Predmet T-350/13

Jordi Nogues, SL

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Europske unije BADTORO – Raniji verbalni žigovi Europske unije i nacionalni figurativni žig TORO – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Sličnost znakova – Sličnost proizvoda i usluga – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009”

Sažetak – Presuda Općeg suda (sedmo vijeće) od 20. rujna 2017.

1.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Figurativni žig BADTORO te verbalni i figurativni žigovi TORO

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

2.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost predmetnih žigova – Kriteriji za ocjenu – Složeni žig

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

3.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost predmetnih žigova – Vizualna sličnost figurativnog i verbalnog žiga

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

4.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost predmetnih žigova – Kriteriji za ocjenu – Složeni žig – Zajednički element dvaju žigova koji imaju samostalan razlikovni položaj u kasnijem žigu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 19.-21., 68.-70.)

2.      Opća procjena vjerojatnosti dovođenja u zabludu, u dijelu koji se odnosi na vizualnu, fonetsku ili koncepcijsku sličnost suprotstavljenih znakova, treba se temeljiti na dojmu koji proizvodi cjelina, vodeći računa osobito o njihovim razlikovnim i dominantnim elementima. Percepcija žigova koju ima prosječan potrošač predmetnih proizvoda ili usluga ima odlučujuću ulogu u sveobuhvatnoj procjeni navedene vjerojatnosti. U tom pogledu prosječan potrošač obično percipira žig kao cjelinu i ne upušta se u ispitivanje njegovih različitih pojedinosti.

Uostalom, ocjena sličnosti između dvaju žigova ne može se ograničiti na uzimanje u obzir samo jednog sastavnog dijela složenog žiga i njegove usporedbe s drugim žigom. Naprotiv, usporedba se treba provesti ispitivanjem suprotstavljenih žigova kao cjeline, što ne isključuje mogućnost da dojmom koji je cjelina proizvela u pamćenju mjerodavne javnosti može pod određenim okolnostima prevladati jedan ili više njegovih elemenata. Ocjena sličnosti moći će se provesti isključivo na osnovi dominantnog elementa samo ako su svi ostali sastavni dijelovi žiga zanemarivi. Takav bi slučaj bio kada bi taj sastavni dio mogao sam prevladavati u slici tog žiga koju mjerodavna javnost pamti, tako da su svi ostali sastavni dijelovi zanemarivi u cjelokupnom dojmu koji on ostavlja.

(t. 23. i 24.)

3.      Iako su, kada se žig sastoji od verbalnih i figurativnih elemenata, prvi načelno razlikovni u većoj mjeri od drugih jer će se prosječan potrošač lakše pozivati na predmetne proizvode navodeći ime žiga nego opisujući njegov figurativni element – iz toga ne slijedi da verbalne elemente žiga treba smatrati više razlikovnima od figurativnih. Naime, u slučaju složenog žiga figurativni element može imati istu važnost kao i verbalni. Stoga valja ispitati bitne kvalitete figurativnog elementa i one verbalnog elementa osporenog žiga kao i njihove odnosne položaje, kako bi se utvrdila dominantna sastavnica.

(t. 29.)

4.      Zajednički element suprotstavljenih žigova, čak i ako se ne može smatrati da dominira ukupnim dojmom, mora se uzeti u obzir u ocjeni njihove sličnosti, s obzirom na to da sam po sebi čini raniji žig i zadržava samostalan razlikovni položaj u složenom žigu koji čini osobito taj element i za koji je podnesena prijava za registraciju. Naime, u slučaju da zajednički element zadržava samostalan razlikovni položaj u složenom žigu, ukupan dojam koji ostavlja taj znak može navesti javnost da vjeruje da predmetni proizvodi ili usluge potječu barem od gospodarski povezanih poduzetnika, a u tom slučaju treba uzeti u obzir vjerojatnost dovođenja u zabludu.

Ispitivanjem postojanja samostalnog razlikovnog položaja jednog od elemenata složenog znaka tako se želi odrediti one od navedenih elemenata koje će percipirati mjerodavna javnost.

U tom pogledu Sud je pojasnio da element složenog znaka ne zadržava takav samostalan razlikovni položaj ako taj element s jednim ili nekoliko drugih elemenata znaka zajedno čini cjelinu koja ima drukčije značenje u odnosu na značenje navedenih elemenata zasebno.

(t. 32.-34.)