Zahtjev za prethodnu odluku koji je 5. siječnja 2022. uputio Tallinna Halduskohus (Estonija) – Est Wind Power OÜ/S Elering

(predmet C- 11/22)

Jezik postupka: estonski

Sud koji je uputio zahtjev

Tallinna Halduskohus

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Est Wind Power OÜ

Tuženik: AS Elering

Prethodna pitanja

Treba li pravila Europske unije o državnim potporama, a osobito prvu mogućnost iz pojma „početak radova” u točki 19. (44) Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020.”¹ , to jest „početak građevinskih radova na ulaganju”, tumačiti na način da označava početak građevinskih radova povezanih s bilo kojim investicijskim projektom ili samo početak građevinskih radova povezanih s postrojenjem u okviru investicijskog projekta kojim će se proizvoditi energija iz obnovljivih izvora energije?

Treba li pravila Europske unije o državnim potporama, a osobito prvu mogućnost iz pojma „početak radova” u točki 19. (44) Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020.”, to jest „početak građevinskih radova na ulaganju”, tumačiti na način da nadležno tijelo države članice u situaciji u kojoj je utvrdilo početak građevinskih radova povezanih s investicijom mora u skladu s načelom zaštite legitimnih očekivanja dodatno ocijeniti stadij razvoja investicijskog projekta i vjerojatnost njegova dovršetka?

U slučaju potvrdnog odgovora na prethodno navedeno pitanje: Mogu li se prilikom ocjene stadija razvoja investicijskog projekta uzeti u obzir druge objektivne okolnosti, na primjer pravni sporovi u tijeku, koje ometaju nastavak investicijskog projekta?

Je li u ovom predmetu relevantno to što je Sud Europske unije u predmetu C-349/17¹ , Eesti Pagar, u točkama 61. i 68. utvrdio da se postojanje poticajnog učinka ne može smatrati kriterijem koji nacionalna tijela mogu jasno i jednostavno primijeniti, posebno zato što bi njegova provjera zahtijevala provođenje složenih ekonomskih procjena svakog pojedinog slučaja, zbog čega takav kriterij nije u skladu sa zahtjevom da kriteriji za primjenu izuzeća budu jasni i jednostavni za primjenu od strane nacionalnih tijela?

U slučaju potvrdnog odgovora na prethodno navedeno pitanje: treba li pravila Europske unije o državnim potporama, a osobito bilješku br. 66 uz točku 126. Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020.” u vezi s njezinom točkom 19. (44) tumačiti na način da nadležno tijelo prilikom ispitivanja kriterija početka radova nije dužno provesti gospodarsku procjenu investicijskog projekta u svakom pojedinom slučaju?

U slučaju potvrdnog odgovora na prethodno navedeno pitanje: treba li pravila Europske unije o državnim potporama, a osobito posljednju mogućnost iz pojma „početak radova” u točki 19. (44) Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020.”, to jest „drugu obvezu koja ulaganje čini neopozivim”, tumačiti na način da bilo koja druga obveza, izuzev kupnje zemljišta i pripremnih radova (primjerice ishođenje dozvola), ulaganje čini neopozivim, neovisno o troškovima preuzete obveze?

Treba li pravila Europske unije o državnim potporama, a osobito pojam „početak radova” u točki 19. (44) Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020.” tumačiti na način da su nužni preduvjeti za početak radova postojanje prava proizvođača na korištenje zemljišta i postojanje nacionalne dozvole za provođenje investicijskog projekta?

U slučaju potvrdnog odgovora na prethodno navedeno pitanje: treba li pojam „nacionalna dozvola za provođenje investicijskog projekta” tumačiti s obzirom na nacionalno pravo i može li to biti dozvola na temelju koje se izvode građevinski radovi povezani s investicijskim projektom?

____________

¹ SL 2014., C 200, str. 1.

¹ EU:C:2019:172