Predmet T‑501/13
Karl‑May‑Verlag GmbH, prije Karl May Verwaltungs- und Vertriebs- GmbH
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Verbalni žig Zajednice WINNETOU – Apsolutni razlog za odbijanje – Opisni karakter – Članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Članak 52. stavci 1. i 2. Uredbe br. 207/2009 – Načela autonomije i neovisnosti žiga Zajednice – Obveza obrazlaganja“
Sažetak – Presuda Općeg suda (prvo vijeće) od 18. ožujka 2016.
1. Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Zakonitost odluke žalbenog vijeća – Uzimanje u obzir nacionalnog zakonodavstva, sudske prakse i pravne doktrine u svrhu primjene prava Unije – Dopuštenost
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)
2. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Zahtjev za proglašenje ništavosti – Utvrđivanje razloga ništavosti na kojima se temelji zahtjev
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 52. st. 1. t. (a))
3. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Ocjena prikladnosti znaka za registraciju – Uzimanje u obzir jedino propisa Unije – Odluke donesene od strane nacionalnih tijela koje ne vezuju tijela Unije
(Uredba Vijeća br. 207/2009)
4. Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje odluka – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Doseg istovjetan onomu članka 296. UFEU‑a
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)
5. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Odvojeno ispitivanje razloga za odbijanje s obzirom na svaki od proizvoda ili usluga na koje se odnosi prijava za registraciju – Obveza obrazlaganja odbijanja registracije – Doseg
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)
1. Ni stranke ni sâm Opći sud ne može se spriječiti da se pri tumačenju oslone na elemente iz nacionalnog zakonodavstva, sudske prakse ili pravne doktrine, s obzirom na to da nije riječ o tome da se žalbenom vijeću prigovara da nije uzelo u obzir činjenične elemente iz točno određene presude nacionalnog suda, nego se radi o pozivanju na presude ili pravnu doktrinu u prilog tužbenom razlogu koji se temelji na tome da je žalbeno vijeće pogrešno primijenilo odredbu Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice.
(t. 18.)
2. Kako bi se utvrdilo na kojim se razlozima temelji zahtjev za proglašenje ništavosti, treba ispitati cijeli zahtjev, osobito u pogledu detaljnog navođenja razloga koji ga podupiru.
(t. 26.)
3. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, pravni sustav žiga Zajednice samostalan je sustav sastavljen od skupine pravila koji teži ostvarenju vlastitih specifičnih ciljeva, dok je njegova primjena neovisna o bilo kojem nacionalnom sustavu.
Stoga, prikladnost znaka za registraciju kao žiga Zajednice treba ocijeniti samo na temelju relevantnih propisa Unije onako kako ih tumači sud Unije. Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) prema tome nije vezan odlukama donesenima na razini država članica, i to čak i ako su te odluke donesene na temelju nacionalnog zakonodavstva usklađenog na osnovi Prve direktive 89/104 o žigovima.
Valja dodati da nijedna odredba Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice ne obvezuje Ured ili, povodom tužbe, Opći sud da dođu do istih zaključaka kao nacionalna upravna tijela ili nacionalni sudovi u sličnoj situaciji.
Iz ustaljene prakse također proizlazi da iako Ured nije vezan odlukama nacionalnih tijela, on ih može uzeti u obzir kao indicije kod ocjene činjenica slučaja, a da nisu obvezujuće ili odlučujuće.
Iz svih tih elemenata proizlazi da, osim u slučaju predviđenom člankom 8. stavkom 4. Uredbe br. 207/2009 prema kojem je Ured obvezan primijeniti nacionalno pravo, uključujući odgovarajuću nacionalnu sudsku praksu, Ured ili Opći sud neće biti vezani odlukama nacionalnih tijela ili nacionalnih sudova.
(t. 34.‑37.)
4. Sukladno članku 75. prvoj rečenici Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice, odluke Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) moraju biti obrazložene. Tako određena obveza obrazlaganja ima isti opseg kao ona iz članka 296. UFEU‑a prema kojoj obrazloženje mora jasno i nedvosmisleno odražavati zaključke institucije koja je donijela akt kako bi se zainteresiranim osobama omogućilo da se upoznaju s razlozima poduzimanja mjere i nadležnom sudu da provodi svoj nadzor. U obrazloženju nije potrebno navesti sve relevantne činjenične i pravne elemente jer se pitanje udovoljava li obrazloženje nekog akta zahtjevima iz članka 296. UFEU‑a mora ocijeniti uzimajući u obzir ne samo njegov tekst, već također i njegov kontekst i ukupnosti pravnih pravila koja uređuju pitanje o kojem je riječ.
Konkretno, kada Ured odbije registraciju znaka kao žiga Zajednice, on mora, kako bi obrazložio svoju odluku, navesti razloge odbijanja, apsolutne ili relativne, koji sprečavaju tu registraciju, kao i odredbu na kojoj se temelji taj razlog i izložiti činjenične okolnosti za koje smatra da su dokazane i da, prema njegovu mišljenju, opravdavaju primjenu navedene odredbe. Takvo obrazloženje je u načelu dovoljno.
(t. 53., 54.)
5. Vidjeti tekst odluke.
(t. 65.‑68.)