Zahtjev za prethodnu odluku koji je 28. travnja 2021. uputio Bundesverwaltungsgericht (Austrija) – EPIC Financial Consulting Ges.m.b.H./Republika Austrija i Bundesbeschaffung GmbH
(predmet C-275/21)
Jezik postupka: njemački
Sud koji je uputio zahtjev
Bundesverwaltungsgericht
Stranke glavnog postupka
Podnositelj zahtjeva: EPIC Financial Consulting Ges.m.b.H.
Druge stranke u postupku: Republika Austrija, Bundesbeschaffung GmbH
Prethodna pitanja
Je li postupak pravne zaštite koji se odvija u provedbi Direktive 89/665/EEZ1 , kako je izmijenjena Direktivom 2014/23/EU2 , građanski i trgovački spor u skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1215/20123 ? Je li takav postupak za pravnu zaštitu iz prethodnog pitanja barem građanska stvar u skladu s člankom 81. stavkom 1. UFEU-a?
Treba li načelo ekvivalentnosti, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se njime pojedincu dodjeljuju subjektivna prava protiv države članice i da se protivi primjeni austrijskih nacionalnih odredbi na temelju kojih sud prije odlučivanja o zahtjevu za pravnu zaštitu, koji se mora odnositi na poništenje određene odluke javnog naručitelja koja se može zasebno pobijati, mora utvrditi vrstu postupka javne nabave i (procijenjenu) vrijednost ugovora kao i sve pobijane odluke u okviru određenih postupaka javne nabave koje se mogu zasebno pobijati, odnosno u svakom slučaju grupe u određenom postupku javne nabave kako bi potom predsjednik nadležnog sudskog vijeća zatražio otklanjanje nedostataka u podnesku radi obračuna pristojbi te u slučajevima neplaćanja pristojbe sudsko vijeće nadležno za odlučivanje o zahtjevu za pravnu zaštitu prije ili najkasnije istodobno s odbijanjem zahtjeva za pravnu zaštitu zbog neplaćanja neplaćenih pristojbi odredilo pristojbe za postupak u drugim slučajevima gubitka prava ako u Austriji inače u građanskim stvarima, poput sporova zbog naknade štete ili u vezi sa zahtjevom za prestanak kršenja prava tržišnog natjecanja, neplaćanje pristojbi ne sprečava odlučivanje o tužbi, neovisno o pitanju pristojbi za postupke pravne zaštite koje se duguju u određenom iznosu, a također neplaćanje pristojbi za tužbe protiv rješenja donesenih u upravnom postupku ili, pak, pristojbi za tužbe odnosno revizije podnesene Verfassungsgerichtshofu (Ustavni sud, Austrija) ili Verwaltungsgerichtshofu (Visoki upravni sud, Austrija) kao pravni lijek protiv odluka upravnih sudova u Austriji, usporedbe radi, ne dovodi do odbijanja pravnog lijeka u slučaju neplaćanja pristojbi?
2.1. Treba li načelo ekvivalentnosti, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se protivi primjeni austrijskih nacionalnih odredbi na temelju kojih predsjednik sudskog vijeća kao sudac pojedinac prije odlučivanja o zahtjevu za izdavanje privremene mjere, poput one predviđene člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23, treba zatražiti otklanjanje nedostataka u podnesku radi pokretanja postupka naplate pristojbi u slučaju nedostatne uplate paušalnih pristojbi i taj sudac pojedinac mora odbiti zahtjev za izdavanje privremene mjere u slučaju neplaćanja pristojbi ako se u Austriji inače u građanskim stvarima za zahtjev za izdavanje privremene mjere koji je podnesen zajedno s tužbom ne plaćaju u skladu s Gerichtsgebührengesetzom (Zakon o sudskim pristojbama) dodatne paušalne sudske pristojbe osim onih koje se odnose na tužbu u prvostupanjskom postupku, a također se za zahtjeve za priznavanje suspenzivnog učinka koji su podneseni zajedno s tužbom protiv rješenja podnesenom upravnom sudu, revizijom podnesenom Verwaltungsgerichtshofu (Visoki upravni sud) ili tužbom podnesenom Verfassungsgerichtshofu (Ustavni sud) i koji imaju ulogu istu ili sličnu cilju pravne zaštite kao zahtjev za privremenu mjeru ne moraju platiti posebne pristojbe za te sporedne zahtjeve za priznavanje suspenzivnog učinka?
Treba li zahtjev iz članka 1. stavka 1. Direktive Vijeća 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23, da se postupci ispitivanja nabave moraju što brže provoditi, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se tim zahtjevom u pogledu brzine dodjeljuje subjektivno pravo na brz postupak pravne zaštite i da mu se protivi primjena austrijskih nacionalnih odredbi na temelju kojih sud i u slučaju netransparentno provedenog postupka javne nabave prije odlučivanja o zahtjevu za pravnu zaštitu, koji se mora odnositi na poništenje određene odluke javnog naručitelja koja se može zasebno pobijati, mora uvijek utvrditi vrstu postupka javne nabave i (procijenjenu) vrijednost ugovora kao i sve pobijane odluke u okviru određenih postupaka javne nabave koje se mogu zasebno pobijati, odnosno u svakom slučaju grupe u određenom postupku javne nabave kako bi potom predsjednik sudskog vijeća zatražio otklanjanje nedostataka u podnesku radi obračuna pristojbi te u slučajevima neplaćanja pristojbi sudsko vijeće nadležno za odlučivanje o zahtjevu za pravnu zaštitu prije ili najkasnije istodobno s odbacivanjem zahtjeva za pravnu zaštitu zbog neplaćanja neplaćenih pristojbi odredilo pristojbe za postupak u drugim slučajevima gubitka prava?
Treba li pravo na pošteno suđenje pred sudom na temelju članka 47. Povelje o temeljnim pravima4 , uzimajući u obzir zahtjev u pogledu transparentnosti u skladu s člankom 18. stavkom 1. Direktive 2014/24/EU5 i druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se protivi primjeni austrijskih nacionalnih odredbi na temelju kojih sud uvijek, i u slučaju netransparentno provedenog postupka javne nabave, prije odlučivanja o zahtjevu za pravnu zaštitu, koji se mora odnositi na poništenje određene odluke javnog naručitelja koja se može zasebno pobijati, mora utvrditi vrstu postupka javne nabave i (procijenjenu) vrijednost ugovora kao i sve pobijane odluke u okviru određenih postupaka javne nabave koje se mogu zasebno pobijati, odnosno u svakom slučaju grupe u određenom postupku javne nabave kako bi potom predsjednik sudskog vijeća zatražio otklanjanje nedostataka u podnesku radi obračuna pristojbi te u slučajevima neplaćanja pristojbi sudsko vijeće nadležno za odlučivanje o zahtjevu za pravnu zaštitu prije ili najkasnije istodobno s odbacivanjem zahtjeva za izdavanje privremene mjere zbog neplaćanja neplaćenih pristojbi odredilo podnositelju zahtjeva pristojbe za postupak u drugim slučajevima gubitka prava?
Treba li načelo ekvivalentnosti, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se njime pojedincu dodjeljuju subjektivna prava protiv države članice i da se protivi primjeni austrijskih nacionalnih odredbi na temelju kojih u slučaju neplaćanja paušalnih pristojbi za podnošenje pravnog sredstva protiv odluka naručitelja u smislu Direktive 89/665, u verziji koja je na snazi (odnosno, u svakom slučaju, i pravni lijek koji se odnosi na utvrđenje nezakonitosti javne nabave radi naknade štete), (isključivo) sudsko vijeće upravnog suda, kao sudsko tijelo, mora odrediti neplaćene, ali dugovane paušalne pristojbe (zbog čega obveznik pristojbe ima manje mogućnosti pravne zaštite) ako se pristojbe za tužbu i pravni lijek u građanskom sudskom postupku u slučaju neplaćanja inače određuju rješenjem upravnog tijela u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama, a pristojbe za pravni lijek u upravnom pravu u pogledu žalbi podnesenih upravnom sudu ili Verfassungsgerichtshofu (Ustavni sud) odnosno pristojbe za revizije podnesene Verwaltungsgerichtshofu (Visoki upravni sud) u pravilu se u slučaju neplaćanja pristojbi također određuju rješenjem upravnog tijela, protiv kojeg (scil. rješenje o određivanju pristojbi) se u pravilu uvijek može podnijeti tužba upravnom sudu, a zatim opet revizija Verwaltungsgerichtshofu (Visoki upravni sud) ili tužba Verfassungsgerichtshofu (Ustavni sud)?
Treba li članak 1. stavak 1. Direktive 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da je sklapanje okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom u smislu članka 33. stavka 3. Direktive 2014/24 sklapanje ugovora u smislu članka 2.a stavka 2. Direktive 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23, i da je, prema tome, odluka naručitelja o tome s kojim se jednim gospodarskim subjektom na temelju članka 33. stavka 3. Direktive 2014/24 treba sklopiti taj okvirni sporazum odluka o dodjeli u skladu s člankom 2.a stavkom 1. Direktive 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23?
6.1. Treba li izraz „ugovori na temelju tog sporazuma” iz članka 33. stavka 3. Direktive 2014/24 tumačiti na način da ugovor na temelju okvirnog sporazuma postoji kada naručitelj dodjeljuje poseban ugovor izričito na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma? Ili navedeni odlomak „ugovori na temelju tog sporazuma” treba tumačiti na način da, ako je ukupna količina na koju se odnosi okvirni sporazum u smislu presude u predmetu C-216/176 , t. 64., već iscrpljena, više ne postoji ugovor na temelju prvobitno sklopljenog okvirnog sporazuma?
6.2. U slučaju potvrdnog odgovora na pitanje 6.1.:
Uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, treba li članke 4. i 5. Direktive 2014/24 tumačiti na način da je procijenjena vrijednost pojedinačnog ugovora na temelju okvirnog sporazuma uvijek procijenjena vrijednost ugovora u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2014/24? Ili je procijenjena vrijednost ugovora na temelju članka 4. te direktive u slučaju pojedinačnog ugovora sklopljenog na temelju okvirnog sporazuma vrijednost ugovora koja u skladu s člankom 5. te direktive proizlazi iz određivanja procijenjene vrijednosti ugovora u pogledu svakog ugovora o javnoj nabavi robe na temelju okvirnog sporazuma?
Treba li pravo na pošteno suđenje pred sudom na temelju članka 47. Povelje o temeljnim pravima, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se protivi primjeni odredbe na temelju koje naručitelj koji je određen u sporu o javnoj nabavi mora pružiti sve potrebne informacije i dostaviti sve potrebne isprave, i to uz mogućnost donošenja odluke zbog ogluhe na njegovu štetu, ako pravnom zastupniku ili zaposleniku tog naručitelja koji mora pružiti te informacije u ime naručitelja time prijeti opasnost da se pružanjem informacija ili dostavljanjem isprava mora eventualno sâm izložiti kaznenom progonu?
Treba li zahtjev iz članka 1. stavka 1. Direktive Vijeća 89/665, kako je izmijenjena Direktivom 2014/23/EU – da se postupci ispitivanja nabave moraju, što je najvažnije, provoditi učinkovito – uz dodatno poštovanje prava na djelotvorni pravni lijek na temelju članka 47. Povelje o temeljnim pravima, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se tim odredbama dodjeljuju subjektivna prava i da se protive primjeni nacionalnih odredbi na temelju kojih je podnositelj zahtjeva za pravnu zaštitu dužan u svojem zahtjevu za pravnu zaštitu navesti konkretan postupak javne nabave i konkretnu odluku naručitelja koja se može zasebno pobijati, čak i ako taj podnositelj zahtjeva u slučaju postupaka javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje u pravilu ne zna je li naručitelj na temelju nacionalnog prava proveo postupke izravne dodjele koje podnositelj zahtjeva smatra netransparentnima ili pregovaračke postupke bez prethodne objave poziva na nadmetanje odnosno je li proveden jedan ili više netransparentnih postupaka javne nabave u kojima je donesena jedna ili više odluka koje se mogu zasebno pobijati?
Treba li zahtjev u pogledu poštenog suđenja pred sudom na temelju članka 47. Povelje o temeljnim pravima, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se tom odredbom dodjeljuju subjektivna prava i da se protivi primjeni nacionalnih odredbi na temelju kojih je podnositelj zahtjeva za pravnu zaštitu dužan u svojem zahtjevu za pravnu zaštitu navesti konkretan postupak javne nabave i konkretne odluke naručitelja koje se mogu pobijati, čak i ako taj podnositelj zahtjeva u slučaju postupaka javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje u pravilu ne zna je li naručitelj na temelju nacionalnog prava proveo postupke izravne dodjele koje podnositelj zahtjeva smatra netransparentnima ili pregovaračke postupke bez prethodne objave poziva na nadmetanje odnosno je li proveden jedan ili više netransparentnih postupaka javne nabave u kojima je donesena jedna ili više odluka koje se mogu zasebno pobijati?
Treba li zahtjev u pogledu poštenog suđenja pred sudom na temelju članka 47. Povelje o temeljnim pravima, uzimajući u obzir druge odredbe prava Unije, tumačiti na način da se tom odredbom dodjeljuju subjektivna prava i da se protivi primjeni nacionalnih odredbi na temelju kojih je podnositelj zahtjeva za pravnu zaštitu dužan platiti paušalne pristojbe u iznosu koji prethodno ne može predvidjeti jer podnositelj zahtjeva u slučaju postupka dodjele ugovora bez prethodne obavijesti koji smatra netransparentnim u pravilu ne može znati je li naručitelj na temelju nacionalnog prava proveo postupke izravne dodjele ili netransparentne pregovaračke postupke bez prethodne objave poziva na nadmetanje i koja je procijenjena vrijednost ugovora u slučaju eventualno provedenog pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje odnosno koliko se već donijelo odluka koje se mogu zasebno pobijati?
____________
1 Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL 1989., L 395, str. 33.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 6., str. 3.)
2 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL 2014., L 94, str. 1. i ispravci SL 2015., L 114, str. 24. i SL 2018., L 82, str. 17.)
3 Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL 2012., L 351, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 11., str. 289. i ispravci SL 2014., L 160, str. 40. i SL 2016., L 202, str. 57.)
4 Povelja Europske unije o temeljnim pravima (SL 2012., C 326, str. 391.)
5 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL 2014., L 94, str. 65. i ispravci 2015., L 275, str. 68., SL 2016., L 311, str. 26. i SL 2020., L 406, str. 67.)
6 Presuda od 19. prosinca 2018., Autorità Garante della Concorrenza e del Mercato - Antitrust i Coopservice, ECLI:EU:C:2018:1034