MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
MANUELA CAMPOSA SÁNCHEZ‑BORDONE
od 19. siječnja 2023. (1)
Predmet C‑141/22
TLL The Longevity Labs GmbH
protiv
Optimize Health Solutions mi GmbH,
BM
(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Landesgericht für Zivilrechtssachen Graz (Zemaljski građanski sud u Grazu, Austrija))
„Zahtjev za prethodnu odluku – Sigurnost hrane – Hrana i dodaci prehrani – Proizvodnja hrane – Nova hrana – Primarna proizvodnja – Tehnika proizvodnje – Brašno od proklijanih heljdinih klica bogatih spermidinom – Hidroponsko klijanje sjemena heljde u hranjivoj otopini sa spermidinom”
1. Predmetni zahtjev za prethodnu odluku Sudu pruža mogućnost da (ako ne griješim) prvi put tumači Uredbu (EU) 2015/2283(2), kojom se uređuje stavljanje nove hrane na tržište u Uniji.
2. Uredba 2015/2283 zamjenjuje Uredbu (EZ) br. 258/97(3) i Uredbu (EZ) br. 1852/2001(4) te se njome nastoje pojednostaviti postupci odobravanja nove hrane, uzeti u obzir nedavne promjene u pravu Unije i uvesti prilagodbe s obzirom na tehnološki razvoj.
3. Sud treba razjasniti može li se „novom hranom” u smislu Uredbe 2015/2283 smatrati hrana dobivena postupkom u kojem se vodena otopina bogata spermidinom(5) upotrebljava kako bi se uzgojile klice heljde(6) i od njih dobilo biološki obogaćeno brašno od kojeg se proizvodi dodatak prehrani.
I. Pravni okvir
A. Pravo Unije
1. Uredba 2015/2283
4. U članku 3. stavku 2. točki (a) određuje se:
„Primjenjuju se i sljedeće definicije:
(a) ‚nova hrana’ znači sva hrana koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi unutar Unije prije 15. svibnja 1997., neovisno o datumima pristupanja država članica Uniji, a pripada barem jednoj od sljedećih kategorija:
[…]
iv. hrana koja se sastoji ili je proizvedena od biljaka ili njihovih dijelova ili je iz njih izolirana, osim kada ta hrana ima povijest sigurne upotrebe hrane unutar Unije te se sastoji ili je proizvedena od, ili je izolirana iz biljke ili sorte iste vrste dobivene:
– tradicionalnim tehnikama razmnožavanja koje su se upotrebljavale za proizvodnju hrane unutar Unije prije 15. svibnja 1997., ili
– netradicionalnim tehnikama razmnožavanja koje se nisu upotrebljavale za proizvodnju hrane unutar Unije prije 15. svibnja 1997. ako te tehnike ne uzrokuju značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari;
[…]
vii. hrana koja je rezultat proizvodnog postupka koji se prije 15. svibnja 1997. nije upotrebljavao za proizvodnju hrane unutar Unije, a kojim se uzrokuju značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari;
[…].”
5. U skladu s člankom 6. („Popis Unije s odobrenom novom hranom”):
„1. Komisija utvrđuje i ažurira popis Unije s novom hranom odobrenom za stavljanje na tržište unutar Unije u skladu s člancima 7., 8. i 9. (‚popis Unije’).
2. Samo nova hrana odobrena i uvrštena u popis Unije može se stavljati na tržište unutar Unije kao takva ili upotrebljavati u ili na hrani u skladu s uvjetima upotrebe i zahtjevima za označivanje navedenima u tom popisu”.
6. Članak 10. stavak 1.(7) glasi:
„1. Postupak odobravanja stavljanja nove hrane na tržište unutar Unije i ažuriranja popisa Unije, kako je predviđeno u članku 9. ove Uredbe, započinje ili na inicijativu Komisije ili na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisiji, u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje na temelju članka 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002. Komisija taj zahtjev bez odgode stavlja na raspolaganje državama članicama. Komisija objavljuje sažetak zahtjeva na temelju javno dostupnih informacija iz stavka 2. točaka (a), (b) i (e) ovog članka.”
2. Uredba br. 178/2002(8)
7. U članku 2. navodi se:
„[…]
‚Hrana’ ne uključuje:
(a) hranu za životinje;
(b) žive životinje, osim ako su pripremljene za stavljanje na tržište za prehranu ljudi;
(c) biljke prije ubiranja;
[…].”
8. Člankom 3. propisuje se:
„U smislu ove Uredbe:
[…]
16. ‚faze proizvodnje, prerade i distribucije’ znači svaka faza, uključujući uvoz, počevši od primarne proizvodnje hrane i zaključno s njezinim skladištenjem, prijevozom, prodajom ili opskrbom krajnjega potrošača, te gdje je to primjenjivo, uvoz, proizvodnju, izradu, skladištenje, prijevoz, distribuciju, prodaju i opskrbu hranom za životinje;
17. ‚primarna proizvodnja’ znači proizvodnja, obrađivanje ili uzgoj primarnih proizvoda, uključujući žetvu, berbu ili pobiranje plodova, mužnju i uzgoj životinja prije klanja. To uključuje i lov i ribolov i sakupljanje divljih plodova i biljaka;
[…].”
3. Provedbena uredba (EU) 2017/2470(9)
9. U prilogu toj uredbi nalaze se tablice 1. i 2. u kojima se navodi „odobrena nova hrana” odnosno „specifikacije nove hrane”.
B. Nacionalno pravo
10. U skladu s Bundesgesetzom gegen den unlauteren Wettbewerb 1984(10), poduzetnik može od drugog poduzetnika koji djeluje na istom tržištu zatražiti da ne stavlja na tržište robu za koju je potrebno prethodno upravno odobrenje ako ga potonji poduzetnik nema.
II. Činjenice, spor i prethodna pitanja
11. Društvo TLL The Longevity Labs GmbH (u daljnjem tekstu: TLL) proizvodi dodatak prehrani tako što ekstrahira spermidin iz nefermetiranih neproklijanih klica pšenice.
12. Društvo TLL 6. prosinca 2017. obavijestilo je Komisiju da kao novi sastojak hrane na tržište namjerava staviti ekstrakt iz pšeničnih klica (Triticum aestivum) bogat spermidinom. Ta nova hrana ima odobrenje i nalazi se na popisu iz Priloga Provedbenoj uredbi 2017/2470(11).
13. Društvo Optimize Health Solutions mi GmbH (u daljnjem tekstu: Optimize Health) proizvodi dodatak prehrani pod nazivom „go Optimize Spermidine”, koji sadržava brašno od heljdinih klica s visokom koncentracijom spermidina (u daljnjem tekstu: sporni proizvod).
14. Društvo TLL podnijelo je tužbu sudu koji je podnio zahtjev u kojoj zahtijeva da se društvu Optimize Health zabrani stavljanje spornog proizvoda na tržište. Tvrdilo je da je riječ o „novoj hrani” koju je (u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe 2015/2283) potrebno prethodno odobriti i uvrstiti na popis Unije, što nije učinjeno. Ako nova hrana nije odobrena i uvrštena na popis, postupanje društva Optimize Health bio bi čin nepoštenog tržišnog natjecanja.
15. Društvo Optimize Health osporava da je njegov proizvod nova hrana: riječ je potpuno sušenoj, uobičajenoj hrani, dobivenoj bez selektivne, nove faze ekstrakcije. Dodaje da je spermidin dostupan u dodacima prehrani na tržištu Unije već više od 25 godina.
16. Landesgericht für Zivilrechtssachen Graz (Zemaljski građanski sud u Grazu, Austrija), koji mora donijeti odluku o sporu u području nepoštenog tržišnog natjecanja, ima dvojbe u pogledu kvalifikacije spornog proizvoda, osobito u pogledu postupka njegove proizvodnje. Kako bi otklonio sumnje, Sudu je uputio sljedeća prethodna pitanja:
„1. Treba li članak 3. stavak 2. točku (a) podtočku iv. Uredbe [2015/2283] tumačiti na način da ‚brašno od heljdinih klica s visokom koncentracijom spermidina’ predstavlja novu hranu s obzirom na to da se prije 15. svibnja 1997. za ljudsku prehranu unutar Europske unije u znatnoj količini upotrebljavalo samo brašno od heljdinih klica bez povećane koncentracije spermidina ili na način da nakon tog datuma ima dugu tradiciju sigurne upotrebe hrane, neovisno o tome kako spermidin dospijeva u brašno od heljdinih klica?
2. U slučaju niječnog odgovora na prvo pitanje: treba li članak 3. stavak 2. točku (a) podtočku vii. Uredbe [2015/2283] tumačiti na način da pojam postupka proizvodnje hrane obuhvaća i postupak primarne proizvodnje?
3. U slučaju potvrdnog odgovora na drugo pitanje: ovisi li pitanje noviteta proizvodnog postupka u smislu članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke vii. Uredbe [2015/2283] o tome je li se taj proizvodni postupak ikad prije upotrebljavao za proizvodnju bilo koje hrane ili se nije upotrebljavao za proizvodnju hrane o kojoj je riječ?
4. U slučaju niječnog odgovora na drugo pitanje: je li u slučaju klijanja sjemena heljde u hranjivoj otopini koja sadržava spermidin riječ o postupku primarne proizvodnje u vezi s biljkom na koju se ne primjenjuju propisi o hrani, osobito Uredba [2015/2283], s obzirom na to da se biljka prije ubiranja ne smatra hranom (članak 2. točka (c) Uredbe (EZ) br. 178/2002)?
5. Postoji li razlika s obzirom na to sadržava li hranjiva otopina prirodni ili sintetički spermidin?”
III. Postupak pred Sudom
17. Tajništvo Suda zaprimilo je zahtjev za prethodnu odluku 28. veljače 2022.
18. Pisana očitovanja podnijela su društva TLL, Optimize Health, grčka vlada i Europska komisija.
19. Sud je odlučio da raspravu nije potrebno održati.
IV. Ocjena
A. Uvodna očitovanja
1. Sporni proizvod
20. Glavna je funkcija spermidina, kao i ostalih poliamina, neutralizirati naboj nukleinskih kiselina u stanici i omogućiti njihovu funkcionalnost. Nedavna znanstvena istraživanja upućuju na to da spermidin, s obzirom na to da pomaže u postupku stanične autofagije (čišćenja), može pridonijeti prevenciji kardiovaskularnih bolesti, kao i spriječiti alergije na hranu te suzbiti simptome dijabetesa(12). Čak se tvrdi da bi mogao produljiti ljudski život za 5,7 godina(13).
21. S obzirom na ta svojstva lakše je shvatiti suprotstavljene interese dvaju društava iz spora, koja proizvode taj dodatak prehrani čije bi se tržište moglo znatno proširiti.
22. Način na koji jedno i drugo društvo dobivaju spermidin razlikuje se:
– Društvo TLL ekstrahira spermidin iz neproklijanih pšeničnih klica provedbom složenog i skupog kemijskog postupka.
– Društvo Optimize Health sjeme heljde razvija u klice u hranjivoj otopini, kao hidrokulturi, koja sadržava sintetski spermidin. Klice se nakon ubiranja peru vodom, suše i melju u brašno.
2. Stavljanje nove hrane na tržište
23. Uredba br. 2015/2283, kao i uredbe koje su joj prethodile, ima dva cilja: osigurati funkcioniranje unutarnjeg tržišta nove hrane i zaštititi ljudsko zdravlje od rizika koje ona može uzrokovati(14). Njima treba pridodati ciljeve zaštite interesa potrošača te osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i poboljšanja njegove kvalitete(15).
24. Kako bi se ti ciljevi postigli, u Uredbi 2015/2283, kao i u uredbi koja joj je prethodila, predviđa se analiza rizika nove hrane i nužnost prethodnog ishođenja odobrenja za njezino stavljanje na tržište. Postupak odobravanja postavlja se na europsku razinu i u njegovu je središtu Komisija, a proizvodi erga omnes učinak jer odobrenje za novu hranu vrijedi za sve njezine proizvođače(16).
25. U Uredbi 2015/2283 definira se što treba smatrati novom hranom, a taj je pojam ključan u predmetnom zahtjevu za prethodnu odluku(17). U članku 3. stavku 2. točki (a) novom se hranom smatra hrana koja ispunjava dva uvjeta:
– To da nije upotrebljavana „za prehranu ljudi u značajnoj mjeri unutar Unije prije […] 15. svibnja 1997.”(18).
– To da pripada barem jednoj od kategorija iz podtočaka i. do x. te odredbe(19).
26. Čini se da sud koji je uputio zahtjev nema dvojbi u pogledu prvog uvjeta, pa ni ne upućuje pitanje o njemu. Rekao bih da smatra dokazanim da sporni proizvod prije 15. svibnja 1997. nije postojao ili da njegova potrošnja nije bila značajna u Uniji.
27. Pitanja suda koji je uputio zahtjev odnose se pak na drugi uvjet. Konkretno, na to kako sporni proizvod svrstati u podtočku iv. ili vii. članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe 2015/2283(20).
3. Činjenica nastala nakon upućivanja zahtjeva za prethodnu odluku
28. Austrija je 3. lipnja 2022. (odnosno nekoliko mjeseci nakon upućivanja predmetnog zahtjeva za prethodnu odluku) obavijestila Komisiju da je brašno od heljdinih klica s visokom koncentracijom spermidina nova hrana u smislu članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke vii. Uredbe 2015/2283(21).
29. Ta okolnost, na koju su u svojim pisanim očitovanjima uputile grčka vlada i Komisija(22), ne može ipak utjecati na ishod prethodnog postupka jer ju sud koji je uputio zahtjev nije mogao uzeti u obzir prilikom upućivanja.
B. Prvo prethodno pitanje
30. Sud koji je uputio zahtjev želi znati može li se sporni proizvod kvalificirati kao nova hrana koja se može svrstati u podtočku iv. članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe 2015/2283.
31. U skladu s tom podtočkom, kategorija koja se njome predviđa odnosi se na hranu „koja se sastoji ili je proizvedena od biljaka ili njihovih dijelova ili je iz njih izolirana, osim kada ta hrana ima povijest sigurne upotrebe hrane unutar Unije te se sastoji ili je proizvedena od, ili je izolirana iz biljke ili sorte iste vrste dobivene:
– tradicionalnim tehnikama razmnožavanja koje su se upotrebljavale za proizvodnju hrane unutar Unije prije 15. svibnja 1997., ili
– netradicionalnim tehnikama razmnožavanja koje se nisu upotrebljavale za proizvodnju hrane unutar Unije prije 15. svibnja 1997. ako te tehnike ne uzrokuju značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari”.
32. Kao što sam to već objasnio, brašno biološki obogaćeno spermidinom dobiva se od biljke heljde. Za proizvodnju brašna koriste se klice te biljke koje se suše i melju. Temeljni preduvjet iz te kategorije stoga je ispunjen.
33. Kad je riječ o zahtjevu da postoji „povijest sigurne upotrebe hrane unutar Unije”, kao iznimci koja omogućuje da se ne zatraži odobrenje, taj se pojam ne definira u Uredbi 2015/2283. Međutim, njezinim člankom 3. stavkom 2. točkom (b) priznaje se da postoji „povijest sigurne upotrebe hrane u trećoj zemlji” kad „je sigurnost predmetne hrane potvrđena podacima o sastavu i iskustvom od barem 25 godina njezine kontinuirane upotrebe u uobičajenoj prehrani značajnog broja ljudi barem jedne treće zemlje […]”.
34. Pojam povijesti sigurne upotrebe hrane u trećoj zemlji može se prenijeti na pojam povijesti sigurne upotrebe hrane unutar Unije. Međutim, u dostavljenim podacima nema potvrde da unutar Unije postoji povijest sigurne upotrebe takvog brašna kao hrane.
35. Drugi uvjet za primjenu izuzeća jest da se biljka kojom se koristi za dobivanje spornog proizvoda:
– dobiva primjenom tradicionalnih tehnika razmnožavanja koje su se upotrebljavale za proizvodnju hrane u Uniji prije 15. svibnja 1997., za potrebe prve od dviju alineja koje sam upravo naveo;
– dobiva primjenom netradicionalnih tehnika razmnožavanja koje se nisu upotrebljavale prije 15. svibnja 1997., ako te tehnike ne uzrokuju promjene na koje se upućuje u posljednjoj od dvije prethodno navedene alineje.
36. Naime, ponovno prema podacima iz spisa, upotreba vodene otopine spermidina za hidroponski uzgoj heljdinih klica nije tehnika razmnožavanja (reprodukcije) biljke, nego proizvodni postupak ili tehnika za obogaćivanje klica i dobivanje visoke koncentracije spermidina.
37. Primjena te tehnike usto uzrokuje značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, kao što ću to detaljnije obrazložiti u nastavku. Budući da predmetna hrana sadržava izrazito visoku koncentraciju spermidina (što je razlikuje od hrane proizvedene bez vodene otopine upotrijebljene radi klijanja sjemena heljde), promjene u sastavu hrane mogu utjecati na njezinu nutritivnu vrijednost.
38. Stoga je brašno od heljdinih klica s visokom koncentracijom spermidina obuhvaćeno člankom 3. stavkom 2. točkom (a) podtočkom iv. Uredbe 2015/2283. Treba još razmotriti može li se kvalificirati kao takvo i na temelju podtočke vii.
C. Drugo prethodno pitanje
39. Sud koji je uputio zahtjev želi znati može li se članak 3. stavak 2. točka (a) podtočka vii. Uredbe 2015/2283 tumačiti „na način da pojam postupka proizvodnje hrane obuhvaća i postupak primarne proizvodnje”.
40. U skladu s tom odredbom, novom hranom smatra se hrana „[…] koja je rezultat [novog] proizvodnog postupka koji se prije 15. svibnja 1997. nije upotrebljavao za proizvodnju hrane unutar Unije, a kojim se uzrokuju značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari” (moje isticanje).
41. Spor se stoga odnosi na pitanje dobiva li se sporni proizvod provedbom „[novog] proizvodnog postupka” koji, osim što se u Uniji nije upotrebljavao prije 15. svibnja 1997., uzrokuje značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari(23).
1. Proizvodni postupak
42. Nova hrana koja se može svrstati u podtočku vii. članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe 2015/2283 razlikuje se od nove hrane koja se može svrstati u podtočku iv. te prethodno analizirane odredbe po tome što se prvonavedena hrana proizvodi primjenom „[novog] proizvodnog postupka”:
– Nova hrana iz podtočke iv. odnosi se na hranu dobivenu primjenom tradicionalnih ili netradicionalnih tehnika razmnožavanja pri čemu nastaju nove biljke.
– Nova hrana iz podtočke vii. dobiva se provedbom tehnika koje se primjenjuju u postupku proizvodnje hrane.
43. Prema mojem mišljenju, klijanje sjemena heljde u hranjivoj otopini bogatoj spermidinom nije, da ponovim, tehnika razmnožavanja jer se klice sakupljaju prije nego što prolistaju kako bi se osušile, samljele i dobilo brašno. Sjeme heljde ne umnaža se tijekom klijanja jer iz svakog sjemena nastaje klica koja se sakuplja, kao što to tvrdi društvo Optimize Health.
44. Suprotno tomu, uzgoj sjemena u vodenoj otopini bogatoj sintetičkim spermidinom tehnika je koja je dio postupka proizvodnje sastojka hrane.
45. U Uredbi 2015/2283 ne definira se što treba smatrati „proizvodnim postupkom”. Međutim, u njezinu članku 3. stavku 1. ističe se da se „[…] primjenjuju […] definicije utvrđene u člancima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002”.
46. Iako se pojam „proizvodnja” ne definira ni u Uredbi br. 178/2002, u njoj se na njega upućuje u nekoliko navrata(24). Konkretno:
– U njezinoj uvodnoj izjavi 12.(25) navodi se da je lanac proizvodnje hrane kontinuum koji ide od primarne proizvodnje (prve karike lanca) pa do opskrbe krajnjeg potrošača.
U članku 3. točki 16. „faze proizvodnje, prerade i distribucije” definiraju se kao „faz[e], uključujući uvoz, počevši od primarne proizvodnje hrane i zaključno s njezinim skladištenjem, prijevozom, prodajom ili opskrbom krajnjega potrošača […]” (moje isticanje).
– U tom članku 3. točki 17. „primarna proizvodnja” definira se kao „proizvodnja, obrađivanje ili uzgoj primarnih proizvoda, uključujući žetvu, berbu ili pobiranje plodova, mužnju i uzgoj životinja prije klanja. To uključuje i lov i ribolov i sakupljanje divljih plodova i biljaka”.
47. Uključivanje primarne proizvodnje u postupak dobivanja hrane u skladu je s glavnim ciljem Uredbe br. 178/2002 i Uredbe 2015/2283 a to je osiguravanje što više razine sigurnosti hrane.
48. Prema tome, pojmovi „proizvodni postupak” iz podtočke vii. članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe 2015/2283 obuhvaćaju primarnu proizvodnju, kao i sve naknade faze prerade nove hrane(26).
49. Ako se te pretpostavke primijene na predmet spora, smatram da je hidroponski uzgoj sjemena heljde u vodenoj otopini sa sintetičkim spermidinom radi sakupljanja i sušenja klica te proizvodnje brašna biološki visoko obogaćenog spermidinom dio proizvodnog postupka u prethodno analiziranom smislu.
50. Naime, u ovom se slučaju upotrebljava tehnika koja se primjenjuje na primarnu proizvodnju kako bi se dobio dodatak prehrani. Kao što to tvrde Komisija i društvo TLL, ona se ne razlikuje od tehnike koja se primjenjuje za proizvodnju nove hrane koju su Europska agencija za sigurnost hrane i tijela država članica odobrile u okviru postupka iz članka 4. Uredbe 2015/2283.
51. To je slučaj sa šampinjonima (Agaricus bisporus) biološki obogaćenima selenijem, uzgojenim u hranjivoj otopini bogatoj selenijem(27); s klicama uskolisne lupine (Lupinus angustifolius) biološki obogaćene željezom, dobivene od sjemena dezinficiranog i proklijanog u otopini željezova sulfata(28); sa šampinjonima koji su nakon sakupljanja obrađeni ultraljubičastim zrakama kako bi se povećao udio vitamina D2; te s biomasom kvasca biološki obogaćenom selenijem ili kromom na temelju uzgoja u okruženju obogaćenom jednim od tih minerala.
2. Značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane
52. Nakon što se utvrdi značenje „[novog] proizvodnog postupka” i njegova primjena na sporni proizvod, valja provjeriti je li primijenjena tehnika nova i uzrokuje li „značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost, metabolizam ili razinu nepoželjnih tvari”.
53. Čini se da sud koji je uputio zahtjev ne dvoji u pogledu toga je li tehnika koja se primjenjuje u ovom slučaju nova niti navodi dokaze o tome da se vodena otopina s visokom koncentracijom spermidina za hidroponski uzgoj sjemena heljde upotrebljavala prije 15. svibnja 1997., kako je ranije opisano.
54. Ta tehnika uzgoja uzrokuje značajne promjene u sastavu ili strukturi hrane koje utječu na njezinu nutritivnu vrijednost. U skladu s analizama koje je priložilo društvo TLL, koncentracija spermidina u spornom proizvodu iznosi 3,51 mg/g, a taj je udio 106 puta veći od koncentracije iste tvari u sjemenu heljde uzgojenom u uobičajenim uvjetima, koja iznosi 0,3305 mg/g.
55. Biološko obogaćivanje spermidinom mijenja sastav i nutritivnu vrijednost brašna od heljdinih klica do te mjere da postaje nova hrana. Veći unos spermidina može povoljno djelovati na zdravlje, ali prekomjeran unos mogao bi, u skladu s navedenim znanstvenim istraživanjima, škoditi stanicama. Stoga je prethodno odobrenje spornog proizvoda, u skladu s Uredbom 2015/2283, neophodno kako bi se osigurala sigurnost hrane i spriječili rizici za potrošača.
D. Treće prethodno pitanje
56. Sud koji je uputio zahtjev traži od Suda da, za slučaj da na drugo prethodno pitanje odgovori potvrdno (kao što to predlažem), razjasni „je li za pitanje noviteta proizvodnog postupka u smislu članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke vii. Uredbe [2015/2283] bitno to je li se taj proizvodni postupak ikad prije upotrebljavao za proizvodnju bilo koje hrane ili se nije upotrebljavao za proizvodnju hrane koju treba ocijeniti”.
57. U članku 3. stavku 2. točki (a) podtočki vii. Uredbe 2015/2283 nije moguće s potpunom sigurnošću jednoznačno odgovoriti na to pitanje. Stoga odredbu treba tumačiti ovisno o njezinu kontekstu i svrsi(29).
58. Kad je riječ o kontekstu, uvodne izjave 1.(30) i 9.(31) Uredbe 2015/2283 idu u prilog tumačenju kojim se naglasak stavlja na konkretnu hranu na koju utječe proizvodni postupak. Treba ocijeniti upravo utjecaj proizvodnog postupka na sastav i nutritivnu vrijednost te hrane.
59. I svrha članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke vii. Uredbe 2015/2283 ide u prilog tome da se utjecaj nove proizvodne tehnike ocijeni isključivo u odnosu na samu hranu, a ne općenito. Isti (i novi) proizvodni postupak može različito utjecati na različitu hranu. Stoga njegove učinke treba ocijeniti isključivo s obzirom na hranu koja se analizira u svakom slučaju(32).
60. Na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri je li se proizvodni postupak koji se sastoji od hidroponskog uzgoja u vodenoj otopini bogatoj spermidinom primjenjivao za uzgoj klica iz sjemena heljde prije 15. svibnja 1997.
E. Četvrto prethodno pitanje
61. Sud koji je uputio zahtjev to pitanje upućuje za slučaj da se na drugo pitanje odgovori niječno, ali tu sam mogućnost već isključio. Ipak, analizirat ću navedeno pitanje za slučaj da Sud smatra drukčije.
62. Sud koji je uputio zahtjev želi znati „je li u slučaju klijanja sjemena heljde u hranjivoj otopini koja sadržava spermidin riječ o postupku primarne proizvodnje s obzirom na biljku na koju se ne primjenjuju propisi o hrani, osobito Uredba [2015/2283] jer biljka prije ubiranja još nije hrana (članak 2. točka (c) Uredbe [br. 178/2002])”.
63. Točno je da se člankom 2. točkom (c) Uredbe br. 178/2002 iz pojma „hrana” isključuju biljke prije ubiranja.
64. U prilog svojem stajalištu, društvo Optimize Health tvrdi da:
– Prije berbe, dobivanje klica iz vodene otopine bogate spermidinom isti je postupak kao i uzgoj od sjemena do biljke primjenom gnojiva na polju.
– Otopine koje se primjenjuju za dobivanje klica nisu sastojak složene hrane te stoga ne predstavljaju ni njezino obogaćivanje, kao što ni gnojidba biljaka u poljoprivredi nije prerada hrane.
– Naime, biljka pri klijanju sama odlučuje koje će hranjive tvari u okviru prirodnog klijanja i biološkog rasta upiti iz hranjive otopine.
65. Ta mi argumentacija nije uvjerljiva.
66. Primjena hidroponske tehnike uzgoja u kojoj se koristi vodena otopina bogata spermidinom kako bi sjeme heljde proklijalo i potom se sakupile klice prije nego što prolistaju oblik je „ubiranja” navedenih klica, a ne izravna konzumacija sjemena heljde.
67. Osim toga, klice nisu konačni proizvod za koji treba odlučiti je li nova hrana. Nova je hrana brašno dobiveno nakon sušenja i mljevenja klica. Nema sličnosti s dobivanjem sjemena.
68. Ni primjena hidroponskog uzgoja u vodenoj otopini bogatoj sintetičkim spermidinom ne može se izjednačiti s upotrebom gnojiva. U skladu s Uredbom (EZ) br. 2003/2003(33), koju je kasnije zamijenila Uredba (EU) 2019/1009(34), nije dopušteno nikakvo gnojivo koje sadržava spermidin, a ta tvar nije životinjski izmet, kao što su stajski gnoj ili gnojovka, koji se u uzgoju biljaka mogu koristiti bez prethodnog odobrenja.
69. Isto tako, otopina sa spermidinom nije uobičajeni postupak dobivanja klica iz sjemena, u kojem treba upotrebljavati vodu za piće ili čistu vodu(35).
70. Ukratko, na četvrto prethodno pitanje treba odgovoriti niječno: heljdine klice proklijane u otopini bogatoj spermidinom ne mogu se smatrati „biljk[ama] prije ubiranja”, nego hranom.
F. Peto prethodno pitanje
71. Sud koji je uputio zahtjev želi znati je li za odgovor na njegova pitanja relevantno sadržava li hranjiva otopina koja se koristi za hidroponski uzgoj prirodan ili sintetički spermidin.
72. Prema mojem mišljenju, pitanje je li spermidin prirodan ili sintetički ne utječe na to hoće li se sporni proizvod kvalificirati kao nova hrana.
73. Upotrebom vodene otopine sa spermidinom u hidroponskom uzgoju potiče se eksponencijalno povećanje udjela tog poliamina u heljdinim klicama. Važna je razina čistoće korištenog spermidina, a ne je li on sintetički ili prirodan(36). Ako je razina čistoće jednaka, i brašno je u jednakoj mjeri biološki obogaćeno.
V. Zaključak
74. S obzirom na prethodno navedeno, predlažem Sudu da Landesgerichtu für Zivilrechtssachen Graz (Zemaljski građanski sud u Grazu, Austrija) odgovori na sljedeći način:
„Članak 3. stavak 2. točku (a) Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001
treba tumačiti na način da:
– Proizvod kao što je brašno od heljdinih klica s visokom koncentracijom spermidina može se kvalificirati kao ‚nova hrana’ na temelju podtočke iv. te odredbe.
– Pojam ‚proizvodni postupak’ za proizvodnju hrane iz podtočke vii. te odredbe uključuje i fazu primarne proizvodnje.
– Hoće li se hrana kvalificirati kao nova ovisi o tome je li proizvodni postupak upotrijebljen upravo za proizvodnju spornog proizvoda u svakom slučaju.
– Heljdina klica proklijana u otopini bogatoj spermidinom smatra se hranom i ne može se kvalificirati kao ‚biljka prije ubiranja’, u smislu članka 2. točke (c) Uredbe br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
– Pitanje je li spermidin prirodan ili sintetički ne utječe na to hoće li se brašno od heljdinih klica proklijanih u otopini spermidina kvalificirati kao nova hrana.”