Predmet T‑474/12
Giorgio Giorgis
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu
(žigovi i dizajni) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak za proglašenje žiga ništavim – Trodimenzionalni žig Zajednice – Oblik dviju zapakiranih čaša – Apsolutni razlog za odbijanje – Nepostojanje razlikovnoga karaktera – Nepostojanje razlikovnoga karaktera stečenoga uporabom – Članak 7. stavak 1. točka (b) i stavak 3. Uredbe (EZ) br. 207/2009“
Sažetak – presuda Općeg suda (sedmo vijeće) od 25. rujna 2014.
1. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Ocjena razlikovnog karaktera – Mjerila – Percepcija žiga od strane relevantne javnosti – Stupanj pozornosti javnosti
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. točka (b))
2. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Trodimenzionalni žig koji se sastoji od oblika ambalaže proizvoda – Oblik dviju zapakiranih čaša
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. točka (b), i čl. 52. st. 1. točka (a))
3. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Trodimenzionalni žig koji se sastoji od oblika ambalaže proizvoda – Razlikovni karakter – Mjerila za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. točka (b))
4. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Žig koji se sastoji od više elemenata – Mogućnost nadležnog tijela da ispita svaki od sastavnih elemenata žiga – Nužnost uzimanja u obzir opće percepcije koju o kombinaciji ima relevantna javnost
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. točka (b))
5. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. – Identifikacija osporavanog žiga – Slika žiga u prijavi za registraciju
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. i čl. 52 st. 1. točka (a))
6. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavosti – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Iznimka – Stjecanje razlikovnog karaktera uporabom – Trodimenzionalni žig – Mjerila za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 3)
1. Razlikovni karakter žiga u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice znači da taj žig omogućava identifikaciju proizvoda za koje je zatražena registracija kao proizvoda koji potječu od određenog poduzetnika i time razlikovanje tih proizvoda od proizvoda drugih poduzetnika. Razlikovni karakter žiga, s jedne strane, treba ocjenjivati s obzirom na proizvode i usluge za koje je registracija zatražena te, s druge strane, s obzirom na percepciju relevantne javnosti koja se sastoji od prosječnih potrošača tih proizvoda ili usluga, koji su uobičajeno informirani i u razumnoj mjeri pažljivi i promišljeni.
U tom smislu, kad je riječ o prehrambenim proizvodima tekuće potrošnje, namijenjenima svim potrošačima, činjenica da ih prosječni potrošač odabire ovisno o svojem ukusu i preferencijama ne znači da pritom koristi visok stupanj pažnje. Naime, za proizvode tekuće potrošnje koji se uglavnom prodaju u samoposlugama, po povoljnim cijenama, njihovoj kupnji ne prethodi dugo razmišljanje te ne treba smatrati da potrošač prilikom njihove kupnje koristi visok stupanj pažnje.
(t. 12., 13., 16., 17.)
2. Vidjeti tekst odluke.
(t. 18., 23., 29., 30., 34., 38., 40., 47.)
3. Kriteriji za ocjenu razlikovnoga karaktera trodimenzionalnih žigova koji se sastoje od izgleda samog proizvoda ne razlikuju se od onih koji se primjenjuju na druge kategorije žigova. Međutim, opažanje relevantne javnosti prilikom primjene tih kriterija nije nužno jednako u slučaju trodimenzionalnog žiga koji se sastoji od izgleda samog proizvoda kao u slučaju verbalnog ili figurativnog žiga koji se sastoji od znaka koji ne ovisi o izgledu proizvoda koje označava. Naime, u slučaju kad ne postoji nikakav grafički ili verbalni element prosječni potrošači nemaju običaj ocjenjivati podrijetlo proizvoda prema njihovom obliku ili obliku njihove ambalaže, pa bi stoga moglo biti teže utvrditi razlikovni karakter takvog trodimenzionalnog žiga od razlikovnoga karaktera verbalnog ili figurativnog žiga.
U tim uvjetima, samo žig koji znatno odstupa od norme ili običaja sektora i koji zbog toga ispunjava svoju osnovnu funkciju – a to je da upućuje na podrijetlo – nije lišen razlikovnoga karaktera u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice. Kad je posebice riječ o trodimenzionalnim žigovima koji se sastoje od ambalaže proizvoda koji su u gospodarskom prometu zapakirani zbog razloga vezanih uz samu narav proizvoda, da ti žigovi prosječnom potrošaču dotičnih proizvoda koji je uobičajeno informiran i u razumnoj mjeri pažljiv i promišljen moraju omogućiti razlikovanje dotičnog proizvoda od proizvoda drugih poduzetnika, a da ih ne mora analizirati, uspoređivati ili pritom upotrijebiti posebnu pažnju.
(t. 19.‑21.)
4. Vidjeti tekst odluke.
(t. 22.)
5. Budući da opis osporavanog žiga iz odluke žalbenog vijeća Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) odgovara slici tog žiga iz prijave za registraciju, činjenica da tužitelj ima svoj vlastiti opis osporavanog žiga, koji se ne nalazi ni u prijavi za registraciju ni u potvrdi o registraciji, nije dovoljna da bi se moglo smatrati da je žalbeno vijeće počinilo pogrešku.
(t. 36.)
6. U svakom slučaju, trodimenzionalni žig uporabom zaista može steći razlikovni karakter, čak i ako se koristi zajedno s verbalnim ili figurativnim žigom. O tom je slučaju riječ kad se žig sastoji od oblika proizvoda ili njegove ambalaže i kad se oni sustavno označuju verbalnim žigom pod kojim se prodaju. Takav razlikovni karakter moguće je osobito steći nakon uobičajenog postupka upoznavanja dotične javnosti s proizvodom.
Naime, relevantna sredina proizvod mora prepoznati kao proizvod koji potječe od određenog poduzetnika i to zahvaljujući uporabi žiga kao žiga. Pojam „uporaba žiga kao žiga“ treba razumjeti tako da se odnosi na uporabu žiga u cilju prepoznavanja proizvoda ili usluga kao proizvoda i usluga koji potječu od određenog poduzetnika od strane te sredine. Zato svaka uporaba žiga ne predstavlja nužno uporabu žiga kao žiga. Naime, samo u slučaju da je nositelj osporavanog žiga konkretno podupro tvrdnju da su relevantni potrošači oblik ambalaže dotičnih proizvoda posebno upamtili kao oznaku njihova trgovačkog podrijetla, to bi mogao biti prvi indicij u tom smislu, odnosno da bi posebni izgled trodimenzionalnog oblika ambalaže dotičnih proizvoda koji sačinjava osporavani žig omogućio njegovo razlikovanje od oblika proizvoda koji potječu od ostalih proizvođača.
(t. 55.‑57.)