Predmet T‑450/09
Simba Toys GmbH & Co. KG
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak za proglašenje žiga ništavim – Trodimenzionalni žig Zajednice – Kocka s plohama rešetkaste strukture – Apsolutni razlozi za odbijanje – Članak 76. stavak 1. prva rečenica Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Utvrđenje da nije riječ o znaku koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata – Članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Uredbe br. 207/2009) – Utvrđenje da nije riječ o znaku koji se sastoji isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda – Članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka i. Uredbe br. 207/2009) – Utvrđenje da nije riječ o znaku koji se sastoji isključivo od oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost – Članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka iii. Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka iii. Uredbe br. 207/2009) – Razlikovni karakter – Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe br. 207/2009) – Utvrđenje o nepostojanju opisnog karaktera – Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe br. 207/2009) – Razlikovni karakter stečen uporabom – Članak 7. stavak 3. Uredbe br. 40/94 (sada članak 7. stavak 3. Uredbe br. 207/2009) – Obveza obrazlaganja – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009“
Sažetak – Presuda Općeg suda (šesto vijeće) od 25. studenoga 2014.
1. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata – Pojam – Tumačenje povezanim općim interesom
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (e) podt. ii.)
2. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata – Utvrđivanje bitnih značajki trodimenzionalnog znaka
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (e) podt. ii.)
3. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Znakovi koji se sastoje isključivo od potrebnog oblika proizvoda za postizanje tehničkog rezultata – Kocka s plohama rešetkaste strukture
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (e) podt. ii.)
4. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizvodima daju bitnu vrijednost – Pretpostavke
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (e) podt. iii.)
5. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Trodimenzionalni žigovi koji se sastoje od oblika proizvoda – Razlikovni karakter – Kriteriji za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (b))
6. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Trodimenzionalni žigovi koji se sastoje od oblika proizvoda – Kocka s plohama rešetkaste strukture
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (b))
7. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda – Kriteriji
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (c))
8. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda – Trodimenzionalni žig – Kocka s plohama rešetkaste strukture
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 7. st. 1. t. (c))
9. Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje odluka – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Isti opseg poput članka 253. UEZ‑a
(čl. 253 UEZ‑a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)
1. Svaki od razloga za odbijanje registracije koji se navode u članku 7. stavku 1. Uredbe br. 40/94 treba se tumačiti u skladu s općim interesom koji je u pozadini te odredbe. Opći interes u pozadini članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. te uredbe jest izbjeći situaciju u kojoj bi žigovno pravo dovelo do zasnivanja monopola u korist nekog poduzetnika u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih značajki proizvoda.
Pravila koja je utvrdio zakonodavac u tom pogledu odražavaju postizanje ravnoteže između dvaju interesa od kojih svaki može pridonijeti ostvarenju zdravog i lojalnog sustava tržišnog natjecanja.
S jedne strane, uvođenje zabrane registriranja u svojstvu žiga u članku 7. stavku 1. Uredbe br. 40/94 u odnosu na bilo koji znak koji se sastoji od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata jamči da se poduzetnici ne mogu koristiti žigovnim pravom kako bi bez vremenskog ograničenja produljili isključiva prava u vezi s tehničkim rješenjima.
Naime, kada oblik proizvoda zapravo predstavlja tehničko rješenje koje je razvio proizvođač tog proizvoda i koje je na njegov zahtjev patentirano, zaštita tog oblika u svojstvu žiga nakon isteka patenta znatno bi i trajno smanjila mogućnost da se drugi poduzetnici koriste navedenim tehničkim rješenjem. Međutim, u sustavu pravâ intelektualnog vlasništva kako je razvijen u Europskoj uniji tehnička rješenja mogu biti predmet samo zaštite s ograničenim trajanjem, tako da se njima potom mogu slobodno koristiti svi gospodarski subjekti.
Osim toga, registracija isključivo funkcionalnog oblika proizvoda kao žiga može omogućiti nositelju žiga da drugim poduzetnicima zabrani ne samo uporabu istog oblika nego i uporabu sličnih oblika.
S druge strane, ograničivši razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 na znakove koji se „isključivo“ sastoje od oblika proizvoda „potrebnog“ za postizanje nekog tehničkog rezultata, zakonodavac je opravdano smatrao da je bilo koji oblik proizvoda u određenoj mjeri funkcionalan pa bi stoga bilo neprimjereno odbiti registraciju nekog oblika proizvoda u svojstvu žiga samo zato što taj oblik ima funkcionalne značajke. Izrazima „isključivo“ i „potrebno“ navedena odredba osigurava da se registracija odbije samo u pogledu onih oblika proizvoda koji isključivo predstavljaju tehničko rješenje čija bi registracija u svojstvu žiga drugim poduzetnicima realno otežavala korištenje tim tehničkim rješenjem.
(t. 32.‑37.)
2. Pravilna primjena članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94 podrazumijeva da tijelo koje odlučuje o prijavi za registraciju predmetnog trodimenzionalnog znaka kao žiga pravilno utvrdi bitne značajke tog znaka. Pod izrazom „bitne značajke“ treba shvatiti najvažnije elemente znaka.
Utvrđivanje navedenih značajki treba izvršiti u svakom pojedinom slučaju, pri čemu nema nikakve sustavne hijerarhije među različitim vrstama elemenata koje žig može sadržavati. Pri istraživanju bitnih značajki znaka nadležno tijelo svoju odluku može izravno utemeljiti na ukupnom dojmu koji znak stvara ili najprije uzastopno ispitati svaki pojedini sastavni dio tog znaka.
Štoviše, utvrđivanje bitnih značajki znaka radi eventualne primjene razloga za odbijanje registracije koji se navodi u članku 7. stavku 1. točki (e) podtočki ii. Uredbe br. 40/94 može se, ovisno o slučaju i posebice s obzirom na stupanj složenosti tog znaka, obaviti običnom vizualnom analizom znaka ili se pak može temeljiti na dubinskom ispitivanju u okviru kojeg se uzimaju u obzir kriteriji relevantni za ocjenu, poput anketa i stručnih mišljenja ili podataka u vezi s pravima intelektualnog vlasništva koja otprije proizlaze u pogledu dotičnih proizvoda.
Čim se utvrde bitne značajke znaka, Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) nadalje je dužan provjeriti odgovaraju li sve te značajke tehničkoj funkciji dotičnog proizvoda. Naime, članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe br. 40/94 nije moguće primijeniti ako se prijava za registraciju žiga odnosi na oblik proizvoda u kojem nefunkcionalan element, poput ukrasnog ili maštovitog elementa, ima bitnu ulogu. U tom slučaju poduzetnici koji si međusobno konkuriraju lako mogu upotrijebiti alternativne oblike slične funkcionalnosti, tako da nema opasnosti od ograničavanja dostupnosti tehničkog rješenja. U tom slučaju, to rješenje konkurenti nositelja žiga mogu bez teškoća uključiti u oblike proizvoda koji nemaju isti nefunkcionalni element poput onoga koji se nalazi u obliku proizvoda navedenog nositelja i koji mu, dakle, nisu ni istovjetni ni slični.
(t. 38.‑41.)
3. Vidjeti tekst odluke.
(t. 44.‑77.)
4. Na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Uredbe br. 40/94, „[n]eće se registrirati [...] znakovi koji se sastoje isključivo od [...] oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost“. Kako bi se prihvatio taj razlog za odbijanje, predmetni znak mora se sastojati isključivo od oblika i njegove estetske značajke, to jest vanjski izgled, moraju u velikoj mjeri određivati odabir potrošača, a time i tržišnu vrijednost predmetnog proizvoda. Ako oblik na taj način daje bitnu vrijednost dotičnom proizvodu, nije važno ako ostale značajke tog proizvoda, poput njegovih tehničkih svojstava, također mogu dati bitnu vrijednost tom proizvodu.
(t. 86., 87.)
5. Sukladno članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 40/94, neće se registrirati „žigovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter“. Razlikovni karakter žiga u smislu te odredbe znači da taj žig omogućuje identifikaciju proizvoda za koji je zatražena registracija kao proizvoda koji potječe od određenog poduzetnika i time razlikovanje tog proizvoda od proizvoda drugih poduzetnika. Taj razlikovni karakter treba ocjenjivati, s jedne strane, s obzirom na proizvode i usluge za koje je registracija zatražena te, s druge strane, s obzirom na percepciju relevantne javnosti.
Kriteriji ocjene razlikovnog karaktera trodimenzionalnog žiga koji se sastoji od prikaza samog proizvoda nisu drukčiji od kriterija koji se primjenjuju na ostale kategorije žigova.
Međutim, u sklopu primjene tih kriterija percepcija relevantne javnosti u slučaju trodimenzionalnog žiga koji se sastoji od prikaza samog proizvoda nije nužno ista kao u slučaju verbalnog ili figurativnog žiga koji se sastoji od znaka neovisnog o izgledu proizvoda koji označuje. Naime, prosječni potrošači nemaju običaj dovoditi u vezu podrijetlo proizvoda s njihovim oblikom ili pakiranjem bez ikakva grafičkog ili tekstualnog elementa, tako da može biti teže utvrditi razlikovni karakter kada je riječ o trodimenzionalnom žigu nego kada je riječ o verbalnom ili figurativnom žigu.
Nadalje, što je oblik za koji je zatražena registracija u svojstvu žiga bliži najvjerojatnijem obliku konkretnog proizvoda, to je više moguće da je taj oblik bez razlikovnog karaktera u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 40/94. U tim okolnostima, samo onaj žig koji znatno odstupa od standarda ili poslovne prakse u tom sektoru, pa prema tome može ispuniti bitnu funkciju u vezi s podrijetlom, nije bez razlikovnog karaktera u smislu navedene odredbe.
Na kraju, kako bi se utvrdilo može li relevantna javnost kombinaciju elemenata od kojih je sastavljen neki oblik doživjeti kao oznaku podrijetla, treba analizirati ukupan dojam koji nastaje tom kombinacijom, što ne isključuje mogućnost ispitivanja primjenjivanih elemenata prezentacije jednog za drugim.
(t. 92.‑94., 96.‑99.)
6. Vidjeti tekst odluke.
(t. 103., 104., 106.‑110.)
7. Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe br. 40/94 sprječava da jedan jedini poduzetnik na temelju registracije oznaka ili podataka koji se ondje navode u svojstvu žiga za sebe prisvoji pravo na te oznake i podatke. Ta odredba ima na umu cilj od općeg interesa u skladu s kojim se takvim oznakama ili podacima svatko može slobodno koristiti. Te oznake ili podaci jesu oni koji u normalnoj uporabi s gledišta relevantne javnosti mogu služiti za označivanje proizvoda ili usluge za koje je registracija zatražena, bilo izravno, bilo navođenjem jednog od njihovih bitnih obilježja. Slijedom toga, kako bi neki znak došao pod udar zabrane iz navedene odredbe, on mora imati dovoljno izravnu i konkretnu vezu s predmetnim proizvodima ili uslugama koja relevantnoj javnosti omogućuje da neposredno, bez daljnjeg razmišljanja, percipira prikaz tih proizvoda ili tih usluga ili jedne od njihovih značajki.
Na kraju, ocjena opisnog karaktera nekog znaka može se obaviti samo, s jedne strane, s obzirom na razumijevanje relevantne javnosti i, s druge strane, s obzirom na dotične proizvode ili usluge. Naime, opisni karakter žiga ocjenjuje se s obzirom na proizvode i usluge za koje je žig registriran i vodeći računa o pretpostavljenoj percepciji koju prosječni potrošač, koji je uredno obaviješten i postupa s dužnom pažnjom i razboritošću, ima u pogledu kategorije predmetnih proizvoda i usluga.
(t. 116.‑120.)
8. Vidjeti tekst odluke.
(t. 123.‑125.)
9. Na temelju članka 75. prve rečenice Uredbe br. 207/2009, oduke Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) moraju biti obrazložene. Ta obveza ima isti doseg kao i obveza propisana člankom 253. UEZ‑a.
Obveza obrazlaganja pojedinačnih odluka ima dvostruki cilj, s jedne strane, dopustiti stranci da sazna opravdanje za poduzetu mjeru kako bi mogla braniti svoja prava i, s druge strane, omogućiti sudskim instancijama Unije provedbu nadzora nad zakonitošću odluke.
Od žalbenih vijeća ne može se očekivati da sastave osvrt koji bi iscrpno i po svim točkama pratio argumentaciju koju su stranke razvile u postupku pred tim vijećima. Obrazloženje stoga može biti implicitno, pod uvjetom da strankama omogućuje da se upoznaju s razlozima zbog kojih je žalbeno vijeće donijelo odluku odnosno da nadležnom sudu omogućuje da raspolaže s dovoljno elemenata za provedbu svojeg nadzora.
(t. 135.‑137.)