PRESUDA SLUŽBENIČKOG SUDA EUROPSKE UNIJE

(treće vijeće)

25. rujna 2013.

Predmet F‑158/12

Éric Marques

protiv

Europske komisije

„Javna služba – Član ugovornog osoblja – Zapošljavanje – Poziv na iskazivanje interesa EPSO/CAST/02/2010 – Uvjeti zapošljavanja – Odgovarajuće profesionalno iskustvo – Odbijanje zahtjeva za zapošljavanje“ 

Predmet:      Tužba, podnesena na temelju članka 270. UFEU‑a, primjenjivog na Ugovor o EZAE‑u na temelju članka 106.a tog ugovora, kojom E. Marques zahtijeva, s jedne strane, poništenje odluke Europske komisije od 6. ožujka 2012. kojom se odbija njegov zahtjev za zapošljavanje u svojstvu člana ugovornog osoblja funkcijske skupine III. i, s druge strane, naknadu pretrpljene štete.

Odluka:      Poništava se odluka Europske komisije od 6. ožujka 2012. kojom se odbija zaposliti E. Marquesa u svojstvu ugovornog djelatnika III grupe službenika. Tužba se odbija u preostalom dijelu. Europskoj komisiji se nalaže snošenje vlastitih troškova kao i troškova E. Marquesa.

Sažetak

Dužnosnici – Članovi ugovornog osoblja – Postupak zapošljavanja – Razvrstavanje u razred – Uzimanje u obzir profesionalnog iskustva – Ovlast ocjene tijela ovlaštenog za sklapanje ugovora o radu – Tumačenje tekstova Unije  – Granice

(Uvjeti zaposlenja ostalih službenika, čl. 82. st. 2. t. (b))

Iako administracija uživa široku marginu prosudbe za određivanje može li se kandidatovo prethodno profesionalno iskustvo uzeti u obzir prilikom njegova zapošljavanja u svojstvu člana ugovornog osoblja funkcijske skupine III., primjena te široke ovlasti ocjene mora se provoditi uz poštovanje svih primjenjivih odredaba.

Prilikom tumačenja odredbe prava Unije valja uzeti u obzir ne samo formulaciju te odredbe već i njezin kontekst te cilj propisa kojih je ta odredba dio. Stoga, kada zakonodavac i upravna vlast u istom tekstu općenitog opsega primjenjuju dva različita pojma, razlozi koherentnosti i pravne sigurnosti protive se tomu da se tim pojmovima pripiše isti opseg. Isto se a fortiori primjenjuje kada ti pojmovi imaju različit smisao u govornom jeziku. Upravo je to slučaj s pridjevima „odgovarajući“ i „istovrijedan“. U svom uobičajenom smislu pridjev „odgovarajući“ znači „prilagođen za određenu upotrebu“. S druge strane, pridjev „istovrijedan“ znači „iste vrijednosti“ i stoga ima ograničenije značenje.

U tom pogledu, treba primijetiti da članak 82. stavak 2. točka (b) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika zahtijeva, u nedostatku diplome koja potvrđuje poslijesrednjoškolsku razinu obrazovanja, ili „odgovarajuće profesionalno iskustvo“, kada zainteresirana osoba ima „srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje“, ili, ako to nije slučaj, „profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine“.

Stoga, tu odredbu treba tumačiti na način da kandidat za zapošljavanje u svojstvu člana ugovornog osoblja funkcijske skupine III. mora imati iskustvo od tri godine koje odgovara dužnostima radnog mjesta koje se popunjava a da nije nužno istovrijedno s njima.

(t. 19., 25., 27., 28. i 32.)

Izvori:

Sud: 17. studenoga 1983., Merck, 292/82, t. 12.

Službenički sud: 28. listopada 2010., Fares/Komisija, F‑6/09, t. 38. i 39.; 10. ožujka 2011., Begue i dr./Komisija, F‑27/10, t. 40.

Opći sud Europske unije: 8. srpnja 2010., Komisija/Putterie‑De‑Beukelaer, T‑160/08 P, t. 70.