Predmet T‑10/09 RENV
Formula One Licensing BV
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Zajednice F1-LIVE – Raniji figurativni žig Zajednice F1 i nacionalni verbalni te međunarodni verbalni žigovi F1 Formula 1 – Relativni razlozi za odbijanje – Članak 8. stavak 1. točka (b) i stavak 5. Uredbe (EZ) br. 40/94 (sada članak 8. stavak 1. točka (b) i stavak 5. Uredbe (EZ) br. 207/2009)“
Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 11. prosinca 2014.
1. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Figurativni žig F1-LIVE – Figurativni žig F1 Formula 1 i verbalni žigovi F1
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 8. st. 1. t. (b))
2. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Istodobno postojanje ranijih žigova – Priznanje određenog stupnja razlikovnog karaktera nacionalnog žiga
(Uredba Vijeća br. 40/94, uv. izj. 5. i čl. 8. st. 1. t. (b) te čl. 2. t. (a) podt. ii.; Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2008/95, čl. 3. st. 1. t. (b); Direktiva Vijeća 89/104, čl. 3. st. 1. t. (b))
3. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Slab razlikovni karakter ranijeg žiga – Učinak
(Uredba Vijeća br. 40/94, čl. 8. st. 1. (b))
1. Između, s jedne strane, figurativnog znaka F1-LIVE, za koji je prijava za registraciju žiga Zajednice podnesena u odnosu na proizvode i usluge iz razreda 16., 38., i 41. u smislu Nicanskog sporazuma, i, s druge strane, ranijih verbalnih žigova F1 registriranih u Njemačkoj za usluge iz razreda 41., u Ujedinjenoj Kraljevini za proizvode i usluge iz razreda 16. i 38. te, kao međunarodni žig s učincima u Danskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Mađarskoj, za proizvode i usluge iz razreda 16., 38. i 41., kao i ranijeg figurativnog žiga Zajednice F1 Formula 1 registriranog za proizvode i usluge iz tih razreda postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu prosječnih potrošača u Europskoj uniji u smislu članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice.
Iako postoje elementi na temelju kojih se suprotstavljeni žigovi vizualno, fonetski i konceptualno razlikuju, između njih također postoji određen stupanj opće sličnosti jer figurativni žig za koji je podnesena prijava za registraciju sadržava verbalni element ranijeg žiga.
Osobito iz činjenice da relevantna javnost u sjećanju ima samo nepotpunu sliku žigova o kojima je riječ, tako da njihov zajednički element „f1“ uzrokuje određenu sličnost među njima, i iz međuovisnosti različitih čimbenika koji se trebaju uzeti u obzir jer su proizvodi o kojima je riječ istovjetni ili vrlo slični proizlazi da se ne može isključiti vjerojatnost dovođenja potrošača u zabludu. Drugim riječima, postoji vjerojatnost da su u percepciji potrošača ta dva žiga povezana jer će oni prijavljeni žig tumačiti kao inačicu ranijeg žiga F1 zbog njegova identičnog izgleda i stoga donijeti zaključak o istom komercijalnom podrijetlu tih žigova.
(t. 29., 30., 45., 52.)
2. Kako bi se izbjegla povreda članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice, ranijem nacionalnom znaku, na kojem se temelji prigovor registraciji žiga Zajednice, treba se priznati određeni stupanj razlikovnog karaktera.
U skladu s tim, ne može se zaključiti da je element koji je zajednički predmetnim žigovima generički, opisni ili bez ikakva razlikovnog karaktera a da se ne dovede u pitanje, u okviru postupka registracije žiga Zajednice, valjanost ranijeg nacionalnog žiga, što bi dovelo do povrede članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 40/94.
Točno je da, ako se prigovor utemeljen na postojanju ranijeg nacionalnog žiga podnese protiv registracije žiga Zajednice, Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) i slijedom toga Opći sud moraju provjeriti na koji način relevantna javnost percipira znak koji je istovjetan tom nacionalnom žigu u žigu čija se registracija zahtijeva i ocijeniti, ako je to potrebno, stupanj razlikovnog karaktera tog znaka.
Međutim, takve provjere ne mogu dovesti do utvrđenja o nepostojanju razlikovnog karaktera znaka istovjetnog registriranom i zaštićenom nacionalnom žigu jer takvo utvrđenje ne bi bilo spojivo ni s istodobnim postojanjem žigova Zajednice i nacionalnih žigova ni s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Uredbe br. 40/94, tumačenim u vezi sa stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. istog članka.
Naime, takvo bi utvrđenje štetilo nacionalnim žigovima koji su istovjetni sa znakom za koji se smatra da nema razlikovni karakter jer bi registracija takvog žiga Zajednice stvorila situaciju u kojoj bi moglo doći do lišenja nacionalne zaštite tih znakova. Prema tome, spomenuto utvrđenje ne bi bilo u skladu sa sustavom uspostavljenim Uredbom br. 40/94, koji se temelji na istodobnom postojanju žigova Zajednice i nacionalnih žigova, kao što je to navedeno u uvodnoj izjavi 5. te uredbe, s obzirom na to da se valjanost međunarodnog ili nacionalnog žiga može dovesti u pitanje zbog nepostojanja razlikovnog karaktera samo u okviru postupka za proglašavanje žiga ništavim pokrenutog u dotičnoj državi članici na temelju članka 3. stavka 1. točke (b) Prve direktive Vijeća 89/104 i Direktive 2008/95 o žigovima.
(t. 33.‑37.)
3. Iako razlikovni karakter ranijeg žiga treba uzeti u obzir prilikom ocjene vjerojatnosti dovođenja u zabludu u smislu članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice, on predstavlja samo jedan od elemenata koji ulaze u tu ocjenu. Prema tome, vjerojatnost dovođenja u zabludu može postojati čak i ako raniji žig ima slab razlikovni karakter, osobito zbog sličnosti znakova i obuhvaćenih proizvoda i usluga.
(t. 49.)