Tužba podnesena 2. kolovoza 2022. – Švedska/Komisija
(predmet T-485/22)
Jezik postupka: švedski
Stranke
Tužitelj: Kraljevina Švedska (zastupnici: H. Shev i F.-L. Göransson, u svojstvu agenata)
Tuženik: Europska komisija
Tužbeni zahtjev
Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:
poništi Provedbenu odluku Komisije (EU) 2022/908 оd 8. lipnja 2022. o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka država članica u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR),1 u mjeri u kojoj ta odluka za Švedsku podrazumijeva paušalni ispravak po stopi od pet posto, što odgovara iznosu od 13 856 996,64 eura u pogledu potpore isplaćene Švedskoj za godine zahtjeva 2017., 2018. i 2019., i,
naloži Komisiji snošenje troškova.
Tužbeni razlozi i glavni argumenti
U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe tri tužbena razloga.
Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da Komisija, prema tužiteljevu mišljenju, nije ispunila svoju obvezu obrazlaganja, s obzirom na to da su Komisijino rasuđivanje prilikom donošenja odluke, odnosno nedostaci koji su navedeni protiv Švedske, nejasni. Stoga ne postoji dovoljno informacija da bi se utvrdilo je li pobijana odluka osnovana.
Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da je Komisija povrijedila članak 52. Uredbe 1306/20131 i članke 28. i 29. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti2 , zbog toga što je Komisija počinila pogrešku u svojoj ocjeni kada je utvrdila da postoje sustavni nedostaci u provedbi unakrsnih provjera, što utječe na kvalitetu ažuriranja LPIS-a, a za što se smatra da čini nedostatak u ključnoj kontroli. To je stoga: (1) što se kvaliteta ažuriranja LPIS-a može ocijeniti samo u odnosu na bazu podataka o zemljišnim česticama kao cjelinu, (2) što je Komisijin izbor zemljišnih čestica za istragu bio previše ograničen da bi se njime mogao dokazati sustavni nedostatak, i (3) što je Komisijino utvrđenje u pogledu broja zemljišnih čestica s nedostatkom i stope pogreške – koje je očito bilo osnova za Komisijinu ocjenu da postoji sustavni nedostatak u ažuriranju LPIS-a – netočno.
Treći tužbeni razlog, koji se temelji na tvrdnji da je Komisija povrijedila članak 52. stavak 2. Uredbe 1306/2013 i Smjernice za izračun financijskih ispravaka u okviru postupaka potvrde o sukladnosti i financijskog poravnanja računa (C(2015)3675 od 8. lipnja 2015.). Iz tih je Smjernica i načela proporcionalnosti, koje je izraženo i u članku 52. stavku 2. Uredbe 1306/2013, jasno da nametnuti paušalni ispravak nije opravdan ni proporcionalan. Niti razmjer navodne povrede, s obzirom na njezinu prirodu i opseg, niti financijska šteta koja je povredom mogla nastati Europskoj uniji ne mogu opravdati paušalni ispravak od 5 %, izračunan na temelju svih pašnjaka u odnosu na koje je u razdoblju od 2016. do 2018. provedeno ažuriranje slikovnog prikaza, a što odgovara iznosu od 13 856 996,64 eura. Paušalni ispravak o kojem je riječ u pobijanoj odluci stoga nije u spojiv s prethodno navedenim odredbama ili načelom proporcionalnosti.
____________
1 SL 2022., L 157, str. 15.
1 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL 2013., L 347, str. 549. i ispravci SL 2016., L 130, str. 6., SL 2017., L 327, str. 83. i SL 2018., L 233, str. 3.)
1 SL 2014., L 227, str. 69. i ispravak SL 2019., L 68, str. 16.