Predmet T-20/17
Mađarska
protiv
Europske komisije
Presuda Općeg suda (deveto vijeće) od 27. lipnja 2019.
„Državne potpore – Mađarski porez na promet od oglašavanja – Progresivnost poreznih stopa – Odbitak 50 % prenesenih gubitaka od porezne osnovice za trgovačka društva koja nisu prijavila dobit u 2013. – Odluka kojom se mjere potpore proglašavaju nespojivima s unutarnjim tržištem i nalaže njihov povrat – Pojam državne potpore – Uvjet koji se odnosi na selektivnost”
1. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Povoljniji porezni tretman koji tijela javne vlasti dodjeljuju određenim poduzetnicima – Uključenost
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 71.-73.)
2. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Mjera koja pruža poreznu pogodnost – Referentni okvir za utvrđivanje postojanja prednosti – Materijalno ograničavanje – Mjerila – Utvrđivanje redovnog ili „uobičajenog” poreznog sustava – Razlikovanje između subjekata koji se nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, koje nije opravdano prirodom i strukturom redovnog ili „uobičajenog” poreznog sustava – Priroda i struktura poreznog sustava – Pojam
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 74.-77.)
3. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Referentni okvir za utvrđivanje postojanja prednosti – Sektorski porez na promet objaviteljâ oglasa – Utvrđivanje redovnog ili „uobičajenog” poreznog sustava – Progresivna struktura oporezivanja – Uključenost – Komisijina definicija nepotpunog ili hipotetskog referentnog poreznog sustava – Nedopuštenost
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 78.-83.)
4. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Sektorski porez na promet objaviteljâ oglasa – Priroda poreza – Cilj koji je iznijela dotična država radi uvođenja sektorskog oporezivanja koje poštuje logiku preraspodjele – Cilj usklađen s progresivnom strukturom oporezivanja – Dopuštenost
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 84.-90.)
5. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Progresivni sektorski porez na promet objaviteljâ oglasa – Struktura poreza – Načelo progresivnosti poreza – Nediskriminatorno razlikovanje opravdano zadanim ciljem porezne preraspodjele – Neselektivnost
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 91.-105.)
6. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Progresivni sektorski porez na promet objaviteljâ oglasa – Struktura poreza – Nadzor konkretno prihvaćene progresivne strukture poreza – Spojivost s biti zadanog cilja porezne preraspodjele – Nediskriminatorno postupanje s poreznim obveznicima koji se nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji – Neselektivnost
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 107.-111.)
7. Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Sektorski porez na promet objaviteljâ oglasa – Mehanizam u vidu mogućnosti odbijanja gubitaka kojim se smanjuje porezna osnovica za prvo razdoblje oporezivanja – Dopuštenost – Pretpostavke – Spojivost sa zadanim ciljem porezne preraspodjele – Nepostojanje diskriminacije
(čl. 107. st. 1. UFEU-a)
(t. 117.-124.)
Kratak prikaz
Svojom presudom Mađarska/Komisija (T-20/17), objavljenom 27. lipnja 2019., Opći sud poništio je Komisijinu odluku kojom je progresivan porez na promet ostvaren oglašavanjem, koji je Mađarska uvela, proglašen državom potporom nespojivom s unutarnjim tržištem(1).
Dana 15. kolovoza 2014. u Mađarskoj je na snagu stupio Zakon o porezu na oglašavanje kojim je uveden progresivan porez po razredima na prihode ostvarene oglašavanjem. Zasnovan na neto prometu objaviteljâ oglasa (tiskovine, audiovizualni mediji, oglasnici) koji posluju Mađarskoj, taj je porez sadržavao ljestvicu šest progresivnih poreznih stopa temeljenih na prometu, uz mogućnost poreznih obveznika čija je dobit prije oporezivanja u 2013. bila jednaka nuli ili negativna da od svojeg oporezivog iznosa odbiju 50 % gubitaka prenesenih iz prethodnih godina. Smatrajući da i progresivnost tog poreza i smanjenje oporezivog iznosa zbog mogućnosti odbitka gubitaka skrivaju elemente državne potpore, Komisija je 12. ožujka 2015.(2) dostavila Mađarskoj svoju odluku o pokretanju službenog istražnog postupka glede tih mjera, zajedno s nalogom za njihovu obustavu(3). U svojoj odluci od 4. studenoga 2016. ona je, među ostalim, smatrala da i zbog svoje progresivne strukture oporezivanja i zbog mogućnosti odbitka gubitaka koje sadržava, ta mjera jest državna potpora nespojiva s unutarnjim tržištem te je naložila trenutačan i stvaran povrat potpora isplaćenih njihovim korisnicima.
Pozvan tako da nakon presude od 16. svibnja 2019., Poljska/Komisija(4) ponovno utvrdi je li porez na promet koji ima progresivnu strukturu oporezivanja zbog toga selektivna mjera koja čini državnu potporu, Opći sud je presudio u ovom slučaju da je Komisija počinila više pogrešaka.
On tako zaključuje, prije svega, da Komisija nije mogla radi određivanja, je li taj porez selektivan, prihvatiti referentni porezni sustav koji je nepotpun ili hipotetski. Komisija je, naime, utvrdila „uobičajeni” sustav koji sadržava strukturu oporezivanja s jedinstvenom stopom, neovisno o njezinoj visini, iako je morala prihvatiti stvarna obilježja „uobičajenog” poreznog sustava uspostavljenog zakonom, to jest sam porez na oglašavanje, s njegovom strukturom koja sadržava jedinstvenu ljestvicu poreznih stopa i pripadajuće razrede. Ističući, međutim, da se Komisijin zaključak mogao opravdati drugim razlozima koji dokazuju postojanje selektivne prednosti za poduzetnike koji ostvaruju niži promet, Opći sud također je ispitao je li institucija uspjela dokazati da je strukturom tog poreza, to jest njegovom strukturom oporezivanja, zanemarena njegova priroda, to jest njegovi ciljevi.
U tom je pogledu utvrdio, prije svega, da je Komisija također počinila pogrešku koja se tiče prava kada je zaključila da je cilj poreza samo prikupljanje proračunskih sredstava za državni proračun, dok se prema stajalištu mađarskih tijela on sastojao od uvođenja poreza na promet objaviteljâ oglasa koji je povezan s logikom preraspodjele. Potom zaključuje da Komisija nije uspjela dokazati da je progresivna struktura poreza načelno suprotna zadanom cilju. Ističe osobito da selektivnosti nema ako različitosti u oporezivanju rezultiraju dosljednom primjenom „uobičajenog” sustava, pod uvjetom da su usporedive situacije tretirane na usporediv način i da one nisu protivne cilju poreza o kojem je riječ. Naposljetku utvrđuje da Komisija nije dokazala da je konkretno prihvaćena progresivna struktura oporezivanja bila uvedena na način koji u velikoj mjeri poništava zadani cilj.
Opći sud također je presudio da Komisija nije dokazala da je smanjenje oporezivog iznosa poreza zbog mogućnosti odbitka gubitaka sadržavalo diskriminatoran element koji bi bio protivan cilju tog poreza te koji bi stoga predstavljao selektivnu prednost svojstvenu državnoj potpori. U tom pogledu ističe, među ostalim, da je to smanjenje oporezivog iznosa određeno na temelju objektivnih kriterija, neovisnih o volji poduzetnika kojih se tiče.