PRESUDA SUDA (deseto vijeće)
13. lipnja 2024.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Carinska unija – Zajednička carinska tarifa – Razvrstavanje robe – Kombinirana nomenklatura – Tarifni broj 9406 00 – ‚Montažne zgrade’ – Opseg pojma ‚zgrade’ – Kućice za telad – Zahtjev za razvrstavanje u podbroj 9406 00 80 – Odobreno razvrstavanje u podbroj 3926 90 97”
U predmetu C‑104/23,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud, Njemačka), odlukom od 23. kolovoza 2022., koju je Sud zaprimio 22. veljače 2023., u postupku
A GmbH & Co. KG
protiv
Hauptzollamt B,
SUD (deseto vijeće),
u sastavu: Z. Csehi, predsjednik vijeća, M. Ilešič (izvjestitelj) i I. Jarukaitis, suci,
nezavisni odvjetnik: A. M. Collins,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za Europsku komisiju, B. Eggers i M. Salyková, u svojstvu agenata,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 18. siječnja 2024.,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnog broja 9406 00 kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN) iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1101/2014 оd 16. listopada 2014. (SL 2014., L 312, str. 1.) (u daljnjem tekstu: Prilog I.).
2 Taj je zahtjev upućen u okviru spora između društva osnovanog u skladu s njemačkim pravom A GmbH & Co. KG i Hauptzollamta B (Glavni carinski ured B, Njemačka) (u daljnjem tekstu: carinski ured B) u vezi s tarifnim razvrstavanjem unutar KN‑a naprava koje služe za zaštitu životinja od vremenskih nepogoda, nazvanih „kućice za telad”.
Pravni okvir
HS
3 Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) uveden je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983., u okviru Svjetske carinske organizacije (WCO), i odobrenom, zajedno s njezinim Protokolom o izmjenama od 24. lipnja 1986., u ime Europske ekonomske zajednice, Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.).
4 Na temelju članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke 2. te konvencije, svaka se ugovorna strana obvezuje primijeniti opća pravila za tumačenje HS‑a kao i sve napomene za odjeljke, poglavlja i podbrojeve HS‑a i da neće preinačiti opseg tih odjeljaka, poglavlja i podbrojeva.
5 Razvrstavanje robe u nomenklaturu HS‑a obavlja se u skladu s tim općim pravilima, čije pravilo 3. glasi:
„Proizvode koje bi se, primjenom općeg pravila 2. ili zbog bilo kojeg drugog razloga, na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na sljedeći način:
(a) tarifni broj koji sadržava najodređeniji opis ima prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim opisom. Međutim, ako se u nazivu svakog od tih tarifnih brojeva navodi samo dio materijala ili tvari sadržanih u mješavini ili složenoj robi ili samo dio proizvoda pripremljenih u setu za pojedinačnu prodaju, te se tarifne brojeve smatra podjednako određenima u odnosu na predmetnu robu, čak i kada jedan od njih sadržava potpuniji ili određeniji opis robe.
(b) mješavine, složenu robu koja se sastoji od različitih materijala ili je izrađena od različitih komponenti i proizvode pripremljene u setovima za pojedinačnu prodaju, koje se ne može razvrstati primjenom općeg pravila 3.a, razvrstava se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitnu značajku, u mjeri u kojoj se taj kriterij može primijeniti.
(c) ako se robu ne može razvrstati pozivanjem na opće pravilo 3(a) ili 3(b), razvrstava je se u tarifni broj koji dolazi posljednji po redu od onih tarifnih brojeva koji podjednako dolaze u obzir.”
6 Poglavlje 39. HS‑a naslovljeno je „Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa”.
7 Poglavlje 94. HS‑a naslovljeno je „Pokućstvo; oprema za krevete, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; rasvjetna tijela, nespomenuta niti uključena na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene natpisne pločice ili slično; montažne zgrade”.
Napomene s objašnjenjem HS‑a
8 Napomene s objašnjenjem HS‑a izrađene su u okrilju WCO‑a u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe.
9 U verziji primjenjivoj na činjenice u glavnom postupku, poglavlje 39. HS‑a sadržavalo je napomenu s objašnjenjem koja se odnosi na „plastične mase”, kojom je, među ostalim, bilo određeno:
„1. U cijelom se nazivlju, pod pojmom ‚plastične mase’ podrazumijeva one materijale iz tarifnih brojeva 39,01 do 39,14 koji su oblikovani ili ih se može oblikovati, bilo u trenutku polimerizacije ili u nekoj sljedećoj fazi, pod vanjskim utjecajem (najčešće topline ili pritiska, a ako je potrebno s otapalom ili omekšivačem) lijevanjem, istiskivanjem, prešanjem, valjanjem ili drugim postupkom, u oblike koji ostaju nakon prestanka vanjskog utjecaja.
U nomenklaturi se, pod pojmom ‚plastične mase’ uključuje i vulkanfiber. Ovim pojmom, međutim, nisu obuhvaćeni tekstilni materijali iz odsjeka XI.
2. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
[…]
(x) proizvode iz poglavlja 94. (na primjer, pokućstvo, rasvjetna tijela, osvijetljene znakove, montažne zgrade);
[…]”
10 Napomena s objašnjenjem koja se odnosi na poglavlje 94. HS‑a, u verziji koja se primjenjuje na činjenice u glavnom postupku, glasila je:
„[…]
4. U smislu tarifnog broja 94,06, pod pojmom ‚montažne zgrade’ podrazumijeva se zgrade koje su potpuno dovršene u tvornici ili pripremljene u elementima, podnesenim zajedno, koji su namijenjeni sklapanju na licu mjesta, kao što su zgrade za stanovanje, gradilišta, uredi, škole ili prodavaonice te hangari, garaže ili slične zgrade.”
11 Napomena s objašnjenjem koja se odnosi na tarifni broj 94,06 HS‑a glasi kako slijedi:
„94,06 – Montažne zgrade.
Ovaj tarifni broj obuhvaća montažne zgrade, koje se također nazivaju industrijske zgrade, od svih materijala.
Te zgrade, namijenjene različitim uporabama, kao što su zgrade za stanovanje, kontejneri za gradilišta, uredi, škole, prodavaonice, hangari, garaže i staklenici, obično su u obliku:
– potpunih zgrada, u cijelosti sastavljenih, spremnih za uporabu;
– potpunih zgrada, nesastavljenih;
– nepotpunih zgrada, koje su sastavljene ili ne, ali koje kao takve imaju bitne značajke montažnih zgrada.
U slučaju nesastavljenih zgrada, elementi potrebni za njihovu izgradnju mogu biti ili djelomično sastavljeni (npr. zidovi, otvori) ili rezani u krajnje dimenzije (među ostalim, grede, vezne grede) ili, u nekim slučajevima, neodređene dužine kako bi se prilagodili u trenutku montaže (potporne grede, materijali za izolaciju itd.).
Zgrade iz ovog tarifnog broja mogu biti opremljene ili ne. Međutim, dopuštena je samo fiksna oprema koja se obično isporučuje s tim zgradama, koja može uključivati, na primjer, električnu instalaciju (kablove, utičnice, sklopke, prekidače, zvona itd.), opremu za grijanje ili klimatizaciju (kotlove, radijatore, uređaje za klimatizaciju itd.), sanitarnu opremu (kade, tuševe, grijače vode itd.) ili opremu za kuhinju (sudopere, nape, štednjake itd.), kao i ugradbeno pokućstvo ili pokućstvo namijenjeno ugradnji (ormare, ormariće itd.).
Materijali za montažu ili završnu obradu montažnih zgrada (npr. čavli, ljepila, gips, žbuka za gradnju, kablovi i električne žice, cijevi, crijeva, boje za zidove, zidne tapete, tepisi) razvrstavaju se s tim zgradama pod uvjetom da dolaze s potonjima u odgovarajućim količinama.
Dijelovi zgrade, zajedno s pojedinačnim predmetima za uređenje, bez obzira na to jesu li prikladni za opremanje takvih zgrada ili ne, isključeni su iz ovog tarifnog broja i u svakom slučaju razvrstavaju se prema vlastitim svojstvima”. [neslužbeni prijevod]
Oznaka KN
12 Kao što to proizlazi iz članka 1. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, KN, koji je utvrdila Europska komisija, uređuje razvrstavanje u carinsku tarifu robe uvezene u Europsku uniju. U skladu s člankom 3. stavkom 1. te uredbe, prvih šest znamenki tarifnih brojeva i podbrojeva te nomenklature preuzeto je iz HS‑a, a samo su sedma i osma znamenka dio njezina vlastitog razvrstavanja.
13 Na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe br. 2658/87, Komisija svake godine donosi uredbu kojom se preuzima cjelokupna verzija KN‑a, zajedno s carinskim stopama u skladu s člankom 1., kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena Uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.
14 Iz spisa kojim Sud raspolaže proizlazi da je verzija KN‑a koja se primjenjuje na predmet u glavnom postupku ona iz Provedbene uredbe br. 1101/2014., kojom je KN izmijenjen s učinkom od 1. siječnja 2015.
15 U skladu s općim pravilima za tumačenje KN‑a koja se nalaze u prvom dijelu, naslovljenom „Uvodne odredbe”, odsjeku I. odlomku A Priloga I.:
„Razvrstavanje robe u [KN‑u] uređuju sljedeća načela:
1. Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.
2. (a) Smatra se da svako spominjanje proizvoda u nazivu tarifnog broja uključuje i necjelovit ili nedovršen proizvod, pod uvjetom da u stanju u kojem je podnesen posjeduje bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda. Također se smatra da uključuje pozivanje na proizvod koji je cjelovit ili dovršen (ili proizvod koga se razvrstava kao cjelovitog ili dovršenog primjenom ovog pravila), a podnesen je u nesastavljenom ili u rastavljenom stanju.
[…]
3. Proizvode koje bi se, primjenom općeg pravila 2(b) ili zbog bilo kojeg drugog razloga, na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na sljedeći način:
(a) tarifni broj koji sadrži najodređeniji opis ima prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim opisom. […]
(b) mješavine, složenu robu koja se sastoji od različitih materijala ili je izrađena od različitih komponenti i proizvode pripremljene u setovima za pojedinačnu prodaju, koje se ne može razvrstati primjenom općeg pravila 3.a, razvrstava se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitnu značajku, u mjeri u kojoj se taj kriterij može primijeniti;
[…]
4. Roba koja se ne može razvrstati primjenom prethodnih pravila razvrstava se u tarifni broj robe kojoj je ona najsličnija.
[…]
6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”
16 Drugi dio Priloga I., naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odsjek VII., naslovljen „Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa; kaučuk i proizvodi od kaučuka”, u kojem se nalazi poglavlje 39., a koje je naslovljeno „Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa”.
17 To poglavlje obuhvaća među ostalim tarifni broj 3926 KN‑a, koji se sastoji od sljedećeg:
Oznaka KN | Naziv | Ugovorna stopa carine (%) | Dodatna mjerna jedinica |
3926 | Ostali proizvodi od plastičnih masa i proizvodi od ostalih materijala iz tarifnih brojeva 3901 do 3914: |
|
|
3926 10 00 | proizvodi za urede i škole | 6,5 | – |
3926 20 00 | – odjeća i pribor za odjeću (uključujući rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju) | 6,5 | – |
3926 30 00 | – pribor za pokućstvo, karoserije i slično | 6,5 | – |
3926 40 00 | – statue i ostali ukrasni predmeti | 6,5 | – |
3926 90 | – ostalo; |
|
|
3926 90 50 | – – perforirane košarice i slični proizvodi koje se rabi za filtriranje vode pri ulasku u odvod | 6,5 | – |
| – ostalo; |
|
|
3926 90 92 | izrađeni od folija | 6,5 | – |
3926 90 97 | – – – ostalo. | 6,5. […] | – |
18 Drugi dio Priloga I. sadržava, među ostalim, odsjek XX., naslovljen „Razni gotovi proizvodi”, u kojem se nalazi poglavlje 94., a koje je naslovljeno „Pokućstvo; oprema za krevete, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; svjetiljke i druga rasvjetna tijela, nespomenuta niti uključena na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene natpisne pločice ili slično; montažne zgrade”.
19 To poglavlje obuhvaća, među ostalim, tarifni broj 9406 00 KN‑a, koji glasi kako slijedi:
Oznaka KN | Naziv | Ugovorna stopa carine (%) | Dodatna mjerna jedinica |
9406 00 | Montažne zgrade |
|
|
9406 00 11 | – pokretne kuće za stanovanje | 2,7 | – |
| – ostalo; |
|
|
9406 00 20 | – – od drva | 2,7 | – |
| – – od željeza ili čelika: |
|
|
9406 00 31 | – – – staklenici | 2,7 | – |
9406 00 38 | – – – ostalo | 2,7 | – |
9406 00 80 | od ostalih materijala | 2,7 | – |
Napomene KN‑a
20 Napomene 1. i 2. poglavlja 39. KN‑a glase:
„1. U cijelom se nazivlju, pod pojmom ‚plastične mase’ podrazumijeva one materijale iz tarifnih brojeva 3901 do 3914 koji su oblikovani ili ih se može oblikovati, bilo u trenutku polimerizacije ili u nekoj sljedećoj fazi, pod vanjskim utjecajem (najčešće topline ili pritiska, a ako je potrebno s otapalom ili omekšivačem) lijevanjem, istiskivanjem, prešanjem, valjanjem ili drugim postupkom, u oblike koji ostaju nakon prestanka vanjskog utjecaja.
U nomenklaturi se, pod pojmom ‚plastične mase’ uključuje i vulkanfiber. Ovim pojmom, međutim, nisu obuhvaćeni tekstilni materijali iz odsjeka XI.
2. Ovo poglavlje ne obuhvaća:
[…]
(x) proizvode iz poglavlja 94. (na primjer, pokućstvo, svjetiljke i rasvjetna tijela, osvijetljene znakove, montažne zgrade);
[…]”
21 Napomena 4. Poglavlja 94. KN‑a predviđa:
„U smislu tarifnog broja 9406, pod pojmom ‚montažne zgrade’ podrazumijeva se zgrade koje su potpuno dovršene u tvornici ili pripremljene u elementima, podnesenim zajedno, koji su namijenjeni sklapanju na licu mjesta, kao što su zgrade za stanovanje, gradilišta, uredi, škole ili prodavaonice te hangari, garaže ili slične zgrade.”
Glavni postupak i prethodna pitanja
22 Osoba A zatražila je 5. kolovoza 2015. od carinskog ureda B izdavanje obvezujuće tarifne informacije (u daljnjem tekstu: OTI) u vezi s kućicama za telad koje je uvozila u Njemačku.
23 Iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi da se kućice za telad o kojima je riječ u glavnom postupku uobičajeno postavljaju izvan štala kako bi se životinje zaštitile od vremenskih nepogoda. Sastoje se od sklopa sastavljenog od zidova i krova te, ovisno o modelu, od podnog dijela. Imaju otvore za ubacivanje stelje i za prozračivanje, kao i prednji ulazni otvor, u pravilu bez vrata, koji je dostupan kao dodatna oprema za određene modele.
24 Te kućice za telad proizvode se od polietilena (s udjelom titanova dioksida od 8 %) i sadržavaju metalni okvir koji služi kao baza za sve kućice i drugi metalni okvir zavaren u okvir vrata, ako su takva vrata predviđena. Udio tih metalnih sastavnih dijelova varira od 12 % do 21 % ukupne robe. Najmanji model dug je 147 cm, širok 109 cm i visok 117 cm. Grupna kućica ima dimenzije 220 cm x 273 cm x 183 cm.
25 Osoba A zatražila je da se na te kućice primijeni tarifno razvrstavanje u podbroj 9406 00 80 KN‑a kao „Montažne zgrade od drugih materijala”, za koje carinska stopa koja se primjenjuje na uvoz iznosi 2,7 %.
26 Odlukom od 29. rujna 2015. koja vrijedi za OTI, carinski ured B razvrstao je navedene kućice u tarifni podbroj 3926 90 97 KN‑a kao „ostale proizvode od plastičnih masa i proizvode od ostalih materijala iz tarifnih brojeva 3901 do 3914 osim onih iz tarifnih podbrojeva 3926 10 00 do 3926 90 92”, na koje se primjenjuje carina od 6,5 %. Osoba A podnijela je žalbu protiv te odluke.
27 Nakon što je njezina žalba odbijena, osoba A pokrenula je postupak pred Finanzgerichtom (Financijski sud, Njemačka), koji nije prihvatio njezinu tužbu. Prema mišljenju tog suda, bitno obilježje kućica za telad jest polietilen plastika. Usto, s obzirom na to da kućice za telad na cijeloj prednjoj strani imaju ulazni otvor koji nije zatvoren vratima ili sličnim elementom, one ne čine „zatvorenu prostoriju”, što je pak nužan uvjet za razvrstavanje robe kao „zgrade”. Stoga te kućice za telad nisu roba koja je obuhvaćena poglavljem 94., a još manje tarifnim brojem 9406 00 KN‑a. Navedeni sud stoga smatra da ih je carinski ured B pravilno razvrstao u podbroj 3926 90 97 KN‑a.
28 Osoba A je protiv te presude podnijela prijedlog za reviziju Bundesfinanzhofu (Savezni financijski sud, Njemačka), sudu koji je uputio zahtjev.
29 Pred tim se sudom stranke u biti ne slažu oko pitanja moraju li „montažne zgrade” u smislu KN‑a nužno biti zatvorena prostorija i biti dostupne osobama tako da one mogu u njima uspravno stajati.
30 Sud koji je uputio zahtjev primjećuje da, u skladu s općim pravilima za tumačenje KN‑a, kućice za telad treba razvrstati u tarifni broj 3926, osim kad su, u skladu s napomenom 2. točkom (x) uz poglavlje 39. KN‑a, isključene iz njega zbog toga što je riječ o montažnim zgradama obuhvaćenima poglavljem 94. Suprotno rješenju Finanzgerichta (Financijski sud), sud koji je uputio zahtjev sklon je smatrati da, uzimajući u obzir njegov tekst, tarifni broj 9406 KN‑a ne zahtijeva da montažna zgrada tvori potpuno zatvorenu prostoriju. Međutim, taj sud također smatra da, kako bi bila obuhvaćena tarifnim brojem 9406 KN‑a, montažna zgrada mora omogućiti osobama prosječne visine da uđu u nju stojeći uspravno i da se njome služe stojeći, a što nije slučaj s robom o kojoj je riječ u glavnom postupku, s obzirom na to da je njezina visina preniska za to.
31 U tim je okolnostima Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1. Podrazumijeva li tarifni broj 9406 [KN‑a] nužno da montažna zgrada ima prostoriju koja je potpuno zatvorena sa svih strana?
2. U slučaju niječnog odgovora na prvo pitanje, podrazumijeva li tarifni broj 9406 [KN‑a] da je montažna zgrada dovoljno velika da u nju može ući osoba prosječne visine i je li za to potreban najmanje jedan dio prostorije u koji se može ući i u kojem ta osoba može stajati ili je dovoljno da osoba može ući ako se sagne?”
O prethodnim pitanjima
32 Svojim dvama prethodnim pitanjima, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li tarifni broj 9406 00 KN‑a tumačiti na način da pojam „montažna zgrada” iz tog tarifnog broja obuhvaća plastičnu robu koja služi zaštiti životinja od vremenskih nepogoda, naziva „kućica za telad”, koja ima krov i zidove, ali koja nije nužno zatvorena prostorija sa svih strana i čije dimenzije ne omogućuju osobi prosječne visine da uđe u nju i obavlja aktivnosti u njoj stojeći uspravno.
33 Najprije valja napomenuti da, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova se zadaća sastoji od pojašnjavanja kriterija čija će primjena omogućiti nacionalnom sudu pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN, a ne u tome da sâm provede to razvrstavanje. To razvrstavanje proizlazi isključivo iz činjenične ocjene koju Sud nije dužan provesti u okviru zahtjeva za prethodnu odluku (presuda od 20. listopada 2022., Mikrotīkls, C‑542/21, EU:C:2022:814, t. 21. i navedena sudska praksa).
34 Također valja pojasniti da se, u skladu s općim pravilom 1. za tumačenje KN‑a, tarifno razvrstavanje robe određuje prema pojmovima iz tarifnih brojeva i napomena uz odsjeke ili poglavlja te nomenklature.
35 Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u interesu pravne sigurnosti i radi pojednostavnjivanja nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe načelno treba tražiti na temelju njezinih objektivnih značajki i svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja KN‑a i napomenama odgovarajućih odsjeka ili poglavlja. Namjena predmetnog proizvoda može biti objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju objektivnih značajki i svojstava navedenog proizvoda (presuda od 20. listopada 2022., Mikrotīkls, C‑542/21, EU:C:2022:814, t. 22. i navedena sudska praksa).
36 Usto, Sud je u više navrata presudio da, iako napomene s objašnjenjem HS‑a i KN‑a nemaju obvezujuću snagu, one su važan instrument za osiguranje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife i kao takve pružaju korisne elemente za njezino tumačenje (presuda od 20. listopada 2022., Mikrotīkls, C‑542/21, EU:C:2022:814, t. 23. i navedena sudska praksa).
37 U ovom slučaju, s obzirom na to da se spor iz glavnog postupka odnosi na utvrđivanje treba li predmetnu robu razvrstati u podbroj tarifnog broja 3926 ili u podbroj 9406 00 KN‑a, također valja podsjetiti na to da se takvo razvrstavanje, na temelju općeg pravila 6. za tumačenje KN‑a, određuje prema izrazima iz tih podbrojeva i njihovih napomena pri čemu se, osim ako nije propisano drukčije, također mogu primijeniti napomene iz odgovarajućih odsjeka i poglavlja.
38 U skladu s napomenom 2. točkom (x) poglavlja 39. KN‑a, to poglavlje ne obuhvaća proizvode iz njezina poglavlja 94. Stoga, ako je roba obuhvaćena tim poglavljem 94., ona je samim time isključena iz poglavlja 39. KN‑a.
39 Tarifni broj 9406 00 poglavlja 94. KN‑a, na koji se odnose postavljena pitanja, naslovljen je „Montažne zgrade”.
40 Ni KN ni HS ne definiraju pojam „zgrada”.
41 U skladu s ustaljenom sudskom praksom, značenje i opseg izraza koji nisu definirani u pravu Unije treba odrediti u skladu s njihovim uobičajenim smislom u svakodnevnom jeziku, uzimajući u obzir kontekst u kojem se koriste i ciljeve propisa kojeg su dio (presuda od 31. siječnja 2013., McDonagh, C‑12/11, EU:C:2013:43, t. 28.).
42 Kad je riječ o uobičajenom smislu pojma „zgrada” u svakodnevnom jeziku, valja utvrditi da taj pojam osobito upućuje na izgrađeni objekt određene veličine koji načelno ima zidove i krov, kojim se osobe u pravilu koriste za boravak, obavljanje aktivnosti ili skladištenje predmeta u njemu.
43 Kad je riječ o kontekstu u kojem se pojam „zgrada” koristi u tarifnom broju 9406 00 KN‑a, valja podsjetiti na to da se u napomeni 4. poglavlja 94. KN‑a načelno navodi da se „u smislu tarifnog broja 9406, pod pojmom ‚montažne zgrade’ podrazumijeva zgrade koje su potpuno dovršene u tvornici ili pripremljene u elementima, podnesenima zajedno, koji su namijenjeni sklapanju na licu mjesta, kao što su zgrade za stanovanje, gradilišta, uredi, škole ili prodavaonice te hangari, garaže ili slične zgrade”. Stoga, iako taj popis služi kao primjer, ostaje činjenica da se u toj bilješci bez iznimke nabrajaju objekti koje uključuju lakše obavljanje ljudskih aktivnosti i u koje osobe mogu ući i kretati se stojeći uspravno, osobito kako bi tamo obavljale aktivnosti.
44 Slijedom toga, uzimajući u obzir uobičajeni smisao pojma „zgrada” u svakodnevnom jeziku i kontekst u kojem se koristi, kao i ciljeve navedene u točki 35. ove presude, pojam „zgrada” iz tarifnog broja 9406 00 KN‑a unutar pojma „montažne zgrade” treba shvatiti tako da obuhvaća objekt u koji osobe mogu ući i kretati se stojeći uspravno, osobito kako bi tamo obavljale svoje aktivnosti.
45 U tom pogledu, valja još istaknuti da za omogućavanje takve uporabe nije nužno da predmetni objekt tvori potpuno zatvoreni prostor. Naime, iz napomene 4. poglavlja 94. KN‑a, čiji je tekst naveden u točki 43. ove presude, proizlazi da se „montažnim zgradama” u smislu broja 9406, smatraju, među ostalim, hangari. Doista, iako hangari imaju krovove i zidove, nemaju nužno četiri zida niti nužno čine zatvoreni prostor.
46 Usto valja podsjetiti na to da prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, iako mišljenja Odbora za Carinski zakonik nemaju obvezujuću pravnu snagu, ona ipak predstavljaju važna sredstva osiguranja ujednačene primjene Carinskog zakonika od strane carinskih vlasti država članica i kao takva mogu se smatrati valjanim sredstvima za tumačenje tog zakonika (vidjeti u tom smislu presude od 15. veljače 1977., Dittmeyer, 69/76 i 70/76, EU:C:1977:25, t. 4. i od 10. rujna 2020., BMW, C‑509/19, EU:C:2020:694, t. 21. i navedenu sudsku praksu). Naime, kao što je to također u biti istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 26. svojeg mišljenja, Odbor za Carinski zakonik na svojem je 227. sastanku ocijenio da „montažna zgrada” u smislu tarifnog broja 9406 00 KN‑a ne mora nužno imati četiri zida, ali mora imati krov i nekoliko zidova.
47 S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljena pitanja valja odgovoriti tako da tarifni broj 9406 00 KN‑a treba tumačiti na način da pojam „montažna zgrada” iz tog tarifnog broja ne obuhvaća plastičnu robu koja služi zaštiti životinja od vremenskih nepogoda, naziva „kućica za telad”, koja ima krov i zidove, ali koja nije nužno zatvorena prostorija sa svih strana i čije dimenzije ne omogućuju osobi prosječne visine da uđe u nju i obavlja aktivnosti u njoj stojeći uspravno.
Troškovi
48 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (deseto vijeće) odlučuje:
Tarifni broj 9406 00 kombinirane nomenklature, iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1101/2014 оd 16. listopada 2014.
treba tumačiti na način da:
pojam „montažna zgrada” iz tog tarifnog broja ne obuhvaća plastičnu robu koja služi zaštiti životinja od vremenskih nepogoda, naziva „kućica za telad”, koja ima krov i zidove, ali koja nije nužno zatvorena prostorija sa svih strana i čije dimenzije ne omogućuju osobi prosječne visine da uđe u nju i obavlja aktivnosti u njoj stojeći uspravno.
Potpisi