Predmet T‑343/13
CN
protiv
Europskog parlamenta
„Izvanugovorna odgovornost – Predstavka upućena Parlamentu – Prenošenje određenih osobnih podataka na internetskoj stranici Parlamenta – Nepostojanje dovoljno ozbiljne povrede pravnog pravila kojim se pojedincima dodjeljuju prava“
Sažetak – Presuda Općeg suda (šesto vijeće) od 3. prosinca 2015.
1. Izvanugovorna odgovornost – Pretpostavke – Nezakonitost – Dovoljno ozbiljna povreda prava Unije – Zahtjev očitog i grubog prekoračenja granica diskrecijskih ovlasti od strane institucije – Povreda pravila o zaštiti osobnih podataka – Uključenost
(čl. 340. st. 2. UFEU‑a; Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 8.; Uredba br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća)
2. Institucije Europske unije – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka – Uredba br. 45/2001 – Podaci o zdravstvenom stanju – Pojam – Široko tumačenje – Granice
(Uredba br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 10. st. 1.)
3. Institucije Europske unije – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka – Uredba br. 45/2001 – Obveza zakonite obrade – Suglasnost dotične osobe – Pojam – Ulaganje predstavke koja sadrži osjetljive informacije na internetskoj stranici Europskog parlamenta – Informacije koje su podnositelju predstavke pružene prije podnošenja koje mu dopuštaju da ocijeni javnu dostupnost njegove predstavke – Zakonitost obrade
(Uredba br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 2. t. (h), čl. 5. t. (d) i čl. 10. st. 2. t. (a))
4. Izvanugovorna odgovornost – Pretpostavke – Nezakonitost – Dovoljno ozbiljna povreda prava Unije – Pozivanje na nezakonitosti koje proizlaze iz povrede prava trećih osoba – Nedopuštenost
(čl. 340. st. 2. UFEU‑a)
5. Institucije Europske unije – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka – Uredba br. 45/2001 – Pravo na brisanje podataka – Uvjet – Zakonita obrada dotičnih podataka – Brisanje zakonito obrađivanih podataka iz obazrivosti – Pridržavanje razumnog roka
(Uredba br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 16)
6. Temeljna prava – Poštivanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Otkrivanje podataka uz suglasnost dotične osobe – Miješanje u privatan život – Nepostojanje
7. Izvanugovorna odgovornost – Pretpostavke – Nezakonitost – Šteta – Uzročna veza – Kumulativne pretpostavke – Neispunjenje jedne od pretpostavki – Odbijanje u cijelosti tužbe za naknadu štete
(čl. 340. st. 2. UFEU‑a)
8. Izvanugovorna odgovornost – Pretpostavke – Stvarna i izvjesna šteta prouzročena nezakonitim aktom – Materijalna i nematerijalna šteta – Teret dokazivanja
(čl. 340. st. 2. UFEU‑a)
9. Izvanugovorna odgovornost – Pretpostavke – Uzročna veza – Šteta koja se sastoji od troškova vezanih uz predsudski postupak – Troškovi koji su nastali slobodnim izborom tužitelja – Nepostojanje uzročne veze između štete i postupanja institucije
(čl. 340. st. 2. UFEU‑a)
1. U pitanjima izvanugovorne odgovornosti Unije uvjetom nezakonitog postupanja institucija Unije zahtijeva se postojanje dovoljno ozbiljne povrede pravnog pravila kojim se pojedincima dodjeljuju prava. Odlučujući kriterij za utvrđenje da je neka povreda prava Unije dovoljno ozbiljna sastoji se u tome da je institucija Unije očito i grubo prekoračila granice svoje diskrecijske ovlasti.
U tom pogledu, budući da je pravo na zaštitu osobnih podataka predviđeno člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima koji se razrađuje u Uredbi br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, kada je riječ o aktima institucija, agencija i tijela Unije te propisima za provedbu te uredbe koje donosi svaka institucija, cilj je tih različitih odredbi da pojedincima dodjele prava. Tužitelj se stoga na njih ima pravo pozvati u okviru svoje tužbe za naknadu štete.
(t. 44., 47.)
2. Izrazu „podaci koji se tiču zdravlja“ koji se navodi u članku 10. stavku 1. Uredbe br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, treba dati široko tumačenje tako da obuhvaća podatke o svim kako fizičkim tako i duševnim aspektima zdravlja određene osobe. Međutim, taj se pojam ne smije proširivati do te mjere da uključuje izraze koji ne dovode do otkrivanja bilo kakvog podatka o zdravlju ili zdravstvenom stanju osobe.
(t. 50.)
3. Budući da se u članku 2. točki (h) Uredbe br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, ne predviđa nikakav uvjet u pogledu oblika suglasnosti osobe za obradu osobnih podataka, ulaganje predstavke Europskom parlamentu može se promatrati kao očitovanje volje dotične osobe.
Naime, pažljivo čitanje informacija o objavljivanju predstavke koje je Parlament dao na svojoj internetskoj stranici, trebalo je u razumnoj mjeri pažljivom podnositelju predstavke omogućiti da ocjeni značenje svojeg postupanja i njegove posljedice. S tim u vezi, budući da se radi o predstavci koja se tiče činjenice da institucija Unije nije uredno uzela u obzir zdravstveno stanje podnositelja predstavke koji je dužnosnik Unije niti zdravstveno stanje njegova sina, u svrhu dužnosnikove karijere, to očitovanje volje bilo je konkretno jer je Parlament podnositelja predstavke obavijestio o činjenici da će njegova pritužba biti dostupna na internetu, te je potonji pritom dao svoju izričitu suglasnost kada je označio polja u obrascu u kojima se spominje javna obrada i uvrštavanje u registar dostupan na internetu, pa o njegovoj suglasnosti nije potrebno implicitno zaključivati na temelju bilo kakvog postupanja. S obzirom na navedeno, treba zaključiti da je podnositelj predstavke dao svoju izričitu suglasnost za otkrivanje osjetljivih podataka koji se tiču njegova zdravlja u smislu članka 10. stavka 2. točke (a) Uredbe br. 45/2001. Ti se argumenti na odgovarajući način primjenjuju i na obradu osobnih podataka koji ne spadaju u osjetljive osobne podatke podnositelja predstavke.
Osim toga, kada je riječ o osobnim podacima koji nisu među onima koji se spominju u članku 10. stavku 1. Uredbe br. 45/2001, kao što su podaci o karijeri podnositelja predstavke, na njihovu se obradu primjenjuje pravni okvir predviđen u članku 5. te uredbe. Prema članku 5. točki (d) te uredbe, obrada se među ostalim može provesti ako je dotična osoba nedvojbeno dala svoju suglasnost. Drugim riječima, obrada se može provesti ako je dotična osoba sigurno i nedvojbeno dala svoju suglasnost. U tom pogledu, dok članak 10. stavak 2. točka (a) Uredbe br. 45/2001 zahtijeva da suglasnost bude izričita, člankom 5. točkom (d) te uredbe traži se da je suglasnost dana nedvosmisleno. Logično je zaključiti da, uzevši u obzir narav osjetljivih osobnih podataka, uvjeti koji se zahtijevaju za suglasnost u smislu članka 5. točke (d) Uredbe br. 45/2001 ne mogu biti stroži od onih predviđenih člankom 10. stavkom 2. točkom (a) te uredbe.
(t. 59., 70., 74., 76.‑79.)
4. U pitanjima izvanugovorne odgovornosti Unije, kako bi se osigurao koristan učinak uvjeta u pogledu povrede pravnog pravila kojim se pojedincima dodjeljuju prava, potrebno je da zaštita koju daje pravilo na koje se poziva bude stvarna u odnosu na osobu koja se na njega poziva te, stoga, da je ta osoba među onima kojima dotično pravilo dodjeljuje prava. Kao temelj za naknadu štete ne može se prihvatiti pravno pravilo koje od nezakonitosti ne štiti pojedinca koji se na njega poziva nego nekog drugoga. Iz toga slijedi da se tužitelj u okviru svojeg zahtjeva za naknadu štete ne može pozivati na nezakonitosti koje proizlaze iz navodne povrede prava treće osobe.
(t. 86.)
5. Članak 16. Uredbe br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, daje pravo da se ishodi brisanje osobnih podataka samo ako je njihova obrada nezakonita. Na tu se odredbu stoga nije moguće pozvati u prilog zahtjevu za brisanje kada je obrada zakonita. Činjenica da je dotična institucija Unije odlučila uvažiti zahtjev za brisanje ne znači sama po sebi i da je priznala nezakonitost prvotne obrade.
U tom pogledu, članak 12. stavak 3. Pravila za provedbu Uredbe br. 45/2001 koja je usvojio Europski parlament predviđa da, ako se zahtjev za brisanje osobnih podataka prihvati, on treba biti izvršen bez odgađanja. Ta odredba uređuje slučajeve u kojima je zahtjev prihvaćen jer je osnovan, odnosno jer je obrada zakonita. U tim okolnostima, logično je da on treba biti izvršen bez odgađanja. S druge strane, ako zahtjev nije osnovan, ali je uvažen iz obazrivosti, nema razloga da se nameće obveza izvršenja bez odgađanja. U tom je slučaju Parlament dužan samo postupiti po preuzetoj obvezi u razumnom roku.
(t. 90., 100.)
6. Kada je riječ o otkrivanju osobnih informacija od strane institucije Unije, ne može se smatrati da postoji „miješanje javne vlasti“ u privatan život u smislu članka 8. Europske konvencije o ljudskim pravima ako je dotična osoba dala svoju suglasnost za to otkrivanje informacija.
(t. 107.)
7. Vidjeti tekst odluke.
(t. 110.)
8. Vidjeti tekst odluke.
(t. 118., 119.)
9. Vidjeti tekst odluke.
(t. 123., 124.)