Language of document : ECLI:EU:T:2018:251

Predmet T-431/12

Destilerija Bonollo SpA i dr.

protiv

Vijeća Europske unije

„Damping – Uvoz vinske kiseline podrijetlom iz Kine – Izmjena konačne antidampinške pristojbe – Djelomična privremena revizija – Tužba za poništenje – Izravni i osobni utjecaj – Dopuštenost – Određivanje uobičajene vrijednosti – Izračunana uobičajena vrijednost – Promjena metodologije – Osobni tretman – Članak 2. stavak 7. točka (a) i članak 11. stavak 9. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 [koji su postali članak 2. stavak 7. točka (a) i članak 11. stavak 9. Uredbe (EU) 2016/1036] – Prilagodba vremenskih učinaka poništenja”

Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo prošireno vijeće) od 3. svibnja 2018.

1.      Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Akti koji se na njih izravno i osobno odnose – Izravan utjecaj – Kriteriji – Antidampinška uredba donesena slijedom zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju koji su podnijeli konkurentni proizvođači Unije – Izravni utjecaj tih konkurentnih proizvođača

(čl. 263. st. 4. UFEU-a)

2.      Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Akti koji se na njih izravno i osobno odnose – Osobni utjecaj – Kriteriji – Antidampinška uredba donesena slijedom zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju koji su podnijeli konkurentni proizvođači Unije – Izravni utjecaj tih konkurentnih proizvođača

(čl. 263. st. 4. UFEU-a)

3.      Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Pravni interes – Uvjet – Antidampinška uredba donesena slijedom zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju koji su podnijeli konkurentni proizvođači Unije – Pravni interes tih konkurentnih proizvođača

(čl. 263. UFEU-a i čl. 264. st. 2. UFEU-a)

4.      Zajednička trgovinska politika – Zaštita od dampinga – Dampinška marža – Određivanje uobičajene vrijednosti – Uvoz iz zemalja bez tržišnoga gospodarstva – Korištenje izračunane vrijednosti – Obveza primjene, u okviru preispitivanja, metode koja je korištena prilikom prvotnog ispitnog postupka

(Uredba Vijeća br. 1225/2009, zamijenjena Uredbom 2016/1036, čl. 2. i 11. st. 9.)

5.      Zajednička trgovinska politika – Zaštita od dampinga – Dampinška marža – Određivanje uobičajene vrijednosti – Individualni tretman poduzetnikâ izvoznika iz zemlje bez tržišnog gospodarstva

(Uredba Vijeća br. 1225/2009, zamijenjena Uredbom 2016/1036, čl. 9. st. 5.)

6.      Tužba za poništenje – Poništavajuća presuda – Učinci – Posljedice poništenja uredbe kojom se uvode antidampinške pristojbe – Održavanje konačne antidampinške pristojbe do donošenja mjera za izvršenje presude o poništenju

(čl. 264. st. 4. UFEU-a)

1.      Kad je riječ o pitanju odnosi li se Unijin akt osobno na tužitelje, taj uvjet zahtijeva da taj akt mora izravno proizvoditi učinke na tužiteljev pravni položaj i, kao drugo, ne smije biti nikakvih diskrecijskih ovlasti adresatâ tog akta koji su zaduženi za njegovu provedbu s obzirom na to da je ta provedba u potpunosti automatska i proizlazi isključivo iz propisa Unije bez primjene drugih posrednih pravila.

U sudskoj se praksi uvijek iznova dopuštaju tužbe pojedinaca protiv pravnih akata Unije, čiji učinci na tužitelje nisu pravne, već samo stvarne prirode, primjerice, zato što su oni u svojem svojstvu sudionika na tržištu u tržišnom natjecanju s drugim sudionicima na tržištu pod izravnim utjecajem.

Budući da je zbog tužiteljâ pokrenut postupak djelomične privremene revizije i da su mjere donesene na kraju tog postupka bile namijenjene uravnoteženju dampinga koji im je prouzročio štetu kao konkurentnim proizvođačima koji djeluju na istom tržištu, uredba kojom se okončava postupak djelomične privremene revizije se na njih izravno odnosi.

(t. 49., 52., 59.)

2.      Kad je riječ o pitanju odnosi li se uredba osobno na tužitelje, iz sudske prakse proizlazi da se može smatrati da se akt odnosi na subjekte kojima nije upućen, u smislu članka 263. četvrtog stavka UFEU a, samo ako taj akt na njih utječe zbog određenih osobina koje su im svojstvene ili zbog neke činjenične situacije koja ih razlikuje od bilo koje druge osobe, izdvajajući ih uslijed toga pojedinačno, poput osoba kojima je akt upućen.

Kad je konkretnije riječ o području antidampinga, iako je točno da, s obzirom na kriterije u članku 263. četvrtom stavku UFEU a, propisi koji utvrđuju antidampinške pristojbe imaju po svojoj naravi i svojem opsegu normativni karakter jer se primjenjuju općenito na odnosne gospodarske subjekte, nije isključeno da se određene odredbe tih propisa mogu osobno odnositi na određene gospodarske subjekte

Za ocjenu utjecaja na položaj tužitelja na tržištu, sud Unije temelji se na nizu elemenata kao što je koncentrirana ili fragmentirana struktura tržišta, položaj tužitelja i konkurenta o kojima je riječ u apsolutnom i relativnom smislu na tržištu ili opseg učinka spornog akta na tužiteljeve djelatnosti.

Iz ocjene suda Unije tog skupa dokaza može se zaključiti da se, što su konkurentski odnosi između tužitelja i predmetnog konkurenta izravniji, bilo zato što je broj aktivnih subjekata na tržištu smanjen ili zato što je predmetni poduzetnik glavni tužiteljev konkurent, i što su veće negativne posljedice za njega, tim više može zaključiti da se pobijani akt na njega osobno odnosi.

Na proizvođače iz Unije koji su konkurenti proizvođača iz treće zemlje koji su aktivno sudjelovali u upravnom postupku i koji su znatno pridonijeli njegovu tijeku i, prema tome, ishodu, osobno se odnosi uredba kojom se okončava postupak djelomične privremene revizije pokrenut na njihov zahtjev, tim više što se na njihov položaj na tržištu znatno utjecalo.

(t. 74., 75., 80., 81., 84., 88., 91.)

3.      Tužba za poništenje koju podnosi fizička ili pravna osoba dopuštena je samo ako tužitelj ima interes da se predmetni akt poništi.

Kada je cilj tužbe ne ukidanje učinaka koji proizlaze iz pobijenog akta nego njihova zamjena mjerom strožeg dosega koja podrazumijeva nametanje više antidampinške pristojbe, sud Unije može primijeniti mogućnost iz članka 264. drugog stavka UFEU a kako bi održao na snazi antidampinšku pristojbu uvedenu uredbom koju se pobija sve dok nadležne institucije ne donesu mjere kako bi postupile u skladu s presudom. U tim okolnostima, konkurentni proizvođači Unije imali su interes za zahtijevanje poništenja uredbe kojom se ponešto povećavaju antidampinške pristojbe donesene nakon zahtjeva za djelomičnu privremenu reviziju koji su podnijeli navedeni konkurentni proizvođači, od kojeg oni mogu imati koristi.

Tužitelji mogu osim toga zadržati interes za zahtijevanje poništenja akta institucije Unije kako bi izbjegao da se njegova navodna nezakonitost ponovno pojavi u budućnosti

(t. 101., 103., 104., 108.)

4.      Pravila za izračun uobičajene vrijednosti određena su u članku 2. stavcima 1. do 7. Uredbe br. 1225/2009 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (koji je postao članak 2. stavci 1. do 7. Uredbe 2016/1036). Za uvoze podrijetlom iz zemlje bez tržišnog gospodarstva, koja je članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na dan pokretanja ispitnog postupka, uobičajena vrijednost u načelu se određuje prema posebnoj metodologiji predviđenoj u članku 2. stavku 7. točki (a) Temeljne uredbe. Prema toj metodologiji, uobičajena vrijednost određuje se, među ostalim, na temelju cijene ili vrijednosti izračunane u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom, to jest analognoj zemlji.

Iznimno, na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Uredbe br. 1225/2009, kad je riječ o uvozima podrijetlom iz zemlje bez tržišnog gospodarstva, uobičajena vrijednost određuje se u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 6. te uredbe ako je utvrđeno da uvjeti tržišnog gospodarstva prevladavaju za tog ili za te proizvođače. Potrebno je podsjetiti da članak 2. stavci 1. do 6. Temeljne uredbe sadržava pravila koja se primjenjuju na određivanje uobičajene vrijednosti za uvoze podrijetlom iz zemalja s tržišnim gospodarstvom.

Osim toga, iz članka 11. stavka 9. Uredbe br. 1225/2009 proizlazi da su, u pravilu, u okviru revizije institucije Unije dužne primjenjivati istu metodologiju, uključujući za usporedbu cijena kod izvoza i uobičajene vrijednosti koja je primijenjena u početnom ispitnom postupku koji je doveo do pristojbe. Ta ista odredba predviđa iznimku koja institucijama omogućuje da primijene drukčiju metodologiju od one primijenjene u početnom ispitnom postupku pod uvjetom da su se okolnosti promijenile. Iz iste odredbe proizlazi da primijenjena metodologija mora biti u skladu s odredbama članka 2. Uredbe br. 1225/2009.

Osim toga, nije dovoljno da je nova metodologija prikladnija nego stara ako je potonja ipak u skladu s člankom 2. Uredbe br. 1225/2009.

(t. 124., 125., 127., 138.)

5.      Logično je da je, kada se tretman tržišnog gospodarstva (MET) primjenjuje na više proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost drukčija za svakoga jer je izračunana na temelju podataka koji se na njih odnose. Nasuprot tomu, nema razloga da uobičajena vrijednost bude drukčija u slučaju više proizvođača izvoznika kojima je odbijen status MET jer se u toj situaciji izračun uobičajene vrijednosti temelji na informacijama analogne zemlje i, dakle, neovisno o informacijama koje se na njih odnose. U potonjem slučaju proizvođač izvoznik uvijek može zatražiti osobni tretman, što podrazumijeva da će se pojedinačna dampinška marža izračunati usporedbom uobičajene vrijednosti, koja je jednaka za sve, i vlastitih izvoznih cijena, umjesto usporedbom uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom industrije.

(t. 141.)

6.      Ako se tužba ne odnosi na ukidanje antidampinške pristojbe koja proizlazi iz pobijane uredbe, nego na njezinu zamjenu mjerom strožeg dosega koja sadržava višu antidampinšku pristojbu na temelju eventualno drukčije metodologije izračuna i ako posljedice samog poništenja pobijane uredbe za učinak mogu imati ugrožavanje općeg interesa politike Unije u području antidampinga, valja, kako bi se osigurala učinkovitost takvih mjera i suprotno prigovorima Vijeća, održati antidampinšku pristojbu koja proizlazi iz pobijane uredbe na snazi sve dok institucije ne poduzmu mjere kako bi postupile u skladu s ovom presudom, u skladu s člankom 264. drugim stavkom UFEU-a.

(t. 147.)