Mišljenje 1/15
Mišljenje na temelju članka 218. stavka 11. UFEU‑a
„Mišljenje na temelju članka 218. stavka 11. UFEU‑a – Prijedlog sporazuma između Kanade i Europske unije – Prijenos podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika iz Unije u Kanadu – Odgovarajuće pravne osnove – Članak 16. stavak 2., članak 82. stavak 1. drugi podstavak točka (d) i članak 87. stavak 2. točka (a) UFEU‑a – Usklađenost s člancima 7. i 8. te člankom 52. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima”
Sažetak – Mišljenje Suda (veliko vijeće) od 26. srpnja 2017.
1. Međunarodni sporazumi – Sklapanje – Prethodno mišljenje Suda – Predmet – Pitanja materijalnopravne i formalnopravne valjanosti sporazuma u odnosu na Ugovor – Usklađenost sporazuma s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima
(čl. 6. st. 1. UEU‑a, čl. 217. i 218. UFEU‑a)
2. Akti institucija – Odabir pravne osnove – Mjerila – Akt Unije koji ima dvostruki cilj ili ima dvostruku sastavnicu – Upućivanje na glavnu ili prevladavajuću svrhu ili sastavnicu – Neodvojivo povezane svrhe ili sastavnice – Kumuliranje pravnih osnova – Granice – Neusklađenost postupaka
3. Međunarodni sporazumi – Sporazumi Unije – Sklapanje – Sporazum EU‑Kanada o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika – Pravna osnova – Utjecaj protokola br. 21 i br. 22 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine, Irske i Danske, priloženih UEU‑u i UFEU‑u – Neprimjenjivost sporazuma na Dansku
(čl. 16. st. 2. UFEU‑a i čl. 87. st. 2. t. (a) UFEU‑a; protokoli br. 21 i br. 22 priloženi UEU‑u i UFEU‑u)
4. Međunarodni sporazumi – Sporazumi Unije – Sklapanje – Sporazum EU‑Kanada o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika – Sporazum čiji je cilj osiguravanje javne sigurnosti i zaštita podataka zrakoplovnih putnika – Pravna osnova – Članak 16. stavak 2. u vezi s člankom 87. stavkom 2. točkom (a) UFEU‑a
(čl. 39. UEU‑a, čl. 16. st. 2. UFEU‑a i čl. 87. st. 2. t. (a) UFEU‑a; protokoli br. 21 i br. 22 priloženi UEU‑u i UFEU‑u; Izjava br. 21 priložena UEU‑u i UFEU‑u)
5. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Područje primjene – Obrada podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika koja se provodi na temelju međunarodnog sporazuma sklopljenog između Unije i treće zemlje – Uključenost – Potreba osiguravanja jednake razine zaštite temeljnih prava i sloboda kao u okviru Unije – Doseg
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.; Direktiva 95/46 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 25. st. 6.)
6. Međunarodni sporazumi – Sporazumi Unije – Sklapanje – Sporazum s trećom zemljom o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika – Zadiranje u pravo na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka – Obveza ograničavanja zadiranja samo na krajnje nužno – Doseg
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.)
7. Temeljna prava – Povelja Europske unije o temeljnim pravima – Ograničavanje ostvarivanja prava i sloboda utvrđenih Poveljom – Pretpostavke – Zahtjev u pogledu sadržanosti ograničenja u zakonu – Doseg
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 52. st. 1.)
8. Temeljna prava – Zaštita osobnih podataka – Obrada na temelju suglasnosti određene osobe ili na nekom drugom opravdanom zakonom predviđenom temelju – Pojam zakona – Sporazum s trećom zemljom o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Uključenost
(čl. 218. st. 6. t. (a) podt. v. UFEU‑a i čl. 294. UFEU‑a; Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 8. st. 2. i čl. 52. st. 1.)
9. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Zadiranje – Opravdanje – Zaštita javne sigurnosti od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta – Dopuštenost
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.; Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2016/681, čl. 6. st. 4., čl. 7. st. 6. i čl. 13. st. 4.)
10. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Osjetljivi podaci – Potreba preciznog i čvrstog opravdanje koje se temelji na drugim razlozima osim zaštite javne sigurnosti od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7., 8., 21. i čl. 52. st. 1.)
11. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Poštovanje načela proporcionalnosti – Automatizirana obrada podataka – Ocjena prema modelima, kriterijima i bazama podataka korištenim za provođenje te obrade
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.)
12. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Poštovanje načela proporcionalnosti – Obrada koja je u skladu s ciljevima Čikaške konvencije – Dopuštenost
13. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Poštovanje načela proporcionalnosti – Potreba predviđanja jasnih i preciznih pravila koja uređuju pristup i korištenje podacima – Doseg
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.)
14. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Poštovanje načela proporcionalnosti – Čuvanje i korištenje podataka tijekom boravka putnika u trećoj zemlji – Minimalni zahtjevi
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.)
15. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Zaštita osobnih podataka – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Poštovanje načela proporcionalnosti – Čuvanje podataka nakon odlaska putnika iz treće zemlje – Nedopuštenost – Iznimka – Putnici koji predstavljaju rizik u pogledu terorizma ili teških oblika prekograničnog kriminaliteta
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i 8.)
16. Temeljna prava – Poštovanje privatnog života – Poštovanje u okviru obrade osobnih podataka – Obveza omogućiti određenoj osobi pristup njezinim podacima radi provjere njihove točnosti i zakonitosti – Doseg – Sklapanje između Unije i treće zemlje sporazuma o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika – Potreba predvidjeti informiranje putnika o obradi i korištenju njihovih podataka
(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 7. i čl. 47. st. 1.)
17. Temeljna prava – Zaštita osobnih podataka – Nadzorna tijela – Zahtjev neovisnosti – Predmet
(čl. 16. st. 2. UFEU‑a; Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 8. st. 3.)
1. Odredbe međunarodnog sporazuma koji je Unija sklopila u skladu s člancima 217. i 218. UFEU‑a, čine sastavni dio pravnog sustava Unije od njegova stupanja na snagu. Odredbe takvog sporazuma moraju dakle u potpunosti biti u skladu s Ugovorima kao i s ustavnim načelima koja iz njih proizlaze. U tom smislu, članak 218. stavak 11. UFEU‑a ima za cilj spriječiti komplikacije koje bi proizašle iz sudskog osporavanja spojivosti s Ugovorima međunarodnih sporazuma koji obvezuju Uniju. Naime, sudska odluka kojom se, nakon sklapanja međunarodnog sporazuma koji obvezuje Uniju, eventualno utvrđuje da je taj sporazum s obzirom na svoj sadržaj ili primijenjeni postupak za njegovo sklapanje nespojiv s odredbama Ugovorâ, zacijelo bi stvorila, ne samo na unutarnjem planu Unije nego i na planu međunarodnih odnosa, ozbiljne poteškoće i uzrokovala štetu svim zainteresiranim strankama, uključujući treće države. Imajući u vidu funkciju postupka predviđenog člankom 218. stavkom 11, UFEU‑a, već i sam rizik od pobijanja odluke o sklapanju međunarodnog sporazuma dovoljan je razlog da se dopusti pokretanje postupka pred Sudom.
Stoga mora postojati mogućnost da se u okviru postupka predviđenog člankom 218. stavkom 11. UFEU‑a razmotre sva pitanja koja mogu pobuđivati sumnju u sadržajnu ili formalnu valjanost sporazuma u odnosu na Ugovore. U tom pogledu, sudska odluka o usklađenosti sporazuma s Ugovorima može među ostalim ovisiti ne samo o odredbama koje se tiču nadležnosti, postupka ili institucionalnog ustrojstva Unije nego i o odredbama materijalnog prava. To vrijedi i za pitanje o usklađenosti međunarodnog sporazuma s člankom 6. stavkom 1. UEU‑a i, shodno tome, s jamstvima koje priznaje Povelja Europske unije o temeljnim pravima, s obzirom na to da ona ima istu pravnu snagu kao i Ugovori.
(t. 67., 69., 70., 74.)
2. Vidjeti tekst odluke.
(t. 76.‑78.)
3. Korištenje dvostruke pravne osnove isključeno je ako su postupci predviđeni za jednu ili drugu od tih osnova nespojivi. U tom pogledu, razlika u pravilima o glasovanju u Vijeću može dovesti do neusklađenosti konkretnih pravnih osnova.
Kada je riječ o odluci Vijeća o sklapanju predviđenog međunarodnog sporazuma, na temelju članka 16. stavka 2. i članka 87. stavka 2. točke (a) UFEU‑a, takva neusklađenost ne proizlazi iz Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde i Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženih UEU‑u i UFEU‑u. Naime, kad je riječ o Protokolu br. 21, budući da su Irska i Ujedinjena Kraljevina službeno obavijestile da žele sudjelovati u donošenju te odluke, odredbe tog protokola neće imati utjecaja na pravila o glasovanju u Vijeću u slučaju kad se kao temelj za donošenje te odluke istodobno koriste članak 16. stavak 2. i članak 87. stavak 2. točka (a) UFEU‑a.
Što se tiče Protokola br. 22, njime se želi uspostaviti pravni okvir koji će državama članicama omogućiti da nastave razvijati svoju suradnju u području slobode, sigurnosti i pravde, bez sudjelovanja Kraljevine Danske, kroz mjere koje ne obvezuju tu državu članicu, ali joj se nudi mogućnost sudjelovanja u donošenju mjera u tom području te da je one obvezuju pod uvjetima predviđenim u članku 8. tog protokola. U tom pogledu, budući da se odluka o sklapanju predviđenog sporazuma mora istodobno temeljiti na članku 16. i na članku 87. UFEU‑a, te da, dakle, potpada pod poglavlje 5. glave V. trećeg dijela UFEU‑a zato što se treba temeljiti na navedenom članku 87. UFEU‑a, Kraljevinu Dansku u skladu s člancima 2. i 2.a Protokola br. 22 neće obvezivati odredbe te odluke, pa prema tome ni predviđeni sporazum. Također, u skladu s člankom 1. tog protokola, Kraljevina Danska neće sudjelovati u donošenju navedene odluke. Dakle, Protokol br. 22 u konkretnom slučaju ne može dovesti do različitih pravila o glasovanju u Vijeću kad se istodobno koriste članak 16. stavak 2. i članak 87. stavak 2. točka (a) UFEU‑a.
(t. 78., 107., 109.‑111., 113., 117.)
4. Uzevši u obzir istodobno njegove ciljeve i sadržaj, predviđeni sporazum između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika posjeduje dvije sastavnice: jedna se tiče potrebe osiguravanja javne sigurnosti, a druga zaštite podataka iz popisa imena putnika. Te su dvije sastavnice neodvojivo povezane i treba ih sagledavati na način da obje čine njegovu bitnu značajku. Naime, sadržaj predviđenog sporazuma u velikoj se mjeri sastoji od detaljnih pravila kojima se osigurava da se prijenos podataka zrakoplovnih putnika trećoj zemlji radi njihova korištenja u svrhu javne zaštite i sigurnosti obavlja pod uvjetima kojima se poštuje zaštita osobnih podataka.
U tim okolnostima, odluka o sklapanju predviđenog sporazuma u izravnoj je vezi, kao prvo, s ciljem iz članka 16. stavka 2. UFEU‑a. Ta odredba naime predstavlja, ne dovodeći u pitanje članak 39. UEU‑a, odgovarajuću pravnu osnovu kad je zaštita osobnih podataka jedan od ciljeva ili bitnih sastavnica pravila koje je donio zakonodavac Unije, uključujući pravila koja ulaze u okvir donošenja mjera koje su dio odredbi UFEU‑a o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima i policijskoj suradnji, kao što to potvrđuje članak 6.a Protokola br. 21 i članak 2.a Protokola br. 22, isto kao i izjava o zaštiti osobnih podataka u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i policijske suradnje koja je priložena Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen Ugovor iz Lisabona.
Kao drugo, navedena se odluka također treba temeljiti na članku 87. stavku 2. točki (a) UFEU‑a koji predviđa da za potrebe članka 87. stavka 1. UFEU‑a, prema kojem Unija uspostavlja policijsku suradnju u koju su uključena sva nadležna tijela država članica, Parlament i Vijeće mogu utvrditi mjere koje se odnose na prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajućih podataka. Međutim, s jedne strane, odgovarajući podaci u smislu članka 87. stavka 2. točke (a) UFEU‑a u područjima sprečavanja i otkrivanja kaznenih djela te provođenja istrage o tim djelima, mogu uključivati osobne podatke, a s druge strane, pojmovi „obrada” i „razmjena” takvih podataka uključuju istodobno njihov prijenos tijelima država članica nadležnima u tom području kao i njihovo korištenje od strane navedenih tijela. U tom pogledu, činjenica da podatke iz popisa imena putnika prvotno prikupljaju zračni prijevoznici u komercijalne svrhe, a ne tijelo nadležno u području sprečavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, ne može biti prepreka za to da ta odredba također čini odgovarajuću pravnu osnovu za donošenje odluke Vijeća o sklapanju predviđenog sporazuma.
(t. 90., 92., 94.‑96., 98., 99., 101.)
5. Različitim postupcima kojima, prema predviđenom međunarodnom sporazumu između Unije i treće zemlje, mogu biti podvrgnuti podaci o zrakoplovnim putnicima koji putuju na letovima između Unije i dotične treće zemlje, odnosno njihovim prijenosom iz Unije u tu treću zemlju, pristupom tim informacijama radi njihova korištenja ili pak njihovih čuvanjem, zadire se u temeljno pravo na poštovanje privatnog života zajamčeno člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. To se pravo naime odnosi na svaku informaciju o fizičkoj osobi čiji identitet je utvrđen ili se može utvrditi. Nadalje, na obradu podataka iz popisa imena putnika primjenjuje se i članak 8. Povelje jer ona predstavlja obradu osobnih podataka u smislu tog članka i dakle nužno mora ispunjavati uvjete za zaštitu podataka predviđene tim člankom.
U tom pogledu, pravo na zaštitu osobnih podataka zahtijeva, među ostalim, da se osigura kontinuitet visoke razine zaštite temeljnih prava i sloboda predviđenih pravom Unije u slučaju prijenosa osobnih podataka iz Unije u treću zemlju. Iako se sredstva za osiguranje takve razine zaštite mogu razlikovati od onih koja se provode u Uniji kao jamstvo poštovanja zahtjeva koji proizlaze iz prava Unije, ona se u praksi ipak moraju pokazati djelotvornima za osiguranje bitno ekvivalentne zaštite poput one koja se jamči u okviru Unije.
Taj zahtjev u pogledu razine zaštite temeljnih prava i sloboda koja mora bitno biti istovjetna razini koja se jamči u okviru Unije, isto tako vrijedi i u slučaju dostavljanja podataka iz popisa imena putnika iz treće zemlje u ostale treće zemlje, kako bi se izbjeglo zaobilaženje razine zaštite predviđene tim sporazumom prenošenjem osobnih podataka u ostale treće zemlje te kako bi se zajamčio kontinuitet razine zaštite koju pruža pravo Unije. U tim okolnostima, takvo dostavljanje zahtijeva postojanje bilo sporazuma između Unije i odnosne treće zemlje istovjetnog tom sporazumu, bilo odluke Komisije na temelju članka 25. stavka 6. Direktive 95/46 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, kojom se utvrđuje da ta treća zemlja osigurava odgovarajuću razinu zaštite u smislu prava Unije te koja pokriva tijela prema kojima je predviđen prijenos podataka iz popisa imena putnika.
(t. 122., 123., 134., 214.)
6. Dostavljanje osobnih podataka trećoj osobi, primjerice javnom tijelu, predstavlja zadiranje u temeljno pravo predviđeno člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, neovisno o kasnijem korištenju dostavljenim informacijama. Isto vrijedi i za čuvanje osobnih podataka te za pristup tim podacima kako bi se njima koristila javna tijela. U tom je pogledu nevažno imaju li dotične informacije o privatnom životu osjetljiv karakter, odnosno jesu li zainteresirane osobe zbog tog zadiranja pretrpjele eventualne neugodnosti.
Stoga, kada je riječ o međunarodnom sporazumu koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji čije sklapanje Unija planira, kako prijenos tih podataka iz Unije prema nadležnom tijelu te treće države, tako i okvir koji je Unija dogovorila s tom trećom zemljom u pogledu uvjeta čuvanja navedenih podataka, njihova korištenja i eventualnog daljnjeg prenošenja drugim tijelima te zemlje, Europolu, Eurojustu, pravosudnim ili policijskim tijelima država članica ili pak tijelima ostalih trećih zemalja, predstavljaju zadiranja u pravo zajamčeno člankom 7. Povelje. Ti postupci također predstavljaju zadiranje u temeljno pravo na zaštitu osobnih podataka zajamčeno člankom 8. Povelje, zato što predstavljaju obradu osobnih podataka.
Međutim, prava priznata člancima 7. i 8. Povelje nisu apsolutna prava, nego ih treba poštovati s obzirom na njihovu funkciju u društvu. U tom smislu, zaštita temeljnog prava na poštovanje privatnog života na razini Unije zahtijeva da su odstupanja i ograničenja u zaštiti osobnih podataka u granicama onoga što je strogo nužno. Da bi ispunio taj uvjet, sporni propis koji sadržava zadiranje mora imati propisana jasna i precizna pravila kojima se uređuje doseg i primjena dotične mjere te propisivati minimalne uvjete, na način da osobe čiji se podaci prenose raspolažu dostatnim jamstvima koja omogućuju zaštitu od rizika zlouporabe. On mora osobito navoditi u kojim se okolnostima i pod kojim uvjetima mjera kojom se predviđa obrada takvih podataka može donijeti, jamčeći time da će zadiranje biti ograničeno na ono što je strogo nužno. Nužnost raspolaganja takvim jamstvima još je i značajnija kad su osobni podaci podvrgnuti automatskoj obradi. Ti zaključci posebice vrijede kad je u pitanju zaštita jedne konkretne kategorije osobnih podataka, a to su osjetljivi podaci.
(t. 124.‑126., 136., 140., 141.)
7. Zahtjev predviđen člankom 52. stavkom 1. prvom rečenicom Povelje Europske unije o temeljnim pravima, prema kojem svako ograničenje ostvarivanja temeljnih prava mora biti predviđeno zakonom, znači da se u samoj pravnoj osnovi kojom se dopušta zadiranje u ta prava mora definirati doseg ograničenja ostvarivanja dotičnog prava.
(t. 139.)
8. Međunarodni sporazum o prijenosu podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji čije sklapanje Unija planira, obuhvaćen je pojmom zakona u smislu članka 8. stavka 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, a time i njezina članka 52. stavka 1.
Naime, članak 218. stavak 6. UFEU‑a na vanjskom planu odražava podjelu ovlasti između institucija koja se primjenjuje na unutarnjem planu te se njime uspostavlja simetrija između postupka donošenja mjera Unije na unutarnjem planu i postupka usvajanja međunarodnih sporazuma kako bi se osiguralo da Parlament i Vijeće imaju u odnosu na određeno područje jednake ovlasti u poštovanju institucionalne ravnoteže predviđene Ugovorimâ. Dakle, kod sklapanja međunarodnih sporazuma koji obuhvaćaju područja za koja se na unutarnjem planu primjenjuje redovni zakonodavni postupak predviđen člankom 294. UFEU‑a, sukladno članku 218. stavku 6. točki (a) podtočki v. UFEU‑a potrebna je suglasnost Parlamenta, pa se za takav sporazum može smatrati da je na vanjskom planu ekvivalentan onome što je zakonodavni akt na unutarnjem planu.
Iz navedenog slijedi da se prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji, kako je predviđen predmetnim međunarodnim sporazumom, temelji na drugoj osnovi koja je utvrđena zakonom, u smislu članka 8. stavka 2. Povelje.
(t. 145.‑147.)
9. Zadiranja u temeljna prava priznata člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, sadržana u međunarodnom sporazumu o prijenosu podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji čije sklapanje Unija planira, mogu se opravdati ciljem od općeg interesa Unije i nisu takve naravi da bi mogla ugroziti bit tih temeljnih prava, zato što predviđeni sporazum ima za cilj, među ostalim, osiguravanje javne sigurnosti kroz prijenos podataka iz popisa imena putnika i korištenje tim podacima u okviru borbe protiv kaznenih djela terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta. Naime, taj cilj predstavlja cilj od općeg interesa Unije kojim se može opravdati zadiranje, čak i ozbiljno, u temeljna prava priznata člancima 7. i 8. Povelje. Štoviše, zaštita javne sigurnosti pridonosi i zaštiti prava i sloboda drugih osoba. Budući da procjena rizika koji predstavljaju zrakoplovni putnici putem analize tih podataka prije njihova dolaska uvelike olakšava i ubrzava granične i sigurnosne kontrole, prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji i naknadna obrada tih podataka mogu se smatrati prikladnima za osiguravanje postizanja cilja u pogledu javne zaštite i sigurnosti, zacrtanog predviđenim sporazumom.
(t. 148., 149., 151.‑153.)
10. Što se tiče međunarodnog sporazuma koji uređuje prijenos osjetljivih podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji čije sklapanje Unija planira, svaka mjera koja se temelji na postulatu da bi jedna ili više značajki navedenih u predviđenom sporazumu, kao što su rasno ili etničko podrijetlo, politička gledišta, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatima, informacije o zdravlju ili spolnom životu osobe, mogle, same po sebi i neovisno o pojedinačnom ponašanju odnosnog putnika, biti relevantne u odnosu na svrhu obrade podataka iz popisa imena putnika, kršila bi prava zajamčena člancima 7. i 8. u vezi s člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Uzevši u obzir rizik od obrade podataka koja bi bila u suprotnosti s člankom 21. Povelje, prijenos takvih podataka dotičnoj trećoj zemlji zahtijevao bi precizno i veoma čvrsto opravdanje koje se temelji na drugim razlozima osim zaštite javne sigurnosti od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta. Budući da takvo opravdanje ne postoji, članci 7., 8. i 21. te članak 52. stavak 1. Povelje protive se kako prijenosu osjetljivih podataka u treću državu, tako i okviru koji je Unija dogovorila s tom trećom državom u pogledu uvjeta korištenja i čuvanja takvih podataka od strane tijela te treće države.
(t. 164.‑167.)
11. U slučaju međunarodnog sporazuma čije sklapanje Unija planira, koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji i predviđa automatsku obradu tih podataka u cilju zaštite javne sigurnosti od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta, opseg zadiranja koja uključuju automatske analize podataka iz popisa imena putnika, u pogledu prava priznatih člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ponajprije ovisi o unaprijed definiranim modelima i kriterijima te bazama podataka na kojima se temelji ta vrsta obrade podataka. Dakle, unaprijed definirani modeli i kriteriji trebaju biti, s jedne strane, specifični i pouzdani, tako da omogućavaju da se dođe do rezultata usmjerenih na pojedince u pogledu kojih može postojati osnovana sumnja glede sudjelovanja u kaznenim djelima terorizma ili teškim oblicima prekograničnog kriminaliteta te, s druge strane, nediskriminirajući. Isto tako, baze podataka s kojima se podaci iz popisa imena putnika unakrsno uspoređuju, moraju biti pouzdane i ažurirane te trebaju biti ograničene na podatke koje dotična treća zemlja koristi vezano uz borbu protiv terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta.
(t. 168., 172.)
12. Međunarodni sporazum koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji, ne prelazi granice onog što je krajnje nužno time što omogućuje da se toj trećoj zemlji prenose navedeni podaci svih zrakoplovnih putnika, zato što ti podaci omogućavaju, među ostalim, olakšavanje provođenja sigurnosnih i graničnih kontrola koje se prema članku 13. Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu primjenjuju na sve putnike sukladno zakonima i propisima treće zemlje.
(t. 187.‑189.)
13. U slučaju međunarodnog sporazuma koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji, čije sklapanje Unija planira, da bi se osiguralo da čuvanje prenesenih podataka, pristup tim podacima od strane nacionalnih tijela određenih predviđenim sporazumom te njihovo korištenje tim podacima budu ograničeni samo na ono što je krajnje nužno, taj sporazum mora predviđati jasna i precizna pravila, navodeći u kojim okolnostima i pod kojim ih uvjetima ta tijela mogu čuvati, koristiti i njima pristupiti.
Kad je riječ o čuvanju osobnih podataka, akt treba, među ostalim, nastaviti ispunjavati objektivne kriterije, uspostavljajući vezu između osobnih podataka koje treba zadržati i cilja koji se nastoji postići. Što se tiče korištenja od strane tijela osobnih podataka koji se zakonito čuvaju, mjera se ne može ograničiti na zahtjev da pristup tim podacima odgovara jednom od ciljeva iz tog propisa, nego također mora predvidjeti materijalne i postupovne uvjete kojima se uređuje to korištenje.
(t. 190.‑192.)
14. U slučaju međunarodnog sporazuma koji predviđa čuvanje podataka iz popisa imena putnika i njihovo korištenje do izlaska tih putnika iz dotične treće zemlje u svrhu, među ostalim, olakšavanja sigurnosnih i graničnih kontrola, njihovo čuvanje i korištenje u tu svrhu ne može, zbog same njihove naravi, biti ograničeno na određeni krug zrakoplovnih putnika, niti može biti predmet prethodne dozvole koju daje sud ili neovisno upravno tijelo. Dakle, sve dok se zrakoplovni putnici nalaze u dotičnoj trećoj zemlji ili su na polasku iz te treće zemlje, potreban odnos između tih podataka i cilja zacrtanog tim sporazumom postoji, pa on ne prelazi granice onog što je krajnje nužno samo zbog činjenice da omogućava sustavno čuvanje i korištenje podacima iz popisa imena putnika svih tih putnika. Isto tako, sustavno korištenje navedenih podataka u cilju provjere pouzdanosti i ažuriranosti unaprijed definiranih modela i kriterija na kojima se temelji automatska obrada tih podataka ili definiranja novih modela i kriterija za tu obradu, izravno je vezano uz provođenje sigurnosnih i graničnih kontrola, pa stoga treba smatrati da ni ono ne prelazi granice onog što je krajnje nužno.
Što se pak tiče korištenja podataka iz popisa imena putnika tijekom boravka zrakoplovnih putnika u dotičnoj trećoj zemlji, ono se mora temeljiti na novim okolnostima koje opravdavaju to korištenje, s obzirom na to da je zrakoplovnim putnicima nakon provjere njihovih podataka iz popisa imena putnika odobren ulazak na državno područje te treće zemlje. Navedeno korištenje zahtijeva pravila koja predviđaju materijalne i procesne uvjete kojima se uređuje to korištenje kako bi se, među ostalim, ti podaci zaštitili od rizika zlouporabe. Takva se pravila moraju temeljiti na objektivnim kriterijima za definiranje okolnosti i uvjeta pod kojima je tijelima dotične treće zemlje određenim predviđenim sporazumom dopušteno koristiti ih.
U tom pogledu, kad postoje objektivni elementi iz kojih se može zaključiti da podaci iz popisa imena putnika jednog ili više zrakoplovnih putnika mogu dati stvaran doprinos cilju borbe protiv kaznenih djela terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta, očito je da korištenje tih podataka ne prelazi granice onog što je krajnje nužno. Kako bi se u praksi osiguralo puno poštovanje navedenih uvjeta, važno je da korištenje zadržanim podacima iz popisa imena putnika tijekom boravka zrakoplovnih putnika u dotičnoj trećoj zemlji u načelu bude, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima, podvrgnuto prethodnom nadzoru suda ili neovisnog upravnog tijela i da odluka tog suda ili tijela bude donesena nakon obrazloženog zahtjeva nadležnih tijela podnesenog osobito u okviru postupaka sprečavanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela.
(t. 197.‑202.)
15. U slučaju međunarodnog sporazuma čije sklapanje Unija planira, koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji i predviđa čuvanje tih podataka nakon odlaska zrakoplovnih putnika iz te treće zemlje u cilju zaštite javne sigurnosti od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta, kad je riječ o zrakoplovnim putnicima kod kojih rizik od terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta nije bio utvrđen prilikom njihova dolaska u tu treću zemlju te sve do njihova odlaska iz te treće zemlje, nije izgledno da, nakon što su otišli, postoji veza, makar i neizravna, između njihovih podataka iz popisa imena putnika i cilja zacrtanog predviđenim sporazumom, koja bi opravdavala čuvanje tih podataka. Dakle, kontinuirano pohranjivanje podataka iz popisa imena putnika za sve zrakoplovne putnike nakon njihova odlaska iz dotične treće zemlje očito se ne ograničava samo na ono što je krajnje nužno. Međutim, ako se u pojedinačnim slučajevima utvrdi postojanje objektivnih elementa iz kojih se može zaključiti da bi pojedini zrakoplovni putnici mogli, čak i nakon njihova odlaska iz te treće zemlje, predstavljati rizik u kontekstu borbe protiv terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta, pohranjivanje njihovih podataka iz popisa imena putnika dopušteno je i izvan okvira njihova boravka u toj trećoj zemlji. Korištenje tako pohranjenih podataka iz popisa imena putnika trebalo bi se temeljiti na objektivnim kriterijima za definiranje okolnosti i uvjeta pod kojima tijela treće zemlje određena predviđenim sporazumom mogu imati pristup tim podacima. Isto tako, to bi korištenje moralo biti, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima, podvrgnuto prethodnom nadzoru suda ili neovisnog upravnog tijela čija se odluka o odobrenju korištenja donosi nakon što ta tijela podnesu obrazloženi zahtjev, osobito u okviru postupaka sprečavanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela. Što se tiče trajanja čuvanja tih podataka, nije izgledno da trajanje od pet godina prelazi granice onoga što je krajnje nužno u cilju borbe protiv terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta.
(t. 205.‑209.)
16. Temeljno pravo na poštovanje privatnog života, priznato člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, podrazumijeva da se dotična osoba može uvjeriti da se njezini osobni podaci obrađuju pravilno i zakonito. Kako bi mogla obaviti nužne provjere, ta osoba mora raspolagati pravom na pristup podacima koji se na nju odnose a predmet su obrade.
U tom pogledu, u slučaju međunarodnog sporazuma koji uređuje prijenos podataka iz popisa imena putnika trećoj zemlji, čije sklapanje Unija planira, važno je da zrakoplovni putnici budu informirani o prijenosu svojih podataka iz popisa imena putnika u dotičnu treću zemlju i o korištenju tih podataka od trenutka kad to dostavljanje ne može ugroziti istrage koje provode javna tijela određena predviđenim sporazumom. Naime, takva je informacija zapravo potrebna da bi se zrakoplovnim putnicima omogućilo korištenje njihovih prava na zahtijevanje pristupa podacima iz popisa imena putnika koji se na njih odnose i, eventualno, ispravljanje tih podataka, kao i na podnošenje djelotvornog pravnog lijeka pred sudom u skladu s člankom 47. stavkom 1. Povelje.
Dakle, u slučajevima kad postoje objektivni elementi koji opravdavaju korištenje podataka iz popisa imena putnika radi borbe protiv terorizma i teških oblika prekograničnog kriminaliteta i zahtijevaju prethodno odobrenje sudskog ili neovisnog upravnog tijela, pojedinačno obavještavanje zrakoplovnih putnika pokazuje se nužnim. Isto vrijedi i u slučaju kad se podaci iz popisa imena zrakoplovnih putnika dostavljaju drugim javnim tijelima ili privatnim subjektima. Međutim do takvog informiranja mora doći tek od trenutka kad ono ne može ugroziti istrage koje provode javna tijela određena predviđenim sporazumom.
(t. 219., 220., 223., 224.)
17. U skladu s člankom 8. stavkom 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, poštovanje zahtjeva vezanih uz obradu osobnih podataka koji proizlaze iz njezina članka 8. stavaka 1. i 2. podliježe nadzoru neovisnog tijela. Jamstvom neovisnosti takvog nadzornog tijela, čije je ustanovljavanje predviđeno i člankom 16. stavkom 2. UFEU‑a, želi se osigurati učinkovitost i pouzdanost nadzora poštovanja odredaba u području zaštite fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka i treba se tumačiti u svjetlu tog cilja. Stoga je uspostava neovisnog nadzornog tijela osnovni dio poštovanja zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka.
(t. 228., 229.)