Predmet T‑204/11

(objavljeno u ulomcima)

Kraljevina Španjolska

protiv

Europske komisije

„Zaštita potrošača – Uredba (EU) br. 15/2011 – Metode za otkrivanje lipofilnih toksina kod školjkaša – Zamjena metode biopokusa na miševima metodom tekućinske kromatografije zajedno s tandemskom masenom spektrometrijom (LC‑MS/MS) – Članak 168. UFEU‑a – Proporcionalnost – Legitimna očekivanja“

Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 11. veljače 2015.

1.      Javno zdravlje – Provedbene mjere – Diskrecijska ovlast institucija Unije – Uredba Komisije koja zahtijeva složenu ocjenu – Sudski nadzor – Granice – Očita pogreška u ocjeni ili zlouporaba ovlasti – Nužnost podnošenja dokaza koji mogu učiniti ocjene sadržane u tom aktu nevjerodostojnima

(Uredba Komisije br. 15/2011)

2.      Tužba za poništenje – Uredba Komisije koja zahtijeva složenu ocjenu – Sudski nadzor – Granice – Ocjena zakonitosti s obzirom na dostupne informacije u trenutku donošenja odluke

(čl. 263. UFEU‑a)

3.      Javno zdravlje – Procjena rizikâ – Ocjena znanstvenih metoda procjene različitih tvari – Ocjena načela izvrsnosti, transparentnosti i neovisnosti

(Uredba Komisije br. 15/2011)

4.      Javno zdravlje – Provedbene mjere – Metode za otkrivanje lipofilnih toksina kod školjkaša – Uredba Komisije br. 15/2011 – Prevaga zaštite javnog zdravlja u odnosu na čak i znatne negativne ekonomske posljedice

(Uredba Komisije br. 15/2011)

1.      Institucije Unije imaju široku diskrecijsku ovlast u provedbi mjera koje treba poduzeti za zaštitu zdravlja ljudi, osobito u pogledu utvrđivanja ciljeva i odabira odgovarajućih instrumenata djelovanja. Ta široka diskrecijska ovlast podrazumijeva ograničen nadzor koji provodi sud Unije. Naime, posljedica je navedene diskrecijske ovlasti to da se nadzor suda u pogledu merituma ograničava na to da ispita je li izvršavanje ovlasti institucija zahvaćeno očitom pogreškom, je li bilo zlouporabe ovlasti ili pak jesu li institucije očito prekoračile granice svoje diskrecijske ovlasti.

Kako bi se utvrdilo da je institucija počinila očitu pogrešku u ocjeni složenih činjenica kojom bi se opravdalo poništenje akta, dokazi koje je podnio tužitelj moraju biti dovoljni da se ocjena činjenica iz tog akta ne bi činila vjerodostojnom. Podložno tom ispitivanju vjerodostojnosti, nije na Općem sudu da svojom ocjenom složenih činjenica zamijeni ocjenu autora te odluke. Međutim,ograničavanje nadzora suda Unije ne utječe na njegovu dužnost da provjeri materijalnu točnost istaknutih dokaza kao i njihovu pouzdanost i dosljednost te da ispita predstavljaju li navedeni dokazi sve relevantne podatke koje treba uzeti u obzir pri ocjeni složene situacije te jesu li oni takve naravi da podupiru zaključke koji su iz njih izvedeni.

(t. 30.‑33.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 123.)

3.      U području zaštite javnog zdravlja, kao što je to kod poštovanja načela opreznosti, znanstvena procjena metoda korištenih za analizu različitih tvari mora se zasnivati na znanstvenim mišljenjima koja se temelje na načelima izvrsnosti, transparentnosti i neovisnosti. Naime, ti zahtjevi važno su postupovno jamstvo u svrhu osiguravanja znanstvene objektivnosti mjera i izbjegavanja poduzimanja proizvoljnih mjera.

(t. 131.)

4.      Zaštita javnog zdravlja ima prednost u odnosu na ekonomska razmatranja, tako da može opravdati čak i znatne negativne ekonomske posljedice za određene gospodarske subjekte.

(t. 141.)