PRESUDA SUDA (peto vijeće)
23. travnja 2020.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Žigovi – Direktiva 2008/95/EZ – Odbijanje registracije ili njezino proglašavanje ništavom – Trodimenzionalni žig – Članak 3. stavak 1. točka (e) podtočke ii. i iii. – Znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata – Znak koji se sastoji od oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost – Uzimanje u obzir percepcije relevantne javnosti”
U predmetu C‑237/19,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputila Kúria (Vrhovni sud, Mađarska), odlukom od 6. veljače 2019., koju je Sud zaprimio 19. ožujka 2019., u postupku
Gömböc Kutató, Szolgáltató és Kereskedelmi Kft.
protiv
Szellemi Tulajdon Nemzeti Hivatala,
SUD (peto vijeće),
u sastavu: E. Regan, predsjednik vijeća, I. Jarukaitis, E. Juhász, M. Ilešič i C. Lycourgos (izvjestitelj), suci,
nezavisni odvjetnik: M. Campos Sánchez‑Bordona,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za Gömböc Kutató, Szolgáltató és Kereskedelmi Kft., Á. M. László i A. Cserny, ügyvédek,
– za mađarsku vladu, M. Z. Fehér i R. Kissné Berta, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, L. Flynn, É. Gippini Fournier i J. Samnadda, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 3. stavka 1. točke (e) podtočaka ii. i iii. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 2008., L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Gömböc Kutató, Szolgáltató és Kereskedelmi Kft. (u daljnjem tekstu: Gömböc Kft.) i Szellemi Tulajdon Nemzeti Hivatale (Državni ured za intelektualno vlasništvo, Mađarska) (u daljnjem tekstu: Ured), o odbijanju prijave za registraciju trodimenzionalnog žiga kao nacionalnog žiga koju je Gömböc Kft. podnio tom uredu.
Pravni okvir
Pravo Unije
Direktiva 98/71/EZ
3 Člankom 3. stavkom 2. Direktive 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o pravnoj zaštiti dizajna (SL 1998., L 289, str. 28.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 44., str. 49.) određeno je:
„Dizajn se štiti pravom na dizajn ako je nov i ima individualan karakter.”
4 Članak 5. te direktive glasi:
„1. Za dizajn se smatra da ima individualan karakter ako se sveukupni dojam koji ostavlja na obaviještenog korisnika razlikuje od sveukupnog dojma koji na takvog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je stavljen na raspolaganje javnosti prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.
2. U ocjeni individualnog karaktera u obzir se uzima stupanj slobode dizajnera u razvoju dizajna.”
5 Člankom 16. navedene direktive, naslovljenim „Odnos prema drugim oblicima zaštite”, određeno je:
„Odredbe ove Direktive ne dovode u pitanje bilo koje odredbe zakonodavstva [Unije] ni zakonodavstva odnosne države članice koje se odnose na neregistrirana prava na dizajn, žigove ili druge razlikovne znakove, patente i uporabne modele, tipografske znakove, građansku odgovornost ili nepošteno tržišno natjecanje.”
Direktiva 2008/95
6 Članak 3. Direktive 2008/95, naslovljen „Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim”, u stavku 1. točki (e) podtočkama i. do iii. određivao je:
„1. Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:
[…]
(e) znakovi koji se sastoje isključivo od:
i. oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda,
ii. oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata,
iii. oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost”.
Mađarsko pravo
7 Člankom 1. védjegyek és a földrajzi árujelzők oltalmáról szóló 1997. évi XI. törvényja (Zakon br. XI iz 1997. o zaštiti žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla (Magyar Közlöny 1997/27) (u daljnjem tekstu: Zakon o žigovima) određeno je:
„1. Svi znakovi koji se mogu grafički prikazati, a prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika, mogu biti žigovi.
2. Osobito, žig može biti svaki znak koji se sastoji od:
[…]
(d) trodimenzionalnog ili dvodimenzionalnog oblika, uključujući oblik proizvoda ili njegovo pakiranje;
[…]”
8 Članak 2. Zakona o žigovima predviđa:
„1. Neće se registrirati znakovi koji nisu u skladu sa zahtjevima iz članka 1.
2. Neće se registrirati:
[…]
(b) znakovi koji se sastoje isključivo od:
oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda,
oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata,
oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost”.
9 U skladu s njegovim člankom 122. stavkom 1., tim je zakonom osigurano prenošenje u mađarsko pravo Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL 2004., L 157, str. 45.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 74.) i Direktive 2008/95.
Glavni postupak i prethodna pitanja
10 Dana 5. veljače 2015. Gömböc Kft. podnio je prijavu za registraciju trodimenzionalnog znaka kao žiga za proizvode koje čine „ukrasni predmeti” iz razreda 14. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je revidiran i izmijenjen (u daljnjem tekstu: Nicanski sporazum), kao i za one koje čine „ukrasni predmeti od stakla i porculana” i „igračke” iz razreda 21. odnosno 28. tog sporazuma. Taj je znak bio prikazan kako slijedi:
11 Ured je odbio tu prijavu na temelju članka 2. stavka 2. točke (b) drugog i trećeg podstavka Zakona o žigovima. Prema mišljenju Ureda, znak za koji je podnesena prijava za registraciju predstavlja homogeni predmet koji se sastoji od dviju ravnina simetrije koje su međusobno okomite, sedam glatkih ploha i rubova koji te plohe odvajaju. Taj predmet predstavlja proizvod podnositelja prijave u glavnom postupku pod nazivom „Gömböc”, odnosno konveksni i mono‑monostatički predmet proizveden od homogenog materijala koji ima samo jednu točku stabilne ravnoteže i jednu točku nestabilne ravnoteže, odnosno ukupno dvije točke ravnoteže, i čiji sam oblik jamči da se navedeni predmet uvijek vraća u stabilan položaj. Ured je zaključio da znak za koji je podnesena prijava za registraciju predstavlja trodimenzionalni predmet koji se zbog svojeg vanjskog dizajna i upotrijebljenog homogenog materijala uvijek vraća u stabilan položaj i da oblik samog predmeta u cijelosti služi za postizanje tehničkog rezultata koji se sastoji od toga da se taj predmet uvijek uspravi.
12 Prilikom ocjene prikladnosti predmetnog znaka za registraciju Ured se osobito oslanjao na znanje o obilježjima i funkciji oblika tog proizvoda koje je prosječni potrošač mogao steći na internetskoj stranici podnositelja prijave u glavnom postupku i na vrlo prisutno oglašavanje tog proizvoda u medijima.
13 Kao prvo, Ured je u biti smatrao da, kad je riječ o „igračkama” iz razreda 28. Nicanskog sporazuma, zbog trodimenzionalnog oblika predmet funkcionira kao igračka čije je svojstvo da se uvijek vrati u točku stabilne ravnoteže. Tako je dizajn svih elemenata znaka podređen postizanju tog tehničkog rezultata, odnosno navedeni elementi ispunjavaju tehničku funkciju. Stoga razuman i upućen potrošač percipira predmetni znak kao oblik potreban za postizanje tehničkog rezultata koji se nastoji ostvariti predmetom koji taj znak označava.
14 Kao drugo, kad je riječ o „ukrasnim proizvodima” iz razreda 14. i 21. Nicanskog sporazuma, Ured je naveo da trodimenzionalni oblik prikazan u predmetnom znaku daje zanimljiv i privlačan stil, koji je ključan element stavljanja predmetnih proizvoda na tržište. Potrošači ukrasne predmete poglavito kupuju zbog njihova posebnog oblika. U načelu se zaštita ukrasnih predmeta trodimenzionalnog oblika na temelju prava žiga ne može uskratiti, ali je, kada se njihovim upadljivim stilom određuje njihov vanjski izgled, vrijednost proizvoda sadržana u tom obliku.
15 Budući da su zahtjevi koje je Gömböc Kft. podnio protiv odluke Ureda odbijeni u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, to je društvo podnijelo žalbu kojom je zahtijevalo preispitivanje te odluke pred sudom koji je uputio zahtjev.
16 Prvo, potonji sud navodi da se, kad je riječ o prijavi trodimenzionalnog znaka što se tiče proizvoda koje čine „igračke” iz razreda 28. Nicanskog sporazuma, proizvod čiji je grafički prikaz sadržan u točki 10. ove presude sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje željenog tehničkog rezultata. On naglašava da se taj rezultat ne može utvrditi na temelju tog samog grafičkog prikaza, nego je, zahvaljujući predmetnom znaku, moguće prepoznati proizvod Gömböc žalitelja u glavnom postupku te, s obzirom na oglašavanje tog proizvoda, relevantna javnost zna da poseban oblik i homogena struktura navedenog proizvoda jamče da će se on uvijek vratiti u stabilan položaj.
17 Budući da je smatrao da relevantna sudska praksa Suda – osobito presude od 18. rujna 2014., Hauck (C‑205/13, EU:C:2014:2233) i od 10. studenoga 2016., Simba Toys/EUIPO (C‑30/15 P, EU:C:2016:849) – otklanja sumnje o tome, sud koji je uputio zahtjev pita se o načinu na koji, u okviru primjene razloga za odbijanje ili proglašavanje ništavim prijave znaka kao žiga iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95, valja ispitati sastoji li se taj znak od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata.
18 On se osobito pita ne treba li takvo ispitivanje temeljiti samo na grafičkom prikazu sadržanom u prijavi za registraciju znaka ili može li se u tom smislu uzeti u obzir percepcija relevantne javnosti u situaciji u kojoj je predmetni proizvod postao vrlo poznat ili ako se, iako se taj grafički prikazan proizvod sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje željenog tehničkog rezultata, taj tehnički rezultat ne može utvrditi samo na temelju grafičkog prikaza oblika proizvoda sadržanog u prijavi za registraciju, nego je potrebno imati dodatne informacije o samom proizvodu. Osim toga, taj sud ističe da se trodimenzionalni oblik prikazan u predmetnom znaku pojavljuje samo pod jednim kutom, tako da taj oblik nije potpuno vidljiv.
19 Drugo, što se tiče „ukrasnih proizvoda” iz razreda 14. i 21. Nicanskog sporazuma, sud koji je uputio zahtjev pita se može li se primijeniti razlog za odbijanje ili proglašavanje ništavim iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95 u slučaju znaka koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda ako se samo na temelju znanja relevantne javnosti može odrediti da oblik proizvodu daje bitnu vrijednost. U predmetnom slučaju ta su znanja vezana uz činjenicu da je proizvod prikazan u predmetnom znaku postao opipljiv simbol matematičkog otkrića koje je omogućilo odgovore na znanstvena pitanja.
20 Treće, sud koji je uputio zahtjev navodi da je trodimenzionalni oblik prikazan u predmetnom znaku već obuhvaćen zaštitom koja se primjenjuje na dizajne. On podsjeća na to da se ta vrsta zaštite može dodijeliti proizvodima čiji izgled, uz to što ispunjava druge zahtjeve, ima individualan karakter. U slučaju „ukrasnog predmeta” poseban oblik osmišljen radom njegova dizajnera, kao estetska značajka, proizvodu daje bitnu vrijednost.
21 Tako se, s jedne strane, taj sud pita je li u okviru primjene razloga za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95, ako je jedina funkcija proizvoda ukrasna (ukrasni predmeti), obliku tog proizvoda koji je već obuhvaćen zaštitom koja se primjenjuje na dizajne automatski uskraćena zaštita koja se primjenjuje na prava žiga. S druge strane, navedeni sud želio bi da se razjasni može li se taj razlog za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim primijeniti na proizvod čiji trodimenzionalni oblik ispunjava samo ukrasnu funkciju, za koji je bitan samo njegov vanjski izgled, što dovodi do toga da se, što se tiče ukrasnih predmeta, trodimenzionalnim oblicima za koje je tako zatražena zaštita ona mora nužno uskratiti.
22 U tim je okolnostima Kúria (Vrhovni sud, Mađarska) odlučila prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1. Treba li članak 3. stavak 1. točku (e) [podtočku ii.] Direktive [2008/95] tumačiti na način da se u slučaju znakova koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda
(a) može samo na temelju grafičkog prikaza koji je naveden u registraciji ispitati je li oblik potreban za postizanje željenog tehničkog rezultata, ili
(b) se također može uzeti u obzir percepcija relevantne javnosti?
Drugim riječima, može li se uzeti u obzir da relevantna javnost zna da je oblik za čiju se registraciju podnosi prijava potreban za postizanje željenog tehničkog rezultata?
2. Treba li članak 3. stavak 1. točku (e) [podtočku iii.] Direktive [2008/95] tumačiti na način da se razlog za odbijanje može primijeniti na one znakove koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda i u odnosu na koje se može odrediti daje li oblik proizvodu bitnu vrijednost uzimajući u obzir percepciju ili znanje koje kupac ima o grafički prikazanom proizvodu?
3. Treba li članak 3. stavak 1. točku (e) [podtočku iii.] Direktive [2008/95] tumačiti na način da se razlog za odbijanje može primijeniti na znakove koji se sastoje isključivo od oblika
(a) koji zbog svojeg individualnog obilježja već ima zaštitu koja se dodjeljuje dizajnu, ili
(b) čiji estetski izgled sam po sebi proizvodu daje neku vrstu vrijednosti?”
O prethodnim pitanjima
Prvo pitanje
23 Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Direktive 2008/95 tumačiti na način da, radi određivanja toga sastoji li se znak isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata, valja ispitati samo grafički prikaz tog znaka ili isto tako valja uzeti u obzir druge informacije, poput percepcije relevantne javnosti.
24 U skladu s tom odredbom, neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim znakovi koji se sastoje isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata
25 Valja podsjetiti na to da je cilj razloga za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95 izbjeći to da pravo žiga dovede do dodjele monopola nekom poduzetniku u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih značajki proizvoda koje korisnik može tražiti u konkurentskim proizvodima. Dakle, tim razlogom za odbijanje nastoji se izbjeći da se zaštita dodijeljena pravom žiga, uz znakove koji omogućuju razlikovanje proizvoda ili usluge od onih koje nude konkurenti, ne proširi do te mjere da spriječi potonje da mogu slobodno nuditi proizvode koji uključuju navedena tehnička rješenja ili navedene funkcionalne značajke u tržišnom natjecanju s nositeljem žiga (vidjeti analogijom presudu od 18. lipnja 2002., Philips, C‑299/99, EU:C:2002:377, t. 78.).
26 S obzirom na tu svrhu navedenog razloga za odbijanje, Sud je uspostavio pravilo u skladu s kojim prijavu znaka koji se sastoji isključivo od oblika kao žiga valja odbiti ako „bitna obilježja” tog oblika ispunjavaju tehničku funkciju (vidjeti u tom smislu presudu od 18. lipnja 2002., Philips, C‑299/99, EU:C:2002:377, t. 79.). Prisutnost jednog ili nekoliko manje važnih proizvoljnih elemenata u trodimenzionalnom znaku čiji su svi bitni elementi određeni tehničkim rješenjem koje taj znak izražava ne utječe na zaključak u skladu s kojim se navedeni znak sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata (vidjeti analogijom presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 52.).
27 Usto, iz sudske prakse Suda proizlazi da uvođenje zabrane registracije kao žiga u članku 3. stavku 1. točki (e) podtočki ii. Direktive 2008/95 u odnosu na bilo koji znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata jamči da se poduzetnici ne mogu koristiti pravom žiga kako bi bez vremenskog ograničenja produljili isključiva prava u vezi s tehničkim rješenjima (vidjeti analogijom presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 45.).
28 Pravilna primjena tog razloga za odbijanje podrazumijeva da je tijelo koje odlučuje o prijavi za registraciju žiga, prvo, pravilno utvrdilo bitne značajke predmetnog trodimenzionalnog znaka i, drugo, odredilo ispunjavaju li te značajke tehničku funkciju proizvoda (vidjeti analogijom presude od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 68., 72. i 84. i od 10. studenoga 2016., Simba Toys/EUIPO, C‑30/15 P, EU:C:2016:849, t. 40. i 42.).
29 Kad je riječ o prvoj fazi ispitivanja navedenog u prethodnoj točki ove presude, Sud je presudio da se u okviru te faze nadležno tijelo mora ili oslanjati izravno na ukupan dojam koji znak stvara ili odmah uzastopno ispitati njegove sastavne elemente. Slijedom toga, utvrđivanje bitnih značajki trodimenzionalnog znaka radi eventualne primjene razloga za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95 može se, ovisno o slučaju i posebice s obzirom na stupanj složenosti tog znaka, obaviti njegovom običnom vizualnom analizom ili se pak može temeljiti na dubinskom ispitivanju u okviru kojeg se uzimaju u obzir kriteriji relevantni za ocjenu, poput anketa i stručnih mišljenja ili podataka u vezi s pravima intelektualnog vlasništva koja su ranije dodijeljena u odnosu na navedeni proizvod (vidjeti analogijom presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 70. i 71.).
30 Iz toga slijedi da, iako utvrđivanje bitnih značajki predmetnog znaka u okviru primjene razloga za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95 treba u načelu započeti ispitivanjem grafičkog prikaza tog znaka, nadležno tijelo može isto tako uzeti u obzir druge korisne informacije na temelju kojih može pravilno odrediti te značajke.
31 S tim u vezi Sud je presudio da pretpostavljena percepcija relevantne javnosti u pogledu znaka nije odlučujući element prilikom primjene tog razloga za odbijanje, ali može, u najboljem slučaju, biti relevantan kriterij za ocjenu nadležnog tijela kad ono utvrđuje bitne značajke znaka (vidjeti analogijom presudu od 14. rujna 2010., Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 76.).
32 Kad je riječ o drugoj fazi ispitivanja navedenog u točki 28. ove presude, valja podsjetiti na to da se, prvo, razlog za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95 može primijeniti ako grafički prikaz oblika proizvoda omogućuje percepciju tek dijela tog oblika, pod uvjetom da je taj vidljivi dio navedenog oblika potreban za postizanje tehničkog rezultata tog proizvoda, pri čemu sam po sebi nije dovoljan za postizanje tog rezultata. Naime, to tumačenje omogućuje jamstvo poštovanja cilja tog razloga za odbijanje registracije, s obzirom na to da se njime izbjegava monopol u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih značajki predmetnog proizvoda. Dakle, kao što je to Komisija navela u svojim pisanim očitovanjima, navedeni razlog za odbijanje primjenjiv je na znak koji se sastoji od oblika predmetnog proizvoda koji ne pokazuje sve bitne značajke potrebne za postizanje željenog tehničkog rezultata ako je barem jedna od bitnih značajki potrebnih za dobivanje tog tehničkog rezultata vidljiva na grafičkom prikazu oblika navedenog proizvoda.
33 Drugo, Sud je naveo da se, iako je potrebno krenuti od oblika kako je grafički prikazan u predmetnom znaku, ta druga faza ispitivanja ne može provesti ako nisu, prema potrebi, uzeti u obzir dodatni elementi koji se odnose na funkciju predmetnog proizvoda (vidjeti analogijom presudu od 10. studenoga 2016., Simba Toys/EUIPO, C‑30/15 P, EU:C:2016:849, t. 48.).
34 S tim u vezi potrebno je pojasniti da se određivanje nadležnog tijela tehničkih funkcija predmetnog proizvoda mora temeljiti na objektivnim i vjerodostojnim informacijama. To tijelo može pronaći te informacije osobito u eventualnim opisima tog proizvoda priloženima prilikom podnošenja prijave za registraciju žiga, u podacima o pravima intelektualnog vlasništva koja su ranije dodijeljena u odnosu na navedeni proizvod, u anketama i stručnim mišljenjima o funkcijama tog proizvoda ili u relevantnoj dokumentaciji, poput znanstvenih publikacija, kataloga i internetskih stranica, u kojoj su opisane njegove tehničke funkcije.
35 Suprotno tomu, informacije o eventualnom znanju relevantne javnosti o tehničkim funkcijama predmetnog proizvoda i načinu na koji su one stečene obuhvaćene su ocjenom koja nužno podrazumijeva subjektivne elemente, koji su potencijalan izvor nesigurnosti u pogledu opsega i točnosti znanja te javnosti, što dovodi do mogućnosti povrede cilja koji se nastoji postići razlogom za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Direktive 2008/95, koji se sastoji od izbjegavanja toga da pravo žiga dodijeli monopol poduzetniku u pogledu tehničkih rješenja ili funkcionalnih značajki proizvoda.
36 To je osobito tako s obzirom na to da relevantna javnost nema nužno potrebno stručno znanje na temelju kojeg može podrobno odrediti koje su tehničke funkcije predmetnog proizvoda i u kojoj mjeri oblik tog proizvoda, koji čini znak, pridonosi željenom tehničkom rezultatu.
37 Iz prethodnih razmatranja proizlazi da na prvo pitanje valja odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se, radi određivanja toga sastoji li se znak isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata, ne može ograničiti samo na grafički prikaz tog znaka. Informacije koje nisu sam taj grafički prikaz, poput percepcije relevantne javnosti, mogu se upotrijebiti radi utvrđivanja bitnih značajki predmetnog znaka. Suprotno tomu, iako se informacije koje ne proizlaze iz grafičkog prikaza znaka mogu uzeti u obzir radi određivanja toga ispunjavaju li obilježja tehničku funkciju predmetnog proizvoda, te informacije moraju dolaziti iz objektivnih i vjerodostojnih izvora te ne mogu uključivati percepciju relevantne javnosti.
Drugo pitanje
38 Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 tumačiti na način da je razlog za odbijanje registracije iz te odredbe primjenjiv na znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda i u odnosu na koji nadležno tijelo smatra da oblik tom proizvodu daje bitnu vrijednost samo zbog percepcije ili znanja relevantne javnosti o grafički prikazanom proizvodu.
39 U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) podtočkom iii. Direktive 2008/95, neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizvodu daje bitnu vrijednost.
40 Dakle, primjena razloga za odbijanje registracije počiva na objektivnom ispitivanju koje je namijenjeno dokazivanju toga da predmetni oblik zbog svojih vlastitih značajki toliko značajno utječe na privlačnost proizvoda da bi zadržavanje prednosti tog oblika samo za jednog poduzetnika narušilo uvjete tržišnog natjecanja na predmetnom tržištu.
41 Slijedom toga, kako bi se mogao primijeniti razlog za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95, potrebno je da iz objektivnih i vjerodostojnih elemenata proizlazi da je izbor potrošača da kupe predmetni proizvod u vrlo velikoj mjeri određen jednom značajkom oblika od kojeg se taj znak isključivo sastoji ili više njih.
42 Suprotno tomu, nisu relevantne značajke proizvoda koje nisu vezane uz njegov oblik, poput tehničkih značajki ili njegove poznatosti.
43 U predmetnom slučaju iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da su, kad je riječ o proizvodima koji su „ukrasni predmeti” i „ukrasni predmeti od stakla i porculana” iz razreda 14. i 21. Nicanskog sporazuma, percepcija i znanje relevantne javnosti bili uzeti u obzir u prvostupanjskom postupku, zbog čega se u okviru primjene razloga za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95 smatralo da, neovisno o ocjeni oblika tog proizvoda u estetskom smislu, bitnu vrijednost navedenom proizvodu daje činjenica da je taj oblik, od kojeg se predmetni znak isključivo sastoji, postao opipljiv simbol matematičkog otkrića.
44 S tim u vezi valja podsjetiti na to da, iako pretpostavljena percepcija prosječnog potrošača u pogledu znaka nije sama po sebi odlučujući element prilikom primjene razloga za odbijanje iz tog članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii., ona ipak može biti relevantan kriterij za ocjenu nadležnog tijela kad ono utvrđuje bitne značajke tog znaka (vidjeti analogijom presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 34.).
45 Iz toga slijedi da članak 3. stavak 1. točka (e) podtočka iii. Direktive 2008/95, u situaciji poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, omogućuje da nadležno tijelo utvrdi, s obzirom na percepciju koju o predmetnom znaku ima relevantna javnost i njezino znanje, da je oblik od kojeg se taj znak isključivo sastoji opipljiv simbol matematičkog otkrića. Budući da je smatralo da ta okolnost čini taj oblik posebnim i upadljivim, to je tijelo moglo zaključiti da je riječ o bitnoj značajki u smislu sudske prakse navedene u točki 44. ove presude i da je potrebno ispitati daje li oblik od kojeg se predmetni znak isključivo sastoji zbog te okolnosti bitnu vrijednost proizvodu.
46 Činjenica da se ta značajka sama po sebi ne odnosi na estetske elemente oblika ne isključuje primjenu članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95. S tim u vezi valja podsjetiti na to da pojam „oblik koji daje bitnu vrijednost proizvodu” nije ograničen samo na oblik proizvoda koji ima isključivo umjetničku ili ukrasnu vrijednost. Pitanje daje li oblik bitnu vrijednost proizvodu može se ispitati i na temelju drugih relevantnih kriterija, uključujući osobito posebnost tog oblika u odnosu na druge oblike koji su uobičajeno prisutni na predmetnom tržištu (vidjeti analogijom presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 32. i 35.).
47 Iz prethodnih razmatranja proizlazi da na drugo pitanje valja odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se percepcija ili znanje relevantne javnosti o proizvodu koji je grafički prikazan znakom koji se sastoji isključivo od oblika tog proizvoda može uzeti u obzir radi utvrđivanja bitne značajke tog oblika. Razlog za odbijanje sadržan u toj odredbi može se primijeniti ako iz objektivnih i vjerodostojnih elemenata proizlazi da je izbor potrošača da kupe predmetni proizvod u vrlo velikoj mjeri određen tom značajkom.
Treće pitanje
48 Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 tumačiti na način da razlog za odbijanje registracije iz te odredbe treba sustavno primijeniti na znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda, ako je izgled tog proizvoda zaštićen na temelju prava dizajna ili ako se znak sastoji isključivo od oblika ukrasnog predmeta.
49 Kad je riječ o prvoj situaciji iz tog pitanja, sud koji je uputio zahtjev pita se o tome je li obliku proizvoda koji je već zaštićen pravom dizajna automatski uskraćena zaštita prava žiga.
50 S tim u vezi valja podsjetiti na to da je točno da je cilj razloga za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95, kao i onaj razloga za odbijanje registracije iz njezina članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke ii. i koji je naveden u točki 27. ove presude, izbjegavanje toga da isključivo i trajno pravo koje dodjeljuje žig može poslužiti za produljenje bez vremenskog ograničenja drugih prava koja je zakonodavac Unije želio podvrgnuti rokovima (vidjeti analogijom presudu od 18. rujna 2014., Hauck, C‑205/13, EU:C:2014:2233, t. 19.).
51 Međutim, takav cilj ne podrazumijeva da pravo Unije u području intelektualnog vlasništva sprečava supostojanje više osnova pravne zaštite.
52 Naime, u okviru zaštite prava dizajna članak 16. Direktive 98/71 predviđa da ta direktiva „ne dovod[i] u pitanje bilo koje odredbe zakonodavstva [Unije] ni zakonodavstva odnosne države članice koje se odnose na neregistrirana prava na dizajn, žigove ili druge razlikovne znakove, patente i uporabne modele”.
53 Iz toga proizlazi da okolnost da je izgled proizvoda zaštićen kao dizajn ne isključuje to da je znak koji se sastoji od oblika tog proizvoda zaštićen na temelju prava žiga ako su ispunjene pretpostavke za registraciju tog znaka kao žiga.
54 Iz toga također slijedi da su pravila prava Unije o registraciji dizajna i ona koja se primjenjuju na registraciju žigova neovisna i da se pritom ne može smatrati da postoji ikakva hijerarhija među njima.
55 Dakle, činjenica da je izgled proizvoda zaštićen kao dizajn zbog, osobito, individualnog karaktera tog dizajna ne podrazumijeva, međutim, da se znak koji se sastoji od oblika tog proizvoda ne može registrirati kao žig zbog primjene razloga za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95.
56 Naime, kao što to proizlazi iz članka 3. stavka 2. Direktive 98/71, dizajn se štiti pravom na dizajn ako je nov i ima individualan karakter. Valja istaknuti da se, kao što to proizlazi iz članka 5. stavka 1. Direktive 98/71, za dizajn smatra da ima individualan karakter ako se sveukupni dojam koji ostavlja na obaviještenog korisnika razlikuje od sveukupnog dojma koji na takvog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je stavljen na raspolaganje javnosti prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.
57 Slijedom toga, ispitivanje na temelju kojeg se može utvrditi individualni karakter dizajna razlikuje se od onoga predviđenog u okviru drugog prethodnog pitanja, koje nadležno tijelo mora provesti radi određivanja toga sastoji li se znak isključivo od oblika koji daje bitnu vrijednost proizvodu u smislu članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95.
58 Kad je riječ o drugoj situaciji koju je sud koji je uputio zahtjev naveo u svojem trećem pitanju, potrebno je priznati da se, time što se odnosi na „oblik[…] koji proizvodima daje bitnu vrijednost”, članak 3. stavak 1. točka (e) podtočka iii. Direktive 2008/95 može osobito primijeniti na znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda koji ima umjetničku ili ukrasnu vrijednost.
59 Međutim, ta okolnost ne podrazumijeva ipak da prijavu za registraciju kao žigova znakova koji se sastoje od oblika proizvoda, poput „ukrasnih predmeta” i „ukrasnih predmeta od stakla i porculana” iz razreda 14. i 21. Nicanskog sporazuma, kao u glavnom predmetu, treba automatski odbiti na temelju tog razloga za odbijanje. Naime, kao što to proizlazi iz točke 41. ove presude, kako bi se taj razlog za odbijanje mogao primijeniti, potrebno je da iz objektivnih i vjerodostojnih elemenata proizlazi da je izbor potrošačâ predmetnog proizvoda u vrlo velikoj mjeri određen jednom značajkom tog oblika ili više njih.
60 S tim u vezi valja istaknuti da nije ni na koji način isključeno da bitna vrijednost te vrste predmeta može proizlaziti iz elemenata koji nisu oblik, poput osobito povijesti njihova stvaranja, njihova načina izrade, toga je li on industrijski ili zanatski, materijala od kojih su izrađeni, koji mogu biti rijetki ili dragocjeni te čak i identiteta njihova dizajnera.
61 Stoga nadležno tijelo mora ispitati jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za primjenu razloga za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) podtočke iii. Direktive 2008/95, kako bi odredilo sastoji li se predmetni znak isključivo od oblika koji daje bitnu vrijednost proizvodu.
62 Iz prethodnih razmatranja proizlazi da na treće pitanje valja odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da razlog za odbijanje registracije iz te odredbe ne treba sustavno primijeniti na znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda, ako je izgled tog proizvoda zaštićen na temelju prava dizajna ili ako se znak sastoji isključivo od oblika ukrasnog predmeta.
Troškovi
63 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (peto vijeće) odlučuje:
1. Članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti na način da se, radi određivanja toga sastoji li se znak isključivo od oblika proizvoda potrebnog za postizanje tehničkog rezultata, ne može ograničiti samo na grafički prikaz tog znaka. Informacije koje nisu sam taj grafički prikaz, poput percepcije relevantne javnosti, mogu se upotrijebiti radi utvrđivanja bitnih značajki predmetnog znaka. Suprotno tomu, iako se informacije koje ne proizlaze iz grafičkog prikaza znaka mogu uzeti u obzir radi određivanja toga ispunjavaju li obilježja tehničku funkciju predmetnog proizvoda, te informacije moraju dolaziti iz objektivnih i vjerodostojnih izvora te ne mogu uključivati percepciju relevantne javnosti.
2. Članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se percepcija ili znanje relevantne javnosti o proizvodu koji je grafički prikazan znakom koji se sastoji isključivo od oblika tog proizvoda može uzeti u obzir radi utvrđivanja bitne značajke tog oblika. Razlog za odbijanje sadržan u toj odredbi može se primijeniti ako iz objektivnih i vjerodostojnih elemenata proizlazi da je izbor potrošača da kupe predmetni proizvod u vrlo velikoj mjeri određen tom značajkom.
3. Članak 3. stavak 1. točku (e) podtočku iii. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da razlog za odbijanje registracije iz te odredbe ne treba sustavno primijeniti na znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda, ako je izgled tog proizvoda zaštićen na temelju prava dizajna ili ako se znak sastoji isključivo od oblika ukrasnog predmeta.
Potpisi