Predmet T‑398/13
TVR Automotive Ltd
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Zajednice TVR ITALIA – Raniji nacionalni verbalni žig i raniji verbalni žig Zajednice TVR – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Postupak povodom opoziva – Stvarna uporaba ranijeg žiga – Članak 42. stavci 2. i 3. Uredbe br. 207/2009 – Članak 15. stavak 1. Uredbe br. 207/2009“
Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 15. srpnja 2015.
1. Žig Zajednice – Očitovanja trećih i prigovor – Ispitivanje prigovora – Odnos između konačne odluke u području opoziva ili ništavosti i postupka povodom prigovora – Pravomoćnost – Opseg
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 42. st. 2., čl. 53. st. 4., čl. 57. st. 2. i čl. 100. st. 2.)
2. Žig Zajednice – Očitovanja trećih i prigovor – Ispitivanje prigovora – Dokaz o uporabi ranijeg žiga – Stvarna uporaba – Pojam – Kriteriji za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 15. st. 1. i čl. 42. st. 2.; Uredba Komisije br. 2868/95, čl. 1., pravilo 22. st. 3.)
3. Žig Zajednice – Očitovanja trećih i prigovor – Ispitivanje prigovora – Dokaz o uporabi ranijeg žiga – Stvarna uporaba – Pojam – Tumačenje s obzirom na ratio legis članka 42. stavaka 2. i 3. Uredbe br. 207/2009
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 42. st. 2. i 3.)
4. Žig Zajednice – Tužbeni postupak – Tužba pred Sudom Unije – Ovlast Općeg suda za izmjenu pobijane odluke – Granice
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65. st. 3.)
1. Načelo pravomoćno presuđene stvari, a kojim se zahtijeva da se pravomoćnost odluke suda ne dovodi u pitanje, nije primjenjivo na odnos između konačne odluke povodom prigovora i zahtjeva za poništenje, osobito s obzirom na to da su, s jedne strane, postupci pred Uredom za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) upravnog, a ne sudskog karaktera, i da, s druge strane, člankom 53. stavkom 4. i člankom 100. stavkom 2. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice nije predviđeno pravilo u tom smislu. Isto vrijedi za obrnutu situaciju u pogledu odnosa između postupka koji dovodi do konačne odluke o opozivu ili proglašavanju ništavosti te postupka povodom prigovora. Ostaje činjenica da Ured ne može u potpunosti zanemariti zaključke izvedene u konačnoj odluci o opozivu ili proglašavanju ništavosti kada se radi o odlučivanju o prigovoru između istih stranaka, u vezi s istim predmetom i zasnovanom na istim razlozima, pod uvjetom da na te zaključke ili riješena pitanja ne utječu nove činjenice, novi dokazi ili novi razlozi. Naime, ta je tvrdnja samo poseban odraz sudske prakse prema kojoj prethodna praksa odlučivanja Ureda predstavlja element koji se može uzeti u obzir radi ocjene je li određeni znak podoban za registraciju.
Prema tome, žalbeno vijeće nije dužno vjerno slijediti utvrđenja i zaključke iznesene u odluci odjela za poništaje. Ako bi bilo drukčije, korisni učinak različitih pravnih lijekova prigovora na registraciju žiga Zajednice, s jedne strane, i opoziva i proglašavanja ništavosti registriranog žiga Zajednice, s druge strane, bio bi ugrožen iako ih je na temelju Uredbe br. 207/2009 moguće podnositi jedan za drugim ili usporedno. Tu ocjenu potvrđuje činjenica da se s obzirom na članak 42. stavak 2. i članak 57. stavak 2. Uredbe br. 207/2009, petogodišnja razdoblja tijekom kojih se zahtijeva dokaz o stvarnoj uporabi žiga Zajednice, mogu razlikovati ovisno o datumu bilo podnošenja zahtjeva za opoziv ili zahtjeva za proglašavanje ništavosti, bilo objave prijave za registraciju.
(t. 38., 39.)
2. Iz stalne sudske prakse proizlazi da je žig u „stvarnoj uporabi“ ako se rabi, sukladno svojoj osnovnoj funkciji koja se sastoji u jamčenju istovjetnosti podrijetla proizvoda ili usluga za koje je registriran, kako bi stvorio ili očuvao tržište za te proizvode ili usluge, iz čega su isključene uporabe simbolične naravi čiji je jedini cilj zadržavanje prava zajamčenih žigom. Ocjena karaktera stvarnosti uporabe žiga mora se zasnivati na ukupnosti činjenica i okolnosti koje su prikladne za utvrđivanje kakva je doista njegova tržišna uporaba u trgovačkom prometu, osobito imajući u vidu onu koja se smatra opravdanom u relevantnom ekonomskom sektoru kako bi se održali ili stvorili dijelovi tržišta u korist proizvoda ili usluga koji su zaštićeni žigom, prirodu tih proizvoda ili usluga, karakteristike tržišta te opseg i učestalost uporabe žiga. Međutim, analiza stvarne uporabe ranijeg žiga ne može se ograničiti samo na utvrđenje o uporabi tog žiga u trgovačkom prometu jer se osim toga mora raditi o stvarnoj uporabi u skladu s tekstom članka 42. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice. Povrh toga, kvalifikacija „stvarne uporabe“ žiga ovisi o karakteristikama dotičnog proizvoda ili usluge na odgovarajućem tržištu. Stoga se svaka dokazana tržišna uporaba ne može automatski smatrati stvarnom uporabom predmetnog žiga.
Što se tiče opsega uporabe ranijeg žiga, valja osobito uzeti u obzir tržišni volumen ukupne uporabe, s jedne strane, te trajanje razdoblja uporabe kao i njezinu učestalost, s druge strane. Nadalje, radi ispitivanja je li uporaba ranijeg žiga stvarna, potrebno je učiniti sveobuhvatnu ocjenu imajući u vidu sve relevantne faktore konkretnog slučaja. Ta ocjena obuhvaća određenu međuovisnost faktora koji su uzeti u obzir. Stoga, manji volumen proizvoda koji su stavljeni na tržište pod navedenim žigom može biti kompenziran snažnim intenzitetom ili velikom konstantom u vremenu uporabe tog žiga i obrnuto. Naposljetku, stvarna uporaba žiga ne može biti dokazana putem vjerojatnosti ili presumpcija, već se mora zasnivati na konkretnim i objektivnim elementima koji dokazuju efektivnu i dostatnu uporabu žiga na dotičnom tržištu.
Što se tiče vremena uporabe, već je bilo odlučivano da sankcijama predviđenima člankom 15. stavkom 1. Uredbe br. 207/2009 podliježu samo žigovi čija je stvarna uporaba suspendirana tijekom neprekinutog razdoblja od pet godina. Stoga je dovoljno da je žig bio u stvarnoj uporabi tijekom dijela tog razdoblja kako bi se izbjegle navedene sankcije. Isto tako, pravilom 22. stavkom 3. Uredbe br. 2868/05 o načinima primjene Uredbe br. 207/2009 utvrđen je kriterij vremena uporabe, a da se ne zahtijeva dokazivanje njezine trajnosti tijekom petogodišnjeg razdoblja, i razlikuje ga osobito od kriterija opsega i prirode uporabe koji samo razmatrani u cjelini dopuštaju zaključak o postojanju stvarne uporabe ranijeg žiga. Naime, samo se uzimanjem u obzir svih elemenata podnesenih žalbenom vijeću na ocjenu može dokazati navedena uporaba.
Prema tome, propisivanje petogodišnjeg razdoblja u odredbama članka 42. stavka 2. i članka 15. stavka 1. Uredbe br. 207/2009 ne znači da se dokaz o stvarnoj uporabi ranijeg žiga mora podnijeti zasebno za svaku od godina obuhvaćenih navedenim razdobljem, nego je dovoljno dokazati da vodeći računa o svim relevantnim čimbenicima svojstvenima za predmetni slučaj taj žig tijekom barem jednog dijela tog razdoblja nije bio rabljen samo simbolički, nego stvarno i u svrhu stvaranja ili očuvanja tržišta za predmetne proizvode ili usluge. Osobito, ako bi bilo drukčije, u slučaju kao što je ovaj, nastanak već samo djelomične financijske krize koja sprječava uporabu ranijeg žiga tijekom ograničenog razdoblja, iako njegov nositelj namjerava nastaviti rabiti navedeni žig u bliskoj budućnosti, mogao bi biti dovoljan da mu se onemogući podnošenje prigovora na registraciju sličnog žiga.
(t. 44., 46., 52., 53.)
3. Vidjeti tekst odluke.
(t. 45.)
4. Vidjeti tekst odluke.
(t. 62.)