća, njegov bi argument značio da se obliku osporavanog znaka dodaju dodatni elementi koji mu nisu stvarno pripadali te je takvo proizvoljno dodavanje nezakonito. Žalbeno vijeće dodalo je da, iako je svakako moguće da se Lego figurica za igru rastavi i bude kompatibilna s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje, ipak nije dokazano da su ta obilježja u ovom slučaju najvažnija, tako da se mogu kvalificirati kao bitna obilježja osporavanog znaka. Prema njegovu mišljenju, rastavljivost, složivost ili kompatibilnost nisu od ključne važnosti za funkciju Lego figurice za igru kao takve, to jest kao figurice za igru u obliku ljudskog bića, s kojom se moguće igrati neovisno o potonjim obilježjima.

64      U točki 51. pobijane odluke žalbeno vijeće utvrdilo je da osporavani žig prikazuje malu figuricu za igru koja predstavlja lik posebne konfiguracije, ali se ne sastoji „isključivo od općih obilježja u vezi s igrama ili igračkama”. Prema njegovu mišljenju, taj se žig više odnosio na oblik proizvoda (figurice za igru) za koji su drugi ukrasni i maštoviti elementi, koji nisu imali „uobičajenu opću funkciju tog proizvoda”, bili važni ili bitni. U ovom slučaju te je elemente utvrdio sam tužitelj, to jest:

–        cilindričnu glavu s izbočinom u sredini (s očima i ustima; bez nosa i ušiju);

–        kratki pravokutni vrat;

–        trapezoidni torzo koji se, gledano bočno, naginje naprijed i nazad;

–        ruke blago savijene u laktu koje završavaju šakama u obliku kuka;

–        noge s udubljenjima ispod stopala i dva okrugla otvora sa stražnje strane i

–        činjenica da su noge i torzo proporcionalno približno iste duljine.

65      Tužitelj ističe da bitna obilježja figurice o kojoj je riječ obuhvaćaju ne samo glavu, torzu, ruke i noge nego i izbočinu na njezinoj glavi, ruke s kukama i izdubljene dijelove na stražnjoj strani nogu i ispod stopala, koji služe za sastavljanje s drugim intervenijentovim kockicama za građenje.

66      Najprije valja istaknuti da, suprotno onomu što tvrdi tužitelj, izraz „bitna obilježja” treba shvatiti na način da se odnosi na najvažnije elemente znaka (presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 69. i od 30. ožujka 2022., Établissement Amra/EUIPO – eXpresio, estudio creativo (Oblik čizme koja odskače), T‑264/21, neobjavljena, EU:T:2022:193, t. 33.).

67      Prema ustaljenoj sudskoj praksi, ispravna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94 nalaže da se bitna obilježja predmetnog znaka, to jest njegovi najvažniji elementi pravilno utvrde za svaki pojedinačni slučaj, na temelju ukupnog dojma koji stvara znak ili uzastopnog ispitivanja svakog sastavnog dijela tog znaka (vidjeti točku 36. ove presude).

68      Osim toga, iz novije sudske prakse koja se odnosi na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94, koja se analogijom primjenjuje mutatis mutandis na stavak 1. točku (e) podtočku i. istog članka, proizlazi da se elementi informacija različiti od samog grafičkog prikaza, kao što je percepcija relevantne javnosti, mogu koristiti kako bi se utvrdila bitna obilježja predmetnog znaka (vidjeti točku 40. ove presude).

69      Točno je da je u ovom slučaju žalbeno vijeće u točki 46. pobijane odluke s pravom smatralo da su bitna obilježja figurice za igru o kojoj je riječ ona koja joj daju ljudski izgled, odnosno glava, torzo, ruke i noge.

70      U tom pogledu važno je istaknuti da je žalbeno vijeće u točki 51. pobijane odluke također pravilno smatralo bitnima ukrasne i maštovite elemente figurice o kojoj je riječ, odnosno cilindrični oblik glave, kratak i pravokutan oblik vrata i trapezoidni oblik torza. Dizajn s pravokutnim i kompaktnim oblicima kao i opće proporcije također su važni grafički elementi navedene figurice.

71      Međutim, žalbeno je vijeće na temelju njegova grafičkog prikaza u obliku figurice za igru s ljudskim obilježjima pogrešno ograničilo bitna obilježja osporavanog žiga na obilježja navedena u točkama 69. i 70. ove presude te je u biti utvrdilo da izbočina na glavi te figurice za igru, kuke na njezinim rukama i rupice ispod njezinih stopala i na stražnjoj strani njezinih nogu, čija se funkcija ne može izvesti iz navedenog žiga, ne pridonose općoj funkciji figurice za igru koja samo ima ljudska obilježja i koja je namijenjena sudjelovanju u igrama uloga i pričanju priča, tako da se ti elementi ne mogu ubrajati među bitna obilježja navedene figurice za igru.

72      Naime, bitna obilježja koja proizlaze iz izbočine na glavi, kuka ispod ruku i rupica ispod stopala i na stražnjoj strani nogu predmetne figurice mogu se izvesti iz osporavanog žiga, s obzirom na njegov grafički prikaz, ali i iz drugih elemenata informacija, posebice poznavanja javnosti intervenijentova modularnog sustava za građenje, kako proizlazi iz dokumenata koje je u spis priložio tužitelj (vidjeti točke 27., 53. i 54. ove presude), u mjeri u kojoj su povezani s razlozima i argumentima koje on razlaže pred Općim sudom (vidjeti točku 21. ove presude), i koji je također općepoznata činjenica (vidjeti točku 55. ove presude).

73      Stoga valja utvrditi da izbočina na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala predmetne figurice predstavljaju bitna obilježja osporavanog žiga s obzirom na njegovu prirodu „figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova”. Ti su elementi važni za kompatibilnost te figurice i njezinu sposobnost spajanja s drugim proizvodima.

74      Žalbeno vijeće u točkama 45. do 52. pobijane odluke stoga je počinilo pogrešku u ocjeni time što je smatralo bitnima samo „netehnička” obilježja koja predmetnoj figurici daju ljudski izgled, to jest glavu, torzo, ruke i noge, te time što je propustilo smatrati bitnim obilježjima „tehnička” obilježja osporavanog žiga zamišljenog kao figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova, odnosno izbočinu na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala.

75      Time se žalbeno vijeće pri utvrđivanju bitnih obilježja osporavanog žiga pogrešno ograničilo na uzimanje u obzir grafičkog prikaza tog žiga te je propustilo uzeti u obzir druge korisne elemente koji se odnose na vrstu konkretnog proizvoda, osobito poznavanje javnosti intervenijentova modularnog sustava za građenje.

76      Žalbeno je vijeće u točki 49. pobijane odluke također pogrešno smatralo da bi se tužiteljevom argumentacijom obliku osporavanog znaka dodali dodatni elementi koji mu stvarno nisu pripadali i da je takvo proizvoljno dodavanje nezakonito. Naime, izbočina na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala predmetne figurice očito su obilježja koja pripadaju toj figurici, sagledana ne samo na temelju njezina grafičkog prikaza nego i na temelju drugih korisnih elemenata kao što je poznavanje javnosti intervenijentova modularnog sustava za građenje. Ta obilježja stoga ni na koji način ne čine „proizvoljno dodavanje” konkretnom proizvodu elemenata koji nisu njegov sastavni dio.

77      Valja zaključiti da, iako je žalbeno vijeće pravilno smatralo da su obilježja iz točke 51. pobijane odluke bitna obilježja osporavanog žiga, ono je, s druge strane, počinilo pogrešku u ocjeni propustivši smatrati bitnima dodatna obilježja koja navodi tužitelj, odnosno izbočinu na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala.

–       Pitanje oblika koji proizlazi ili ne proizlazi iz same vrste proizvoda

78      U točkama 51. do 54. pobijane odluke žalbeno vijeće utvrdilo je ukrasne i maštovite elemente navedene u točki 64. ove presude te je utvrdilo da je kombinacija tih elemenata osmišljena tako da predmetnoj figurici daje originalan ili maštovit izgled u ukupnom dojmu koji ona proizvodi. Također je smatralo da figurica za igru pripada vrsti proizvoda za koju načelno postoji široka sloboda dizajna. Prema njegovu mišljenju, figurica za igru ili figurica iz razreda 28. mogla je stoga biti osmišljena tako da se konkretno uzme bilo koji oblik, različit od posebnog oblika osporavanog znaka, te se može mijenjati i kombinirati na najrazličitije načine. Na primjer, prema dizajnerovoj ideji, noge bi se mogle kombinirati s drugim zaokruženim oblikom različitim od registriranog pravokutnog oblika i torzo bi mogao imati drugi oblik, pravokutan ili zaobljen, umjesto konkretno registriranog trapezoidnog oblika. Iako je točno da bi figurica za igru ili figurica koja ima ljudski oblik svakako trebala imati glavu, tijelo, dvije ruke i dvije noge koje joj daju ljudski izgled, ta bitna obilježja mogu konkretno imati bilo koji oblik.

79      U točkama 55. i 56. pobijane odluke žalbeno vijeće smatralo je da se takva sloboda dizajna ne primjenjuje samo na proizvode o kojima je riječ iz razreda 28., nego i mutatis mutandis na druge predmetne proizvode iz razreda 9. i 25. (za koje nedostaju tužiteljeva sadržajna objašnjenja) na isti način ako su proizvedeni u obliku figurice za igru ili figurice u ljudskom obliku i, a fortiori, ako su dizajnirani u bilo kojem drugom obliku. Prema mišljenju žalbenog vijeća, ni iz tužiteljevih objašnjenja ne proizlazi jasno da se osporavani znak „isključivo” sastojao od oblika koji proizlazi iz vrste proizvoda i razlozi zbog kojih su predmetni proizvodi „nužno” osmišljeni u obliku registrirane figurice za igru također nisu jasni. Osim toga, tužitelj nije dokazao da je oblik navedenih proizvoda sadržavao elemente uvjetovane njihovom vrstom i da osporavani znak u cjelini nije imao takav neizbježan oblik koji je nužno odgovarao kategoriji tih istih proizvoda.

80      U točkama 57. do 59. pobijane odluke žalbeno vijeće smatralo je da sama činjenica da konkretna figurica predstavlja ljudsko biće nije dovoljna da bi se opovrgnula mogućnost zaštite osporavanog žiga, u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (e) podtočkom i. Uredbe br. 40/94, s obzirom na to da bi se, u suprotnom, opseg zaštite koju pruža ta odredba „protezao u beskonačnost” od trenutka u kojem je navedeni žig imao izvorni prirodni oblik, kao u ovom slučaju ljudsko tijelo. Prema njegovu mišljenju, osporavani znak jednostavno nije predstavljao oblik predmetnih proizvoda iz razreda 9., 25. ili 28. čija su bitna obilježja svojstvena općim funkcijama tih proizvoda. Zaključilo je da nisu bili ispunjeni uvjeti iz navedenog članka.

81      Tužitelj u biti tvrdi da su sva vidljiva obilježja predmetne figurice (osobito glava, torzo, ruke i noge), bitna ili ne, oblikovana u svakom pogledu na način da se osigura opća funkcija proizvoda, kako bi se mogla sastavljati s kockicama za građenje i drugim intervenijentovim figuricama.

82      Valja podsjetiti na to da se registracija načelno mora odbiti za oblike čija su sva bitna obilježja svojstvena općoj funkciji ili općim funkcijama proizvoda (vidjeti u tom smislu i po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 25.).

83      Također valja istaknuti da, u skladu sa sudskom praksom navedenom u točki 44. ove presude, članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. Uredbe br. 40/94 ne može se primijeniti kada se osporavani žig odnosi na oblik proizvoda u kojemu drugi ukrasni ili maštoviti element, koji nije svojstven općoj funkciji proizvoda, igra važnu ili ključnu ulogu (vidjeti u tom smislu i po analogiji presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 22. i navedenu sudsku praksu).

84      Stoga se članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. Uredbe br. 40/94 ne može primijeniti kada osporavani žig predstavlja oblik proizvoda koji ima barem jedno bitno obilježje koje nije svojstveno općoj funkciji tog proizvoda ili, drugim riječima, ako postoji barem jedno bitno obilježje oblika koje nije uvjetovano samom prirodom proizvoda, tako da se osporavani žig ne sastoji „isključivo” od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda (vidjeti točku 45. ove presude).

85      U ovom slučaju oblik o kojem je riječ stoga je prikladan za zaštitu kao žig Europske unije ako barem jedno od njegovih bitnih obilježja nije svojstveno općoj funkciji figurice za igru ili općoj funkciji figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova.

86      Međutim, valja utvrditi da cilindrični ili „bačvasti” oblik glave figurice o kojoj je riječ nije svojstven ni općoj funkciji figurice za igru ni općoj funkciji figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Isto vrijedi i za kratak i pravokutan oblik vrata i trapezoidni, ravan i šiljast oblik torza, kao i za poseban oblik ruku s dlanovima i nogu sa stopalima.

87      Konkretan dizajn tih bitnih obilježja oblika o kojem je riječ stoga je samo mogući izraz konkretne primjene opće funkcije figurice za igru ili figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova.

88      Stoga ukrasna i maštovita obilježja navedena u točki 51. pobijane odluke (vidjeti točke 64. i 78. ove presude) i nabrojena u točki 86. ove presude proizlaze iz slobode dizajnera figurice za igru i figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Iako je prisutnost ljudskih obilježja i načina sastavljanja u osnovi diktirana dvojnom prirodom proizvoda, postoji široka sloboda u pogledu oblikovanja tih elemenata. S obzirom na tu široku slobodu dizajna kad je riječ o figuricama koje se sastavljaju umetanjem dijelova, navedena obilježja mogu imati mnogo drugih oblika osim onog osporavanog žiga.

89      Stoga je žalbeno vijeće u točki 53. pobijane odluke pravilno smatralo da se ta bitna obilježja, s obzirom na njihovu ukrasnu prirodu i maštovitost, mogu mijenjati i oblikovati s, u načelu, „širokom slobodom dizajna”.

90      U tom pogledu nije osnovana tužiteljeva tvrdnja prema kojoj „nijedno obilježje osporavanog žiga ni, a fortiori, nijedno njegovo bitno obilježje kao ni osporavani žig u cjelini nema ukrasni ili maštoviti element koji nadilazi opisanu funkciju” i treba je odbiti. Naime, bitna obilježja nabrojena u točki 86. ove presude predstavljaju takve elemente.

91      Iz toga slijedi da je tužitelj, na kojem je teret dokazivanja u ovom postupku za proglašavanje ništavosti (vidjeti točku 26. ove presude), nije opovrgnuo utvrđenje da barem jedno bitno obilježje proizvoda o kojem je riječ nije svojstveno njegovoj općoj funkciji figurice za igru ili onoj figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova

92      S obzirom na načela navedena u točkama 83. i 84. ove presude, taj je zaključak dovoljan da se isključi primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94.

93      Valja zaključiti da je, bez obzira na pogreške u ocjeni utvrđene u točkama 59. i 74. ove presude, koje, s obzirom na prethodno navedeno, nemaju utjecaja na zakonitost pobijane odluke, žalbeno vijeće pravilno potvrdilo prikladnost osporavanog žiga da bude registriran s obzirom na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku i. Uredbe br. 40/94.

94      Prvi tužbeni razlog stoga se mora odbiti kao neosnovan.

 Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke (ii) Uredbe br. 40/94

95      Tužitelj tvrdi da je žalbeno vijeće počinilo pogreške u ocjeni prilikom primjene razloga za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94.

96      Kao prvo, što se tiče funkcije predmetnog proizvoda i njegovih bitnih obilježja, tužitelj ističe da ta obilježja valja ocijeniti ne na apstraktan način, nego s obzirom na konkretan način na koji su raspoređena u prikazu osporavanog žiga. Prema njegovu mišljenju, činjenica da se figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova može također teoretski koristiti kao figurica za igru neovisno o intervenijentovu modularnom sustavu za građenje nije obilježje oblika danog navedenom žigu i ne lišava ga, prije svega, njegova svojstva figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Štoviše, ističe da se prema novijoj sudskoj praksi ocjena tehničke funkcije ne može temeljiti samo na grafičkom prikazu predmetnog žiga.

97      Kao drugo, što se tiče funkcionalnosti bitnih obilježja osporavanog žiga, tužitelj prigovara žalbenom vijeću da se u točkama 78. do 80. pobijane odluke „uopće nije bavilo” elementima koje je izložio. Tvrdi da je tehnički rezultat figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova, prikazan u navedenom žigu i njegovim dijelovima, njegova složivost i modularnost u okviru intervenijentova sustava za građenje. Ta figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova i njezini različiti dijelovi dizajnirani su u svakom pogledu tako da ih se može složiti i kombinirati s drugim figuricama koje se sastavljaju umetanjem dijelova i s drugim intervenijentovim kockicama za građenje. Velik broj varijanti građenja moguć je samo u konkretnom obliku figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova prikazane u navedenom žigu. Sva obilježja osporavanog žiga imaju isključivo za cilj jamčiti složivost i modularnost tog žiga i njegovih elemenata u okviru intervenijentova modularnog sustava za građenje. Ne samo izbočina na glavi, ruke s kukama i otvori ispod stopala i na stražnjoj strani nogu, nego, konkretnije, veličina i dimenzije glave, njezin cilindričan oblik, ravan i šiljast oblik torza, njegove blago svedene strane, lagana zakrivljenost ruku, zglobovi, ruke s kukama i noge koje se mogu okretati, čija duljina omogućuje figurici da sjedi na četiri izbočine, također su isključivo namijenjeni omogućavanju sastavljanja figurice prikazane tim žigom. Isto vrijedi za navedenu figuricu u cjelini, čije su proporcije i visina, koje točno odgovaraju visini četiriju intervenijentovih kockica za građenje, namijenjene isključivo omogućavanju njezina spajanja s takvim kockicama. Kompatibilnost figurica koje se sastavljaju umetanjem dijelova bila bi izgubljena ili ograničena kada bi imale različite oblike. Žalbeno vijeće nije moglo navesti koja su navodno bitna obilježja navedenog žiga trebala biti maštovita, a ne isključivo povezana s njihovom tehničkom funkcijom. Prema tužiteljevu mišljenju, iz toga slijedi da oblik osporavanog žiga i njegovi elementi „isključivo” imaju za cilj postizanje opisanih tehničkih rezultata, u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94. Postojanje drugih oblika koji omogućuju postizanje istog tehničkog rezultata nije relevantno i ne može isključiti primjenu navedenog članka.

98      Naposljetku, tužitelj smatra da je nerazumljiva analiza žalbenog vijeća iz točke 79. pobijane odluke, prema kojoj osporavani žig „ne sadržava linije ili model koji jasno i nedvosmisleno upućuju na njegovu složivost i modularnost u kontekstu sustava za građenje” intervenijenta. U tom pogledu, žalbeno vijeće ponovno zaobilazi sadašnju sudsku praksu prema kojoj za utvrđivanje tehničkog rezultata obilježja žiga više nije prihvatljivo oslanjati se samo na registraciju tog žiga i njegov vanjski izgled. Tužitelj je pomoću ilustracija detaljno dokazao da, osim grafičkog prikaza, osporavani žig ima funkcije opisane u zahtjevu za proglašavanje žiga ništavim.

99      EUIPO i intervenijent osporavaju tužiteljeve tvrdnje.

100    U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (e) podtočkom ii. Uredbe br. 40/94 neće se registrirati znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata.

101    Opći interes na kojemu se zasniva članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94 jest izbjeći situaciju u kojoj bi žigovno pravo dovelo do zasnivanja monopola u korist nekog poduzetnika u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih obilježja proizvoda (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 43.).

102    Pravilna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 podrazumijeva da su bitna obilježja predmetnog trodimenzionalnog znaka pravilno utvrđena. Izraz „bitna obilježja” mora se shvatiti kao da se odnosi na najvažnije elemente znaka (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 68. i 69.).

103    Utvrđivanje bitnih obilježja znaka treba izvršiti u svakom pojedinom slučaju, pri čemu nema nikakve sustavne hijerarhije među različitim vrstama elemenata koje žig može sadržavati. Ono se može utemeljiti ili izravno na ukupnom dojmu koji znak stvara ili najprije uzastopno ispitati svaki pojedini sastavni dio tog znaka (vidjeti u tom smislu presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 70.).

104    Posljedično, utvrđivanje bitnih obilježja trodimenzionalnog znaka može se, ovisno o slučaju i posebice s obzirom na stupanj složenosti tog znaka, obaviti običnom vizualnom analizom navedenog znaka ili se pak može temeljiti na dubinskom ispitivanju u okviru kojeg se uzimaju u obzir kriteriji relevantni za ocjenu, poput istraživanja i stručnih mišljenja ili podataka u vezi s pravima intelektualnog vlasništva koji otprije proizlaze u pogledu dotičnih proizvoda (presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 71., i od 24. listopada 2019., Rubik’s Brand/EUIPO – Simba Toys (Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture), T‑601/17, neobjavljena, EU:T:2019:765, t. 49.).

105    Tako nadležno tijelo može provesti dubinsko ispitivanje u okviru kojeg se, osim grafičkog prikaza i mogućih opisa dostavljenih prilikom podnošenja prijave za registraciju, uzimaju u obzir elementi korisni za to da bi se na odgovarajući način utvrdila bitna obilježja znaka (presuda od 6. ožujka 2014., Pi‑Design i dr./Yoshida Metal Industry, C‑337/12 P do C‑340/12 P, neobjavljena, EU:C:2014:129, t. 54.).

106    Iz toga slijedi da, iako utvrđivanje bitnih obilježja predmetnog znaka treba u načelu započeti ispitivanjem grafičkog prikaza tog znaka, nadležno tijelo može isto tako uzeti u obzir druge korisne informacije na temelju kojih može pravilno odrediti ta obilježja, kao što je percepcija relevantne javnosti (presuda od 23. travnja 2020., Gömböc, C‑237/19, EU:C:2020:296, t. 30., 31. i 37.).

107    Stoga iz sudske prakse navedene u točkama 104. do 106. ove presude proizlazi da se informacije koje nisu sam grafički prikaz, poput percepcije relevantne javnosti, mogu upotrijebiti radi utvrđivanja bitnih obilježja predmetnog znaka.

108    Ni razlikovni karakter elemenata znaka ni razlikovni karakter stečen uporabom znaka nisu relevantni za utvrđivanje njegovih bitnih obilježja u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 (presuda od 24. rujna 2019., Roxtec/EUIPO – Wallmax (Prikaz crnog kvadrata koji sadržava sedam plavih koncentričnih kružnica), T‑261/18, EU:T:2019:674, t. 64.).

109    Utvrđivanje bitnih obilježja oblika o kojem je riječ, u okviru članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 provodi se upravo s ciljem da se omogući ispitivanje funkcionalnosti navedenog oblika (presuda od 30. ožujka 2022., Oblik čizme koja odskače, T‑264/21, neobjavljena, EU:T:2022:193, t. 41.).

110    Čim se utvrde bitna obilježja znaka, EUIPO je također dužan provjeriti odgovaraju li sva ta obilježja tehničkoj funkciji predmetnog proizvoda (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 72.) ili, konkretnije, jednoj tehničkoj funkciji tog proizvoda (vidjeti presudu od 23. travnja 2020., Gömböc, C‑237/19, EU:C:2020:296, t. 28. i navedenu sudsku praksu).

111    Kako bi se analizirala funkcionalnost znaka u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94, bitna obilježja oblika potrebnog za postizanje tehničkog rezultata moraju se, koliko je to moguće, ocjenjivati s obzirom na tehničku funkciju prikazanog konkretnog proizvoda. Takva se analiza ne može provesti a da se u obzir ne uzmu, ovisno o slučaju, dodatni elementi koji se odnose na funkciju konkretnog proizvoda, čak i ako nisu vidljivi u prikazu (presuda od 10. studenoga 2016., Simba Toys/EUIPO, C‑30/15 P, EU:C:2016:849, t. 46. i 48.).

112    Stoga za analizu funkcionalnosti znaka u smislu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 sud Unije nije vezan samo funkcijama koje su vidljive na temelju grafičkog prikaza žiga, nego mora uzeti u obzir druge elemente koji proizlaze iz konkretnog proizvoda, kao što je mehanizam rotacije u slučaju „Rubikove kocke” (vidjeti u tom smislu presudu od 24. listopada 2019., Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture, T‑601/17, neobjavljenu, EU:T:2019:765, t. 85. i 86.), donja strana kockice u slučaju „Lego kockica” (presuda od 12. studenoga 2008., Lego Juris/OHIM – Mega Brands (Crvena Lego kockica), T‑270/06, EU:T:2008:483, t. 78.) i, za flaster, njegov način djelovanja (presuda od 31. siječnja 2018., Novartis/EUIPO – SK Chemicals (Prikaz flastera), T‑44/16, neobjavljena, EU:T:2018:48, t. 37.). Međutim, sud Unije ne može obliku konkretnog proizvoda dodati elemente koji ga ne čine (presuda od 3. lipnja 2021., Yokohama Rubber i EUIPO/Pirelli Tyre, C‑818/18 P i C‑6/19 P, neobjavljena, EU:C:2021:431, t. 62. do 66.).

113    Iako se informacije koje ne proizlaze iz grafičkog prikaza znaka mogu uzeti u obzir radi određivanja toga ispunjavaju li obilježja tehničku funkciju predmetnog proizvoda, te informacije moraju dolaziti iz objektivnih i vjerodostojnih izvora te ne mogu uključivati percepciju relevantne javnosti (presuda od 23. travnja 2020., Gömböc, C‑237/19, EU:C:2020:296, t. 37).

114    Uvjet prema kojem se registracija oblika proizvoda kao žiga Europske unije može odbiti na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 samo ako je „potreban” za postizanje nekog tehničkog rezultata ne znači da predmetni oblik mora biti jedini koji omogućuje postizanje tog rezultata (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 53.).

115    Postojanje drugih oblika koji omogućuju postizanje istog tehničkog rezultata ne predstavlja, za primjenu članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94, okolnost koja bi isključila razlog za odbijanje registracije (vidjeti presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 58. i 83. i navedenu sudsku praksu).

116    Drugim riječima, članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94 protivi se registraciji svakog oblika koji se u svojim bitnim obilježjima sastoji isključivo od oblika proizvoda koji je tehnički kauzalan i dovoljan da bi se postigao željeni tehnički rezultat, čak i ako bi se taj rezultat mogao postići drugim oblicima uz uporabu istog ili drugog tehničkog rješenja (presuda od 12. studenoga 2008., Crvena Lego kockica, T‑270/06, EU:T:2008:483, t. 43.).

117    U okviru ispitivanja funkcionalnosti znaka koji se sastoji od oblika proizvoda, valja samo ocijeniti, nakon što su utvrđena bitna obilježja navedenog znaka, odgovaraju li ta obilježja tehničkoj funkciji predmetnog proizvoda. To ispitivanje treba očito provesti analizom prijavljenog ili osporavanog znaka, a ne znakova koji se sastoje od drugih oblika proizvoda. Tehnička se funkcionalnost obilježja oblika među ostalim može ocijeniti uzimajući u obzir dokumentaciju koja se odnosi na ranije patente koji opisuju funkcionalne elemente predmetnog oblika (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 84. i 85).

118    Registracija se odbija samo u odnosu na one oblike proizvoda koji predstavljaju samo tehničko rješenje i čija bi registracija u svojstvu žiga drugim poduzetnicima stvarno otežavala korištenje tim tehničkim rješenjem (presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 48.; od 19. rujna 2012., Reddig/OHIM – Morleys (Drška noža), T‑164/11, neobjavljena, EU:T:2012:443, t. 24. i od 24. listopada 2019., Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture, T‑601/17, neobjavljena, EU:T:2019:765, t. 45.). Registracija isključivo funkcionalnog oblika proizvoda kao žiga mogla bi omogućiti nositelju tog žiga da drugim poduzetnicima zabrani ne samo uporabu istog oblika nego i uporabu sličnih oblika (presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 56.; od 19. rujna 2012., Drška noža, T‑164/11, neobjavljena, EU:T:2012:443, t. 22. i od 24. listopada 2019., Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture, T‑601/17, neobjavljena, EU:T:2019:765, t. 46.).

119    Prisutnost jednog ili nekoliko manje važnih proizvoljnih elemenata u znaku čiji su svi bitni elementi određeni tehničkim rješenjem koje taj znak izražava ne utječe na zaključak u skladu s kojim se navedeni znak sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata. Osim toga, razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 primjenjuje se samo kada su sva temeljna obilježja znaka funkcionalna, na način da se registriranje znaka kao žiga ne može odbiti na temelju te odredbe ako oblik predmetnog proizvoda uključuje bitan nefunkcionalni element, poput ukrasnog ili maštovitog elementa koji igra važnu ulogu u navedenom obliku (vidjeti presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 52. i navedenu sudsku praksu i od 11. svibnja 2017., Yoshida Metal Industry/EUIPO, C‑421/15 P, EU:C:2017:360, t. 27. i navedenu sudsku praksu).

120    Stoga članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94 nije moguće primijeniti ako se žig za koji je podnesena registracija ili koji se osporava odnosi na oblik proizvoda u kojem nefunkcionalan element, poput ukrasnog ili maštovitog elementa, ima važnu ulogu. U tom slučaju poduzetnici koji si međusobno konkuriraju lako mogu upotrijebiti alternativne oblike slične funkcionalnosti, tako da nema opasnosti od ograničavanja dostupnosti tehničkog rješenja. U tom slučaju, to rješenje konkurenti nositelja žiga mogu bez poteškoća uključiti u oblike proizvoda koji nemaju isti nefunkcionalni element poput onoga koji se nalazi u obliku proizvoda navedenog nositelja i koji mu, dakle, nisu ni istovjetni ni slični (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 52. i 72.).

121    Iz prethodno navedenog proizlazi da se razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 može primijeniti samo ako je svako od bitnih obilježja predmetnog znaka nužno za postizanje tehničkog rezultata kojem je namijenjen predmetni proizvod. S druge strane, taj se razlog ne primjenjuje čim postoji važan nefunkcionalni element, poput ukrasnog ili maštovitog elementa, koji predstavlja bitno obilježje navedenog znaka, ali nije nužan za postizanje takvog tehničkog rezultata.

122    Drugim riječima, razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 ne može se primijeniti ako postoji barem jedno bitno obilježje oblika koje nije potrebno za postizanje nekog tehničkog rezultata, tako da se osporavani žig ne sastoji „isključivo” od oblika potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata.

123    U skladu s tim razmatranjima potrebno je ispitati utemeljenost drugog tužbenog razloga.

–       Određivanje funkcionalnosti proizvoda

124    Što se tiče vrste predmetnog proizvoda, žalbeno je vijeće u točki 67. pobijane odluke podsjetilo na to da predmetni znak prikazuje malu figuricu za igru koja predstavlja lik posebne konfiguracije (vidjeti točku 47. ove presude). U točki 77. iste odluke utvrdilo je, dakle, da se ovaj predmet odnosi na figuricu za igru iz kategorije „igre i igračke” iz razreda 28.

125    Kad je riječ o tehničkoj funkcionalnosti predmetnog proizvoda, žalbeno vijeće je u točkama 71. do 74. pobijane odluke smatralo da su figurice za igru ili igre kao takve predmeti s kojima se igra i da je njihova upotreba stoga namijenjena razonodi i opuštanju, ili služi kao razbibriga i zabava. Priznalo je da je zasigurno moguće da će i dizajn bitnih obilježja (glava, torzo, ruke i noge) i svih dijelova koji nisu bitni (na primjer šaka, ruku i rupica) omogućiti sastavljanje predmetne figurice za igru s kockicama za građenje i drugim Lego elementima te da je nesporno da je Lego figurica za igru kompatibilna s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje. Međutim, ono je istaknulo da je također općepoznato da je u načelu moguće igrati se Lego figuricom za igru jednako kao s bilo kojom figuricom za igru (to jest držanjem, pomicanjem, rastavljanjem itd.), a da se ona pritom ne mora nužno povezati s tim modularnim sustavom za građenje. Prema njegovu mišljenju, činjenica da je predmetna figurica za igru u načelu namijenjena poticanju igranja igara uloga i pričanja priča i da je usklađenost navedenog modularnog sustava za građenje razlog za doprinos poboljšanju i maštovitoj upotrebi navedene figurice za igru proizlazi iz argumenata i dokaza koje je sam tužitelj iznio, primjerice u prilogu BDR 3.

126    U točkama 78. i 79. pobijane odluke žalbeno vijeće također je smatralo da je „rezultat” oblika figurice za igru o kojoj je riječ bio samo taj da joj se daju ljudska obilježja i da činjenica da ta figurica za igru predstavlja lik i da se može koristiti u odgovarajućem kontekstu igre nije „tehnički rezultat”. Za razliku od presude od 24. listopada 2019., Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture (T‑601/17, neobjavljena, EU:T:2019:765, t. 88.), koja se konkretno odnosila na „trodimenzionalne slagalice” iz razreda 28., u ovom slučaju nije bilo potrebno uzeti u obzir dodatne elemente (kao što je mogućnost okretanja pojedinačnih elemenata i nevidljivih elemenata), kad je riječ o „igrama i igračkama” iz istog razreda.

127    Valja podsjetiti na to da se funkcije kojima odgovaraju bitna obilježja predmetnog oblika moraju, koliko je to moguće, ocjenjivati s obzirom na prikazani konkretan proizvod (vidjeti točku 111. ove presude).

128    Točno je da je u ovom slučaju žalbeno vijeće pravilno smatralo, u biti, da je konkretan proizvod figurica za igru iz razreda 28. (vidjeti točke 49. do 51. ove presude) i da je netehnički rezultat oblika tog proizvoda bio taj da se toj figurici za igru dadu ljudska obilježja kako bi se tom „čovječuljku” omogućilo da sudjeluje u igrama uloga i pričanju priča.

129    U tom smislu valja smatrati da je funkcija određenih bitnih obilježja osporavanog žiga, to jest glave, torza, ruku i nogu, da se predmetnoj figurici daju ljudska obilježja. Budući da je proizvod „figurica za igru” bio namijenjen igri bez smetnji ili ograničenja, cilj svih ljudskih obilježja navedene figurice je da se njome može igrati takvom kakva jest, odnosno neovisno o bilo kojem drugom elementu modularnog sustava za građenje. Činjenica da ta figurica predstavlja lik i da se može koristiti u bilo kojem odgovarajućem kontekstu igre nije „tehnički rezultat” (vidjeti u tom smislu presudu od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom, T‑396/14, neobjavljenu, EU:T:2015:379, t. 31., 32. i 34.).

130    S obzirom na navedeno, valja utvrditi da konkretan proizvod također predstavlja figuricu koja se sastavlja umetanjem dijelova (vidjeti točku 52. ove presude), čija je tehnička funkcionalnost također njezino svojstvo sastavljanja umetanjem dijelova i njezina modularnost, odnosno njezina sposobnost spajanja s drugim dijelovima igre intervenijentova sustava za građenje, kao što su kockice za građenje.

131    Naime, u ovom slučaju, za razliku od ranijeg postupka za proglašavanje žiga ništavim u kojem je donesena presuda od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), na temelju tužiteljeva konkretnog izlaganja u ovom postupku, valja smatrati da se iz osporavanog žiga može zaključiti da figurica o kojoj je riječ ima svojstvo sastavljanja umetanjem dijelova u okviru modularnog sustava za građenje, s obzirom na njezin grafički prikaz, ali i druge korisne elemente, osobito poznavanje javnosti modularnih sustava za građenje poput intervenijentova, kao što to proizlazi iz dokumenata koje je tužitelj priložio spisu (vidjeti točku 27. ove presude), u mjeri u kojoj su povezani s razlozima i argumentima koje on razlaže pred Općim sudom (vidjeti točku 21. ove presude).

132    Tako iz priloga BDR 3, koji čini izvadak iz knjige Lego Minifigure year by year – A visual History (francusko izdanje: Les figurines Lego au fil du temps), proizlazi da Lego figurice „imaju spojnice na svojim tijelima koje su kompatibilne s Lego kockicama i drugim komponentama” i da „mogu biti rastavljene i kombinirane s dijelovima drugih figurica kako bi se stvorio potpuno novi lik”.

133    Osim toga, poznavanje javnosti modularnih sustava za građenje poput intervenijentova općepoznata je činjenica u smislu sudske prakse (vidjeti točku 55. ove presude).

134    Stoga je žalbeno vijeće u točki 73. pobijane odluke pogrešno sugeriralo da mogućnost igranja s predmetnom figuricom za igru a da se nužno ne treba povezati s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje može spriječiti njezinu tehničku funkcionalnost sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti. Naime, mogućnost upotrebe predmetne figurice za igranje neovisno o intervenijentovom modularnom sustavu za građenje nema utjecaja na njezinu tehničku funkcionalnost sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti.

135    Žalbeno je vijeće u točki 79. pobijane odluke također pogrešno smatralo da osporavani žig, koji je imao oblik figurice za igru, „ne sadrž[ava] linije ili model koji jasno i nedvosmisleno upućuju na njegovu složivost i modularnost u kontekstu sustava za građenje” intervenijenta.

136    Iz toga slijedi da je žalbeno vijeće u točkama 67. do 79. pobijane odluke počinilo pogrešku u ocjeni time što je samo utvrdilo da se funkcionalnost proizvoda koji čini osporavani žig sastoji samo od netehničkih rezultata mogućnosti igranja i podsjećanja na „čovječuljka” pomoću ljudskih obilježja te time što je propustilo utvrditi da ta funkcionalnost obuhvaća i tehničke rezultate njegovih svojstava sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti ili pak njegove sposobnosti sastavljanja ili kombiniranja.

137    U tom pogledu valja smatrati da predmetni proizvod ima dvostruku svrhu, istodobno onu igranja kao „figurice za igru” s ljudskim obilježjima, kao što je to odlučilo žalbeno vijeće nakon presude od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), i onu „figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova” koja predstavlja tehnički rezultat svojstva sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti s, među ostalim, intervenijentovim sustavom za građenje.

138    Valja zaključiti da je žalbeno vijeće, iako je pravilno smatralo da se netehnički rezultat proizvoda sastoji od mogućnosti igranja i podsjećanja na „čovječuljka” pomoću ljudskih obilježja, počinilo pogrešku u ocjeni time što nije smatralo da tehnički rezultat navedenog proizvoda sadržava i njegovo svojstvo sastavljanja umetanjem dijelova i njegovu modularnost.

–       Utvrđivanje bitnih obilježja znaka

139    Što se tiče bitnih obilježja znaka, žalbeno vijeće se u točkama 69. i 70. pobijane odluke oslonilo na presudu od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379, t. 30. i 32.). S obzirom na njezin grafički prikaz i činjenicu da je riječ o obliku figurice koja ima ljudski izgled, ono je smatralo da su bitna obilježja predmetnog znaka, koja mu daju takav ljudski izgled, glava, tijelo (torzo), ruke i noge. S druge strane, ono je ocijenilo da točan grafički prikaz ruku figurice za igru o kojoj je riječ, izbočina na njezinoj glavi i rupice ispod njezinih stopala i na stražnjoj strani njezinih nogu – bilo u vezi s ukupnim dojmom koji osporavani znak ostavlja bilo u pogledu rezultata analize njegovih različitih elemenata – ne predstavljaju jedno ili više bitnih obilježja predmetnog znaka.

140    U točkama 75. i 76. pobijane odluke žalbeno vijeće usto je podsjetilo na to da je Opći sud za isti žig kao što je onaj koji se osporava u ovom slučaju utvrdilo da grafički prikaz ruku figurice o kojoj je riječ, izbočina na njezinoj glavi i rupice ispod njezinih stopala i na stražnjoj strani njezinih nogu ne omogućuju saznanje, samo po sebi i a priori, uključuju li ti elementi bilo kakvu tehničku funkciju ni, ako uključuju, o kojoj je funkciji riječ (presuda od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom, T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379, t. 32.). U svakom slučaju, on je dodao, čak i ako se prizna, kao što je to učinio tužitelj, da oblik ranije navedenih elemenata može imati tehničku funkciju koja se sastoji u tome da omogućava sastavljanje tih elemenata s drugim elementima, osobito s kockicama koje se spajaju, ti se elementi ne mogu smatrati najvažnijim elementima tog žiga, ni u pogledu ukupnog dojma koji ostavlja navedeni žig ni nakon analize njegovih elemenata. Naime, prema njegovu mišljenju, navedeni elementi nisu predstavljali bitno obilježje predmetnog oblika u smislu sudske prakse i, štoviše, ništa nije upućivalo na to da su bitna funkcionalna obilježja oblika tih elemenata pripisiva navodnom tehničkom rezultatu.

141    Prema ustaljenoj sudskoj praksi, ispravna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 nalaže da se bitna obilježja predmetnog znaka, to jest njegovi najvažniji elementi ispravno utvrde za svaki pojedinačni slučaj, na temelju ukupnog dojma koji stvara znak ili uzastopnog ispitivanja svakog sastavnog dijela tog znaka (vidjeti točke 102. i 103. ove presude).

142    Osim toga, iz nedavne sudske prakse koja se odnosi na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94 proizlazi da se informacije različite od samog grafičkog prikaza, kao što je percepcija relevantne javnosti, mogu koristiti kako bi se utvrdila bitna obilježja predmetnog znaka (vidjeti točku 107. ove presude).

143    Točno je da je u ovom slučaju žalbeno vijeće u točki 69. pobijane odluke i nakon presude od 16. lipnja 2015., Oblik figurice za igru s izbočinom (T‑396/14, neobjavljena, EU:T:2015:379), bitnim obilježjima figurice za igru o kojoj je riječ pravilno smatralo obilježja koja joj daju ljudska obilježja, odnosno glavu, torzo, ruke i noge.

144    U tom pogledu važno je istaknuti da je žalbeno vijeće u točki 51. pobijane odluke također pravilno smatralo bitnima ukrasne i maštovite elemente figurice o kojoj je riječ, odnosno cilindrični oblik glave, kratak i pravokutan oblika vrata i trapezoidni oblik torza. Dizajn pravokutnih i kompaktnih oblika kao i opće proporcije također su važni grafički elementi navedene figurice.

145    Međutim, žalbeno je vijeće u točki 70. pobijane odluke pogrešno ograničilo bitna obilježja osporavanog žiga, na temelju njegova grafičkog prikaza u obliku figurice za igru s ljudskim obilježjima, na obilježja navedena u točkama 143. i 144. ove presude te je u biti utvrdilo da izbočina na glavi te figurice za igru, kuke na njezinim rukama i rupice ispod njezinih stopala i na stražnjoj strani njezinih nogu, čija se funkcija ne može izvesti iz navedenog žiga, ne pridonose tehničkom rezultatu figurice za igru koja jednostavno ima ljudska obilježja i namijenjena je sudjelovanju u igrama uloga i pričanju priča, tako da se ti elementi ne mogu ubrojiti u bitna obilježja navedene figurice za igru.

146    Naime, bitna obilježja koja proizlaze iz izbočine na glavi, kuka na rukama predmetne figurice i rupica ispod stopala i na stražnjoj strani nogu mogu se izvesti iz osporavanog žiga, s obzirom na njegov grafički prikaz, ali i iz drugih elemenata informacija, posebice poznavanja javnosti intervenijentova modularnog sustava za građenje, kako proizlazi iz dokumenata koje je u spis priložio tužitelj (vidjeti točke 27., 131. i 132. ove presude), u mjeri u kojoj su povezani s razlozima i argumentima koje on razlaže pred Općim sudom (vidjeti točku 21. ove presude), i koji je također općepoznata činjenica (vidjeti točku 133. ove presude).

147    Stoga valja utvrditi da izbočina na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala predmetne figurice predstavljaju bitna obilježja osporavanog žiga s obzirom na njegovu prirodu „figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova” i na njegovu tehničku funkcionalnost sastavljanja umetanjem dijelova i modularnosti. Ti su elementi važni za kompatibilnost te figurice i njezinu sposobnost spajanja s drugim proizvodima.

148    Žalbeno vijeće u točkama 69. do 76. pobijane odluke stoga je počinilo pogrešku u ocjeni time što je smatralo bitnima samo „netehnička” obilježja koja predmetnoj figurici daju ljudski izgled, to jest glavu, torzo, ruke i noge te time što je propustilo smatrati bitnim obilježjima „tehnička” obilježja osporavanog žiga zamišljenog kao figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova, to jest izbočinu na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala.

149    Time se žalbeno vijeće pri utvrđivanju bitnih obilježja osporavanog žiga pogrešno ograničilo na uzimanje u obzir grafičkog prikaza tog žiga te je zanemarilo uzeti u obzir druge korisne elemente, posebno dodatne elemente koji se odnose na vrstu konkretnog proizvoda, osobito poznavanje javnosti intervenijentova modularnog sustava za građenje.

150    Valja zaključiti da, iako je žalbeno vijeće pravilno smatralo da su obilježja iz točaka 51. i 69. pobijane odluke bila bitna obilježja osporavanog žiga, ono je, s druge strane, počinilo pogrešku u ocjeni propustivši smatrati bitnima dodatna obilježja koja navodi tužitelj, odnosno izbočinu na glavi, kuke na rukama i rupice na stražnjoj strani nogu i ispod stopala.

–       Pitanje oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata

151    Što se tiče funkcionalnosti bitnih obilježja znaka, žalbeno je vijeće u točkama 78. do 81. pobijane odluke utvrdilo da se na temelju nijednog dokaza ne može zaključiti da je oblik predmetne figurice u cjelini nužan za postizanje posebnog tehničkog rezultata. Konkretno, smatralo je da nije dokazano da je taj oblik, kao takav i u cjelini, potreban kako bi se omogućilo spajanje s kockicama za građenje koje se sastavljaju umetanjem dijelova. Prema njegovu mišljenju, „rezultat” tog oblika bio je jednostavno pridati ljudska obilježja predmetnoj figurici, a činjenica da predmetna figurica za igru predstavlja lik i da se može koristiti u odgovarajućem kontekstu igre nije „tehnički rezultat”. Za razliku od presude od 24. listopada 2019., Oblik kocke sa stranicama rešetkaste strukture (T‑601/17, neobjavljena, EU:T:2019:765, t. 88.), koja se konkretno odnosila na „trodimenzionalne slagalice” iz razreda 28., žalbeno vijeće ocijenilo je da u ovom slučaju nije bilo potrebno uzeti u obzir dodatne elemente (kao što je mogućnost okretanja pojedinačnih elemenata i nevidljivih elemenata) kad je riječ o „igrama i igračkama” iz istog razreda. Utvrdilo je da osporavani žig, koji je imao oblik figurice za igru, ne sadržava linije ili model koji jasno i nedvosmisleno upućuju na njegovu složivost i modularnost u kontekstu intervenijentova sustava za građenje. Prema mišljenju žalbenog vijeća, primjeri koje je tužitelj iznio u pogledu različitih funkcionalnih obilježja tog žiga ne omogućuju dokazivanje ni „modularnosti” ni bilo kojeg tehničkog rezultata. Osim toga, prema njegovu mišljenju, iz specifikacija njemačkog patenta DE 28 36 971 C2 koji se odnosi na dizajn elemenata koji se sastavljaju i koji omogućuje okretanje nogu sporne figurice za igru (prilog BDR 9), izričito proizlazi da svi njezini dijelovi ne predstavljaju tehnički rezultat, nego samo njezine noge.

152    U točkama 82. do 86. pobijane odluke žalbeno vijeće podsjetilo je da je nametanjem „dvaju ograničenja” iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 („isključivo” i „potrebno”) zakonodavac uredno uzeo u obzir činjenicu da je svaki oblik proizvoda bio funkcionalan do određene mjere i da bi stoga bilo neprimjereno odbiti registraciju nekog oblika proizvoda kao žiga samo zato što taj oblik ima funkcionalna obilježja (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 48.). Kako bi odbilo tužiteljeve argumente prema kojima dizajn osporavanog žiga i njegovih elemenata „isključivo” služi kompatibilnosti s intervenijentovim kockicama za građenje, žalbeno je vijeće primijetilo da je drugim poduzetnicima bilo dopušteno prodavati figurice za igru koje imaju izbočine i rupice koje se mogu prilagoditi drugim kockicama za građenje, ali koje imaju drukčiji aspekt – to jest drukčiji dizajn nogu, ruku, torza i glave – od dizajna tog žiga i figurice koju on predstavlja. Naime, prema mišljenju žalbenog vijeća, navedeni žig nije intervenijentu davao pravo da trećim osobama ili njegovim konkurentima zabrani stavljanje na tržište igračaka ili figurica koje se sastavljaju umetanjem dijelova i koje su, iako tehnički kompatibilne s njegovim sustavima građenja, imale drukčiji oblik od onoga koji je registriran (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 72.). Moguća kompatibilnost figurice za igru s bilo kojim sustavom blokova za građenje ni u kojem slučaju nije mogla biti monopolizirana u smislu žigovnog prava. Naposljetku, žalbeno vijeće ponovno je istaknulo da se, s obzirom na to da je tužitelj iznio svoje argumente u pogledu igara i igračaka iz razreda 28. i da nedostaju sadržajna objašnjenja za druge proizvode iz razreda 9. i 25., sloboda dizajniranja ne primjenjuje samo na proizvode o kojima je riječ iz razreda 28. nego i, mutatis mutandis, na druge predmetne proizvode iz razreda 9. i 25. Posljedično, zaključilo je da uvjeti iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke (ii) Uredbe br. 40/94 nisu bili ispunjeni.

153    Tužitelj u biti tvrdi da su sva vidljiva obilježja figurice (osobito glava, torzo, ruke i noge), bitna ili ne, oblikovana u svakom pogledu kako bi se osigurala tehnička funkcija proizvoda, kako bi se mogla sastavljati s kockicama za građenje i drugim intervenijentovim figuricama.

154    Valja podsjetiti na to da se registracija načelno mora odbiti za oblike čija su sva bitna obilježja nužna za postizanje tehničkog rezultata proizvoda (vidjeti točku 119. ove presude).

155    Također valja istaknuti da se, u skladu sa sudskom praksom navedenom u točki 120. ove presude, članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94 ne može primijeniti kada se osporavani žig odnosi na oblik proizvoda u kojem nefunkcionalni element, poput ukrasnog ili maštovitog elementa, ima važnu ulogu (presuda od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 72.).

156    Stoga se članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94 ne može primijeniti ako postoji barem jedno bitno obilježje oblika koje nije potrebno za postizanje nekog tehničkog rezultata, tako da se osporavani žig ne sastoji „isključivo” od oblika potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata (vidjeti točke 121. i 122. ove presude).

157    U ovom slučaju oblik o kojem je riječ stoga je prikladan za zaštitu kao žig Europske unije ako barem jedno od njegovih bitnih obilježja ne proizlazi izravno iz tehničkog rezultata sastavljanja umetanjem dijelova ili modularnosti proizvoda zamišljenog kao figurica koja se sastavlja umetanjem dijelova. Uzgredno, valja primijetiti da netehnički rezultati proizvoda zamišljenog kao figurica za igru nisu relevantni za članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94 i ne mogu biti prepreka registraciji osporavanog žiga.

158    Međutim, valja utvrditi da cilindrični ili „bačvasti” oblik glave figurice o kojoj je riječ ne proizlazi izravno iz tehničkog rezultata sastavljanja ili kombiniranja figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova u intervenijentovu modularnom sustavu za građenje. Isto vrijedi i za kratak i pravokutan oblik vrata i trapezoidni, ravan i šiljast oblik torza, kao i za poseban oblik ruku s dlanovima i nogu sa stopalima.

159    Stoga ukrasna i maštovita obilježja navedena u točkama 51. do 54. pobijane odluke (vidjeti točke 64. i 78. ove presude) i nabrojena u točki 158. ove presude proizlaze iz slobode dizajnera figurice za igru i figurice koja se sastavlja umetanjem dijelova. Iako je prisutnost ljudskih obilježja i načina sastavljanja u osnovi diktirana dvojnom prirodom proizvoda, postoji široka sloboda u pogledu oblikovanja tih elemenata.

160    Stoga je žalbeno vijeće u točki 53. i 84. pobijane odluke u biti pravilno smatralo da se ta bitna obilježja, s obzirom na njihovu ukrasnu prirodu i maštovitost, mogu mijenjati i oblikovati s, u načelu, širokom slobodom dizajna.

161    U tom pogledu nije osnovana tužiteljeva tvrdnja prema kojoj „nijedno obilježje osporavanog žiga ni, a fortiori, bilo koje njegovo bitno obilježje kao ni osporavani žig u cjelini nema ukrasni ili maštoviti element koji nadilazi opisanu funkciju” i treba je odbiti. Naime, bitna obilježja navedena u točki 158. ove presude predstavljaju takve ukrasne i maštovite elemente.

162    Iz toga proizlazi da, iako se tehnička svrha povezana s ugradivošću i modularnošću postiže bitnim obilježjima (navedenima u točki 146. ove presude), postoje i druga bitna obilježja (navedena u točki 158. ove presude) koja nisu nužna za postizanje tehničke svrhe.

163    Kao što je to žalbeno vijeće pravilno utvrdilo u točki 81. pobijane odluke, specifikacija njemačkog patenta DE 28 36 971 C2, koju je tužitelj podnio u prilogu BDR 9, ne može dovesti do drukčijeg ishoda. Doduše, u mjeri u kojoj je žalbeno vijeće utvrdilo da iz tog patenta proizlazi da samo figuričine noge imaju tehničku funkcionalnost, s obzirom na to da se navedeni patent ne odnosi na druga obilježja osporavanog žiga, valja smatrati da se takvo utvrđenje ne može samo po sebi poopćiti kako bi se drugim obilježjima zanijekala tehnička funkcionalnost. Najstrože uzevši, s obzirom na to da se predmetni patent odnosi samo na noge, ne može se dopustiti zaključak, ni u jednom ni u drugom smislu, u pogledu drugih obilježja predmetnog oblika.

164    Međutim, točno je da specifikacija njemačkog patenta DE 28 36 971 C2 dokazuje tehnički rezultat samo za elemente nogu predmetne figurice, ali ne i za druga bitna obilježja osporavanog žiga. Naime, taj se patent odnosi na stražnju stranu nogu i njihove izdubljene dijelove i stoga se odnosi samo na to bitno obilježje navedenog žiga. Što se tiče obilježja aspekta koji je dan glavi, torzu, rukama i nogama figurice, navedeni patent ne sadržava nikakvu naznaku o eventualnom tehničkom rezultatu.

165    Ocjena žalbenog vijeća također nije u suprotnosti s interesom na kojem se temelji članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94, a to je izbjeći situaciju u kojoj bi žigovno pravo dovelo do zasnivanja monopola u korist nekog poduzetnika u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih obilježja proizvoda (vidjeti točku 101. ove presude). Žalbeno vijeće pravilno je uzelo u obzir taj interes u točki 84. pobijane odluke (vidjeti točku 160. ove presude). Osporavani žig konkurentima ne onemogućuje stavljanje na tržište figurica s obilježjima tipičnim za tu kategoriju igračaka. Ne omogućuje ni sprečavanje distribucije drukčije dizajniranih figurica koje su kompatibilne s intervenijentovim modularnim sustavom za građenje. Kao što je to u biti istaknulo žalbeno vijeće u točki 53. iste odluke, za takve figurice postoji široka sloboda dizajna.

166    Naposljetku, što se tiče tužiteljeva prigovora prema kojem se žalbeno vijeće „uopće nije bavilo” iznesenom argumentacijom i dokazima koje je podnio, najprije valja istaknuti da činjenica da žalbeno vijeće nije slijedilo tužiteljevo gledište ne znači da nije uzelo u obzir njegovu argumentaciju ni da nije ispitalo njegove dokaze. U točki 80. i sljedećim točkama pobijane odluke žalbeno vijeće izričito je ispitalo tužiteljevo izlaganje, podnesene primjere i specifikaciju njemačkog patenta DE 28 36 971 C2.

167    Osim toga, valja podsjetiti na to da je žalbeno vijeće u točki 7. pobijane odluke saželo tužiteljeve argumente koji se odnose na ovaj tužbeni razlog te je u točki 38. iste odluke navelo dokaze koje je on podnio. Iz toga slijedi da je žalbeno vijeće pri svojoj ocjeni te argumente i dokaze uzelo u obzir (vidjeti u tom smislu presudu od 29. lipnja 2022., bet‑at‑home.com Entertainment/EUIPO (bet‑at‑home), T‑640/21, neobjavljenu, EU:T:2022:408, t. 26. i navedenu sudsku praksu).

168    U tom pogledu valja također podsjetiti na to da EUIPO‑ova tijela nisu obvezna zauzeti stav o svim argumentima koje su iznijele stranke. Ona samo trebaju utvrditi činjenice i pravne elemente koji imaju odlučujuću važnost u kontekstu njihovih odluka. Iz toga slijedi da se samo na temelju činjenice da žalbeno vijeće nije ponovno navelo sve argumente stranke ili nije odgovorilo na svaki od tih argumenata ne može zaključiti da ih je ono odbilo uzeti u obzir. Drugim riječima, obrazloženje može biti implicitno pod uvjetom da se njime zainteresiranim osobama omogućava da saznaju razloge zbog kojih je žalbeno vijeće donijelo odluku i nadležnom sudu da raspolaže s dovoljno informacija da provede svoj nadzor (vidjeti presudu od 29. lipnja 2022., bet‑at‑home, T‑640/21, neobjavljenu, EU:T:2022:408, t. 21. i navedenu sudsku praksu). O tome je riječ u ovome slučaju.

169    Iz toga slijedi da tužitelj, na kojem je teret dokazivanja u ovom postupku za proglašavanje ništavosti (vidjeti točku 26. ove presude), nije opovrgnuo utvrđenje da barem jedno bitno obilježje proizvoda nije nužno za postizanje tehničkog rezultata.

170    S obzirom na načela navedena u točkama 155. i 156. ove presude, taj je zaključak dovoljan da se isključi primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94.

171    Valja zaključiti da je, bez obzira na pogreške u ocjeni utvrđene u točkama 136. i 148. ove presude, koje, s obzirom na prethodno navedeno, nemaju utjecaja na zakonitost pobijane odluke, žalbeno vijeće pravilno potvrdilo prikladnost osporavanog žiga da bude registriran s obzirom na članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94.

172    Drugi tužbeni razlog stoga se mora odbiti kao neosnovan.

173    Iz toga proizlazi da pobijana odluka nije zahvaćena nijednim razlogom za poništenje ili preinaku.

174    S obzirom na sva prethodna razmatranja, tužbu valja odbiti u cijelosti.

 Troškovi

175    U skladu s člankom 134. stavkom 1. Poslovnika Suda, stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove.

176    Budući da je tužitelj izgubio spor, treba mu naložiti snošenje troškova, u skladu sa zahtjevima EUIPO‑a i intervenijenta.

Slijedom navedenog,

OPĆI SUD (šesto vijeće)

proglašava i presuđuje:

1.      Tužba se odbija.

2.      Društvu BB Services GmbH nalaže se snošenje troškova.

Costeira Kancheva Tichy‑Fisslberger

Objavljeno na javnoj raspravi u Luxembourgu.

Potpisi

Sadržaj

Okolnosti spora

Zahtjevi stranaka

O pravu

Zahtjev za proglašavanje osporavanog žiga ništavim

Dopuštenost

Dopuštenost tužbe u pogledu proizvoda iz razreda 9. i 25.

Općenito upućivanje tužitelja na njegove podneske EUIPO u

Meritum

Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke i. Uredbe br. 40/94

– Određivanje vrste proizvoda

– Utvrđivanje bitnih obilježja znaka

– Pitanje oblika koji proizlazi ili ne proizlazi iz same vrste proizvoda

Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke (ii) Uredbe br. 40/94

– Određivanje funkcionalnosti proizvoda

– Utvrđivanje bitnih obilježja znaka

– Pitanje oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata

Troškovi

*      Jezik postupka: njemački