Predmet T‑115/13
Gert‑Jan Dennekamp
protiv
Europskog parlamenta
„Pristup dokumentima – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Dokumenti koji se odnose na osiguranje određenih članova Parlamenta u dodatnom mirovinskom sustavu – Odbijanje pristupa – Izuzeće koje se odnosi na zaštitu privatnosti i integriteta pojedinca – Članak 8. točka (b) Uredbe (EZ) br. 45/2001 – Prijenos osobnih podataka – Uvjeti koji se odnose na potrebu za prijenosom podataka i na opasnost od narušavanja zakonitih interesa subjekta podataka“
Sažetak – Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 15 srpnja 2015.
1. Sudski postupak – Predmet tužbe – Objava imena pojedinih članova Parlamenta nakon što su podnijeli tužbu – Bespredmetnost tužbe koju je treća osoba podnijela protiv Parlamenta u svrhu otkrivanja podataka o njegovim članovima – Obustava postupka
(Poslovnik Općeg suda, čl. 76.)
2. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Usko tumačenje i primjena – Obveza konkretnog i pojedinačnog ispitivanja dokumenata obuhvaćenih izuzećem – Opseg
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4.)
3. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita privatnosti i integriteta pojedinca – Opseg – Obveza ocjene u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka –Cjelovita primjena odredaba Uredbe br. 45/2001 na svaki zahtjev za pristup dokumentima koji sadrže osobne podatke
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 45/2001, čl. 8.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 1. t. (b))
4. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 i Uredba br. 45/2001 – Odnos između izuzećâ od prava na pristup dokumentima i zaštite privatnog života i integriteta pojedinca – Kriterij potrebe za prijenosom osobnih podataka predviđen u članku 8. točki (b) Uredbe br. 45/2001
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 45/2001, uvodna izjava 12., čl. 2. t. (a), čl. 5. t. (b) i čl. 8. t. (b); Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 1. t. (b) i čl. 6. st. 1.)
5. Sudski postupak – Iznošenje novih razloga tijekom postupka – Pretpostavke – Tužbeni razlog utemeljen na dokazima otkrivenima tijekom postupka – Nepostojanje – Nedopuštenost
(Poslovnik Općeg suda, čl. 84. st. 1.)
6. Usklađivanje zakonodavstava – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka – Obrada tih podataka od strane institucija i tijela Unije – Uredba br. 45/2001 – Zahtjev podnesen na temelju Uredbe br. 1049/2001 u kojem se navode imena članova Parlamenta osiguranih u dodatnom mirovinskom sustavu – Osobni podaci – Obveza podnositelja zahtjeva da dokaže potrebu za prijenosom navedenih podataka – Obveza predmetne institucije da odvaže interese na koje utječe otkrivanje tih podataka
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 45/2001, čl. 8.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 1. t. (b))
7. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Članovi institucije osigurani u dodatnom mirovinskom sustavu – Opasnost od sukoba interesa u slučaju glasovanja o tom sustavu – Obveza predmetne institucije da osobi koja zahtijeva dokumente otkrije imena osiguranih članova koji su sudjelovali u takvom glasovanju
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001)
8. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Zahtjev za pristup dokumentima koji mogu otkriti sukob interesa – Pojam sukoba interesa
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 2. i čl. 4. st. 1. t. (b))
9. Usklađivanje zakonodavstava – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka – Obrada tih podataka od strane institucija i tijela Unije – Uredba br. 45/2001 – Zahtjev podnesen na temelju Uredbe br. 1049/2001 u kojem se navode imena članova Parlamenta osiguranih u dodatnom mirovinskom sustavu – Osobni podaci – Niži stupanj zaštite podataka o javnim ličnostima
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 45/2001, čl. 8.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001)
10. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 i Uredba br. 45/2001 – Zahtjev podnesen na temelju Uredbe br. 1049/2001 u kojem se navode imena članova Parlamenta osiguranih u dodatnom mirovinskom sustavu – Osobni podaci – Niži stupanj zaštite podataka o javnim ličnostima – Nadređenost interesâ čija je svrha osigurati dobro funkcioniranje Unije razvijanjem povjerenja građana prema institucijama
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 45/2001, čl. 8.; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001)
11. Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita privatnosti i integriteta pojedinca – Odbijanje pristupa – Obveza obrazlaganja – Opseg
(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4.)
1. Vidjeti tekst odluke.
(t. 25.‑29.)
2. Svrha je Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, kao što to stoji u njezinoj uvodnoj izjavi 4. i članku 1., dati javnosti najšire moguće pravo pristupa dokumentima. Iako je to pravo podložno, na temelju članka 4. te uredbe, određenim ograničenjima utemeljenima na razlozima javnog ili privatnog interesa, među kojima je odbijanje pristupa dokumentu u slučaju da njegovo otkrivanje ugrožava neki od interesa zaštićenih tim člankom, ta izuzeća treba tumačiti i primjenjivati usko, s obzirom na to da predstavljaju odstupanje od načela što šireg pristupa javnosti dokumentima. Na taj način, kad predmetna institucija odluči odbiti pristup dokumentu čije se dostavljanje od nje zahtijevalo, na njoj je načelno da objasni na koji bi način pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen izuzećem iz članka 4. Uredbe br. 1049/2001 koje navodi ta institucija. Osim toga, opasnost od takvog ugrožavanja treba biti razumno predvidiva, a ne samo hipotetska.
(t. 36.‑39., 133.)
3. Vidjeti tekst odluke.
(t. 40.‑43., 49.‑51., 134.)
4. Ravnoteža između prava na pristup dokumentima institucija, koje proizlazi iz Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije i obveza koje za te institucije, u pogledu prijenosa osobnih podataka, proizlaze iz Uredbe br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, podrazumijeva usklađivanje pravila utvrđenih dvjema uredbama.
U tom pogledu, kao prvo, kad posljedica zahtjeva za pristup dokumentima, ako je on odobren, može biti otkrivanje osobnih podataka javnosti, institucija kojoj je zahtjev podnesen treba primijeniti sve odredbe Uredbe br. 45/2001, pri čemu različita pravila i načela iz Uredbe br. 1049/2001 ne mogu ograničiti punu zaštitu tih podataka. U takvom općem okviru, iako je točno da pravo na pristup dokumentima nije, na temelju članka 6. stavka 1. Uredbe br. 1049/2001, uvjetovano time da tužitelj opravda interes za otkrivanje navedenih dokumenata javnosti, članak 4. stavak 1. točka (b) Uredbe br. 1049/2001 posredno od podnositelja zahtjeva traži da opravda, jednim ili više izričitih i zakonitih razloga, potrebu za prijenosom osobnih podataka sadržanih u dokumentima za koje zahtijeva pristup.
Kao drugo, važno je posebno uzeti u obzir ključna obilježja sustava zaštite koji se Uredbom br. 45/2001 dodjeljuje fizičkim osobama u pogledu obrade njihovih osobnih podataka. U skladu s uvodnom izjavom 5., Uredbom br. 45/2001 nastoji se osobama koje su njome određene kao subjekti podataka, osigurati zakonito ostvarivanje prava te utvrditi dužnosti voditelja obrade pri obradi podataka u institucijama i tijelima Unije. Kako bi se ostvario taj cilj, uvjete određene u odnosu na mogućnost da institucija ili tijelo Unije prenese osobne podatke treba strogo tumačiti, inače bi bila ugrožena prava koja se Uredbom br. 45/2001 priznaju tim osobama kao temeljna prava, u skladu s uvodnom izjavom 12. Stoga ispunjavanje uvjeta potrebe za prijenosom osobnih podataka podrazumijeva dokazivanje da je on najprikladnija od svih mogućih mjera za ostvarivanje cilja koji podnositelj zahtjeva želi postići te da je ona proporcionalna tom cilju, zbog čega je podnositelj zahtjeva obvezan ponuditi izričite i zakonite razloge u tom smislu.
Takvo tumačenje ne dovodi do stvaranja „kategoričkog“ izuzeća od načela pristupa dokumentima u korist osobnih podataka, nego do pomirivanja dvaju suprotstavljenih temeljnih prava kad se zahtjev za pristup dokumentima odnosi na osobne podatke zaštićene Uredbom br. 45/2001.
Ipak, strogo tumačenje uvjeta potrebe predviđenog u članku 8. točki (b) Uredbe br. 45/2001 ne znači da se ne može uzeti u obzir razlog za prijenos osobnih podataka opće prirode, kao što je pravo javnosti na informiranje.
Kao treće, ako je osoba koja zahtijeva pristup dokumentima koji sadržavaju osobne podatke dokazala potrebu za prijenosom tih podataka i ako je institucija kojoj je podnesen zahtjev ocijenila da nema nikakvog razloga za pretpostavku da bi se mogli narušiti zakoniti interesi subjekata podataka, podaci se mogu prenijeti te se, pod uvjetom da se ne primjenjuje nijedno izuzeće predviđeno Uredbom br. 1049/2001 osim onog koje se temelji na ugrožavanju zaštite privatnosti i integriteta pojedinca, dokument ili dokumenti koji sadržavaju podatke otkrivaju i, prema tome, daju na uvid javnosti.
Iz navedenog proizlazi da kriterij potrebe predviđen u članku 8. točki (b) Uredbe br. 45/2001 treba tumačiti strogo, da uvjet potrebe za prijenosom osobnih podataka podrazumijeva da institucija ili tijelo kojem je podnesen zahtjev ispita potrebu s obzirom na cilj koji želi postići podnositelj zahtjeva za pristup dokumentima, čime se ograničava doseg pravila o nedostatku opravdanja zahtjeva za pristup, da razlog kojim se opravdava potreba za prijenosom tih podataka, koji navodi podnositelj zahtjeva, može biti opće prirode i da se Uredbi br. 1049/2001 ne smije oduzeti njezin koristan učinak tumačenjem relevantnih odredbi koje podrazumijeva da cilj zakonitog otkrivanja nikad ne može biti potpuno otkrivanje javnosti.
(t. 48., 51.‑54., 56., 59.‑61., 67., 68.)
5. Vidjeti tekst odluke.
(t. 80.)
6. Puko pozivanje podnositelja zahtjeva za pristup dokumentima institucije na prava na informiranje i obavješćivanje javnosti o informacijama koje se odnose na nadzor nad javnim troškovima nije dovoljno da bi se utvrdilo zašto je prijenos imena članova uključenih u dodatni mirovinski sustav najprikladnija mjera za ostvarivanje cilja koji tužitelj želi postići niti zašto je ona proporcionalna tom cilju. Jednako vrijedi i za pozivanje na već postojeću raspravu o takvom sustavu, kojim se ne može dokazati potreba podnositelja zahtjeva za prijenosom predmetnih podataka.
Međutim, u slučaju da je potreba za prijenosom osobnih podataka dokazana, institucija ili tijelo Unije kojem je podnesen zahtjev za pristup dokumentima koji sadržavaju takve podatke mora odvagnuti različite interese predmetnih stranaka i provjeriti nema li razloga za pretpostaviti da bi se tim prijenosom mogli narušiti zakoniti interesi subjekata podataka, kao što je propisano člankom 8. točkom (b) Uredbe br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka.
(t. 83., 84., 116., 127.)
7. U okviru primjene Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, kako bi se podnositelju zahtjeva za pristup dokumentima institucije koji se odnose na osiguranje pojedinih članova u dodatnom mirovinskom sustavu omogućilo da ostvari cilj otkrivanja njihovih mogućih sukoba interesa, institucija o kojoj je riječ treba izvršiti prijenos imena članova uključenih u sustav koji su ujedno bili i članovi plenarne skupštine u vrijeme glasovanja o tom sustavu i koji su doista sudjelovali u tom glasovanju, a ne samo imena onih članova koji su sudjelovali u glasovanju organiziranom u skladu s postupkom poimeničnog glasovanja. Naime, bez obzira na to koji se postupak primjenjuje prilikom glasovanja o sustavu, na sve članove te institucije koji su stvarno sudjelovali u glasovanju i koji su bili uključeni u sustav mogao je utjecati osobni interes koji imaju u tom pogledu. U tom smislu, podnositelj zahtjeva može se ograničiti samo na dokazivanje da se oni nalaze u takvoj situaciji jer su istodobno članovi Parlamenta i osobe uključene u sustav. U tim okolnostima predmetna je institucija počinila očitu pogrešku u ocjeni time što je smatrala nedokazanom potrebu za prijenosom imena članova uključenih u sustav, koji su sudjelovali u glasovanjima o tom sustavu.
(t. 103., 110., 113.)
8. U okviru primjene Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, pojam sukoba interesa, na koji se odnosi zahtjev za pristup, ne upućuje samo na situaciju u kojoj javni službenik ima osobni interes koji je mogao stvarno utjecati na nepristrano i objektivno izvršavanje njegovih službenih dužnosti, nego i na one situacije u kojima se javnosti može činiti da utvrđeni interes utječe na nepristrano i objektivno izvršavanje službenih dužnosti. Osim toga, svrha otkrivanja javnosti mogućih sukoba interesa nije samo otkriti slučajeve u kojima je javni službenik izvršavao svoje dužnosti s ciljem zadovoljavanja svojih osobnih interesa, nego i obavijestiti javnost o opasnostima od sukoba interesa javnih službenika, kako bi oni u izvršavanju svojih službenih dužnosti djelovali nepristrano, nakon što su, s obzirom na okolnosti u kojima se nalaze, objavili da su u situaciji mogućeg sukoba interesa te da su poduzeli ili predložili mjere za rješavanje ili izbjegavanje navedenog sukoba.
(t. 106., 109.)
9. Razlikovanje između javnog i privatnog života javne ličnosti relevantno je za utvrđivanje stupnja zaštite osobnih podataka na koju one imaju pravo u skladu s Uredbom br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, iako njome to nije propisano. Naime, bilo bi posve neprikladno na jednak način ocjenjivati zahtjev za prijenos osobnih podataka neovisno o identitetu subjekta podataka. Budući da je javna ličnost izabrala izlagati se trećim osobama, osobito medijima, i, putem njih, više ili manje širokoj javnosti ovisno o području na kojem djeluje, te okolnosti treba uzeti u obzir prilikom ocjene opasnosti od narušavanja zakonitih interesa javnih ličnosti u okviru primjene članka 8. točke (b) Uredbe br. 45/2001 i odvagivanja tih interesa i potrebe za zahtijevanim prijenosom osobnih podataka.
U tim okolnostima, kada se zahtjev podnesen na temelju Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije odnosi na pristup dokumentima koji se tiču članova institucije uključenih u dopunski mirovinski sustav o kojem su oni glasovali u okviru institucije, da bi se ocijenila opasnost od ugrožavanja zakonitih interesa tih članova treba uzeti u obzir vezu između predmetnih osobnih podataka, odnosno imena članova uključenih u sustav koji su sudjelovali u glasovanju o tom sustavu, i njihova mandata. Budući da mogućnost uključivanja u sustav imaju samo članovi, predmetni osobni podaci dio su njihova javnog života. U tom pogledu, okolnost da uključenost u sustav nije obvezna nego je rezultat dobrovoljnog pristupanja, ili okolnost da se dodatna mirovina isplaćuje nakon isteka mandata nisu odlučujuće za uključivanje predmetnih osobnih podataka u privatni život članova. Iz navedenog slijedi da u odvagivanju postojećih interesa, zakoniti interesi članova uključenih u sustav, koji su povezani s njihovim javnim životom, trebaju biti predmet zaštite nižeg stupnja od zaštite koju, u skladu s logikom Uredbe br. 45/2001, uživaju interesi iz njihova privatnog života.
(t. 119.‑121., 124.)
10. U kontekstu zahtjeva za pristup dokumentima Europskog parlamenta koji se tiču uključenosti pojedinih njegovih članova u dodatni mirovinski sustav, koji je zahtjev podnesen na temelju Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, osobni podaci se prenose samo ako nema razloga za pretpostaviti da bi se tim prijenosom mogli narušiti zakoniti interesi subjekta podataka. U tom pogledu, budući da su legitimni interesi članova uključenih u takav sustav povezani s njihovim javnim životom, predmet su nižeg stupnja zaštite od one koju, sukladno Uredbi br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka uživaju interesi iz njihova privatnog života, manji stupanj zaštite imena tih članova dovodi do toga da se veća važnost pridaje interesima koje predstavlja namjeravani cilj prijenosa.
Na taj način, otkrivanje mogućih sukoba interesa članova, što je cilj zahtijevanog prijenosa podataka, omogućava osiguravanje boljeg nadzora nad postupcima članova i nad djelovanjem institucije Unije koja predstavlja narode država članica, kao i poboljšavanje transparentnosti njezina djelovanja. Prema tome, s obzirom na važnost ovdje navedenih interesa, čija je svrha osigurati dobro funkcioniranje Unije razvijanjem povjerenja koje građani mogu legitimno ukazati institucijama, prijenosom predmetnih osobnih podataka ne mogu se narušiti zakoniti interesi članova uključenih u sustav. Odvagivanje postojećih interesa tako je moralo dovesti do odobravanja prijenosa imena članova uključenih u sustav koji su sudjelovali u glasovanju o tom sustavu jer Parlament ne može zakonito isticati postojanje pravno obvezujuće pretpostavke u korist zakonitih interesa subjekata osobnih podataka koje treba prenijeti. Ništa u tekstu članka 8. točke (b) Uredbe br. 45/2001 ne ide u prilog priznavanju takve pretpostavke jer ocjena zahtjeva za prijenosom osobnih podataka podrazumijeva odvagivanje postojećih interesa, nakon što je njegov podnositelj dokazao postojanje potrebe za prijenosom navedenih podataka.
U tim okolnostima Parlament je počinio očitu pogrešku u ocjeni time što je smatrao da će prijenos imena članova uključenih u sustav koji su sudjelovali u glasovanju o tom sustavu narušiti njihove zakonite interese.
(t. 124.‑127., 130.)
11. Vidjeti tekst odluke.
(t. 136.‑141.)