Language of document : ECLI:EU:C:2015:259

Predmet C‑424/13

Zuchtvieh‑Export GmbH

protiv

Stadt Kempten

(zahtjev za prethodnu odluku

koji je uputio Bayerischer Verwaltungsgerichtshof)

„Zahtjev za prethodnu odluku – Poljoprivreda – Uredba (EZ) br. 1/2005 – Zaštita životinja tijekom prijevoza – Dugo putovanje iz države članice u treću državu – Članak 14. stavak 1. – Provjere koje se odnose na plan puta, a koje provodi nadležno tijelo u mjestu polaska prije dugih putovanja – Primjenjivost te odredbe u vezi s dijelom putovanja koje se odvija izvan područja Europske unije – Primjenjivost pravnih pravila koja su određena navedenom uredbom na taj dio putovanja“

Sažetak – Presuda Suda (peto vijeće) od 23. travnja 2015.

Poljoprivreda – Usklađivanje zakonodavstava – Zaštita životinja tijekom prijevoza – Opći uvjeti – Provjera plana puta koju prije dugih putovanja provodi nadležno tijelo iz mjesta polaska – Ovlaštenje nadležnog tijela da provjeri mjere za dio putovanja koji se odvija izvan područja Unije

(čl. 13. UFEU‑a; Uredba Vijeća br. 1/2005, čl. 14. st. 1.)

Članak 14. stavak 1. Uredbe br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka treba tumačiti na način da, kako bi nadležno tijelo u mjestu polaska moglo odobriti prijevoz domaćih kopitara, osim registriranih, i domaćih životinja goveđih, ovčjih, kozjih i svinjskih vrsta, koji uključuje dugo putovanje koje počinje na području Europske unije i koje se odvija izvan tog područja, organizator putovanja mora podnijeti plan puta koji je s obzirom na mjere koje su predviđene za to putovanje realan i koji pokazuje da će se odredbe te uredbe poštovati, uključujući za dio putovanja koji će se odvijati na državnom području trećih zemalja, pri čemu je navedeno nadležno tijelo ovlašteno, ako to nije slučaj, zahtijevati da se navedene mjere izmijene na način da se osigura poštovanje navedenih odredbi za cijelo to putovanje.

Naime, članak 14. Uredbe br. 1/2005 za prijevoze životinja s polazištem na području Unije i odredištem u trećim zemljama ne propisuje poseban sustav ovlaštenja koji bi se razlikovao od onoga koji se primjenjuje na prijevoze koji se odvijaju unutar Unije. U tom pogledu, zaštita dobrobiti životinja predstavlja legitiman cilj u općem interesu čija je važnost, među ostalim, dovela do toga da države članice donesu Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja, priložen Ugovoru o EZ‑u i na kojem se temelji Uredba br. 1/2005, kojem protokolu sada odgovara članak 13. UFEU‑a, odredba opće primjene UFEU‑a iz njegova prvog dijela koji je posvećen načelima.

(t. 35., 47., 56. i izreka)