Language of document : ECLI:EU:T:2016:508

Predmet T‑348/14

Oleksandr Viktorovič Janukovič

protiv

Vijeća Europske unije

„Zajednička vanjska i sigurnosna politika – Mjere ograničavanja poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Zamrzavanje financijskih sredstava – Popis osoba, subjekata i tijela na koje se primjenjuje zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih resursa – Uvrštenje tužiteljeva imena – Obveza obrazlaganja – Pravna osnova – Pravo na obranu – Pravo na djelotvornu sudsku zaštitu – Zloupotreba ovlasti – Nepoštovanje kriterija za uvrštavanje na popis – Očita pogreška u ocjeni – Pravo vlasništva”

Sažetak – Presuda Općeg suda (deveto prošireno vijeće) od 15. rujna 2016.

1.      Europska unija – Sudski nadzor zakonitosti akata institucija – Mjere ograničavanja poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Doseg nadzora – Dokaz utemeljenosti mjere – Obveza nadležnog tijela Unije da u slučaju osporavanja dokaže osnovanost razloga iznesenih protiv predmetnih osoba ili subjekata

(Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 47.; Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP; Uredba Vijeća br. 208/2014)

2.      Zajednička vanjska i sigurnosna politika – Mjere ograničavanja poduzete protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Ukrajini – Odluka o zamrzavanju financijskih sredstava – Sudski nadzor zakonitosti – Doseg – Odredba opće primjene koja se odnosi na pojedinačnu mjeru ograničavanja – Uvrštenje na temelju prigovora nezakonitosti

(čl. 29. UEU‑a; čl. 275. st. 2. UFEU‑a i čl. 277. UFEU‑a; Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP, čl. 1. st. 1., kako je izmijenjena Odlukom 2015/143/ZVSP)

3.      Sudski postupak – Akti kojima se tijekom postupka stavljaju izvan snage i zamjenjuju pobijani akti – Zahtjev za prilagodbu tužbenog zahtjeva za poništenje iznesen tijekom postupka – Nepostojanje izravnog i osobnog utjecaja – Nedopuštenost

(Uredba Vijeća br. 208/2014, kako je izmijenjena Uredbom br. 2015/138)

4.      Zajednička vanjska i sigurnosna politika – Mjere ograničavanja poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Odluka o zamrzavanju financijskih sredstava – Prava obrane – Obavještavanje o inkriminirajućim dokazima – Naknadna odluka kojom je ime tužitelja zadržano na popisu osoba na koje se te mjere odnose – Donošenje te odluke na temelju novih elemenata kojih nije bilo u prvotnoj odluci – Povreda prava obrane i prava na djelotvornu sudsku zaštitu – Nepostojanje

(Povelja Europske Unije o temeljnim pravima, čl. 41. st. 2. t. (a) i čl. 47.; Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukama 2015/143/ZVSP i 2015/364/ZVSP; Uredba Vijeća br. 208/2014, kako je izmijenjena Uredbama 2015/138 i 2015/357)

5.      Akti institucija – Obrazloženje – Obveza – Doseg – Mjere ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Zamrzavanje financijskih sredstava osoba uključenih u zloupotrebu državnih sredstava – Odluka donesena u kontekstu poznatom zainteresiranoj osobi koji mu omogućava da razumije doseg mjere koja se na nju odnosi – Dopuštenost sažetog obrazloženja – Granice – Obrazloženje koje ne smije biti općenito i stereotipno

(Povelja Europske Unije o temeljnim pravima, čl. 41. st. 2. t. (c); Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukama 2015/143/ZVSP i 2015/364/ZVSP; Uredba Vijeća br. 208/2014, kako je izmijenjena Uredbama 2015/138 i 2015/357)

6.      Pravo Europske unije – Vrijednosti i ciljevi Unije – Vrijednosti – Poštovanje vladavine prava – Vladavina prava – Pojam

(čl. 2. i 49. UEU‑a)

7.      Zajednička vanjska i sigurnosna politika – Mjere ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Zamrzavanje financijskih sredstava osoba odgovornih za zloupotrebu ukrajinskih državnih sredstava – Zloupotreba državnih sredstava – Pojam – Djelo zloupotrebe državnih financijskih sredstava ili imovine koje može narušiti institucionalne i pravne temelje Ukrajine i poštovanje vladavine prava u toj državi – Tumačenje u skladu s ciljevima UEU‑a

(Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP, čl. 1. st. 1. t. (a), kako je izmijenjena Odlukom 2015/143/ZVSP)

8.      Tužba za poništenje – Razlozi – Zlouporaba ovlasti – Pojam

9.      Zajednička vanjska i sigurnosna politika – Mjere ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata poduzete s obzirom na stanje u Ukrajini – Zamrzavanje financijskih sredstava osoba uključenih u zloupotrebu državnih sredstava – Ograničenje prava vlasništva – Povreda načela proporcionalnosti – Nepostojanje

(Povelja Europske Unije o temeljnim pravima, čl. 17.; Odluka Vijeća 2014/119/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukama 2015/143/ZVSP i 2015/364/ZVSP; Uredba Vijeća br. 208/2014, kako je izmijenjena Uredbama 2015/138 i 2015/357)

1.      Iako Vijeće ima široku diskrecijsku ovlast u pogledu općih kriterija koje treba uzeti u obzir pri donošenju mjera ograničavanja, učinkovitost sudskog nadzora koju jamči članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima zahtijeva da se, u okviru nadzora nad zakonitošću razloga na kojima je utemeljena odluka o uvrštenju imena neke osobe na popis osoba koje podliježu mjerama ograničavanja, sud Unije uvjeri da se ta odluka, koja tu osobu osobno pogađa, temelji na dovoljno čvrstoj činjeničnoj osnovi. To podrazumijeva provjeru navedenih činjenica u obrazloženju koje podupire spomenutu odluku, tako da sudski nadzor nije ograničen na utvrđenje apstraktne vjerojatnosti navedenih razloga, nego se odnosi na pitanje jesu li ti razlozi, ili barem jedan od njih za koji se smatra da je sam po sebi dovoljan da se na njemu temelji ta odluka, dovoljno precizno i konkretno dokazani.

U tom pogledu, pokretanje sudskog postupka u smislu nacionalnog zakona o kaznenom postupku element je o kojemu Vijeće može voditi računa prilikom dokazivanja postojanja činjenica koje opravdavaju donošenje mjera ograničavanja na razini Unije i ocjene potrebe donošenja takvih mjera kako bi se zajamčio učinak aktivnosti nacionalnih tijela. Međutim, donošenje mjera ograničavanja u nadležnosti je Vijeća koje samostalno odlučuje o potrebi i prikladnosti donošenja takvih mjera, s obzirom na ciljeve zajedničke vanjske i sigurnosne politike, neovisno o zahtjevu vlasti države nečlanice o kojoj je riječ u tom smislu i o bilo kojoj drugoj mjeri koju te vlasti donose na nacionalnoj razini, pod uvjetom da se temelji na čvrstoj činjeničnoj osnovi.

Usto, na nadležnom je tijelu Unije, u slučaju osporavanja, da utvrdi osnovanost razloga protiv dotične osobe, a ne na potonjoj da negativno dokazuje neosnovanost spomenutih razloga.

(t. 41., 49., 107., 147., 148.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 57., 59.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 61., 62.)

4.      Poštovanje prava na obranu, priznatog člankom 41. stavkom 2. točkom (a) Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojoj Ugovor o EU‑u priznaje jednaku pravnu snagu kao Ugovorima, podrazumijeva pravo na saslušanje i pravo na uvid u spis, dok pravo na djelotvornu sudsku zaštitu priznato člankom 47. Povelje zahtijeva da zainteresirana osoba bude upoznata s razlozima na kojima se temelji odluka donesena u odnosu na nju. Iz navedenog proizlazi da, u okviru donošenja odluke o zadržavanju imena određene osobe, subjekta ili tijela na koje se odnose mjere ograničavanja, Vijeće mora poštovati pravo te osobe, subjekta ili tijela na prethodno saslušanje, kad su u odnosu na tu osobu u odluci kojom se njezino ime zadržava na popisu navedeni novi dokazi odnosno oni koji se ne nalaze u prvotnoj odluci o uvrštavanju njezina imena na taj popis.

Kad je tužitelj imao pristup podacima i dokazima na temelju kojih je Vijeće odlučilo održati na snazi mjere ograničavanja u odnosu na njega te je mogao pravodobno iznijeti svoja očitovanja, ne može se zaključiti da postoji povreda prava obrane i prava na djelotvornu sudsku zaštitu.

(t. 68., 69., 72., 74.)

5.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 78.‑84.)

6.      Poštovanje vladavine prava jedna je od glavnih vrijednosti na kojima se temelji Unija, kao što to proizlazi iz članka 2. UEU‑a i preambule Ugovora o EU‑u te Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Poštovanje vladavine prava je, među ostalim, u skladu s člankom 49. UFEU‑a, uvjet za pristupanje Uniji. Pojam vladavine prava, u formulaciji „prééminence du droit”, dio je i preambule Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava.

Kroz sudsku praksu Suda i Europskog suda za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i kroz rad Vijeća Europe preko Europske komisije, za demokraciju putem prava, nastao je netaksativan popis načela i standarda koje je moguće obuhvatiti pojmom vladavine prava. U ta načela ulaze načelo zakonitosti, pravne sigurnosti, zabrane proizvoljnog postupanja izvršne vlasti, načelo neovisnih i nepristranih sudova, djelotvornog sudskog nadzora, uključujući poštovanje temeljnih prava i načelo jednakosti pred zakonom. Usto, u nekim se pravnim instrumentima u kontekstu vanjskog djelovanja Unije, poput Uredbe br. 1638/2006 o utvrđivanju općih odredbi o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo navodi, među ostalim, borba protiv korupcije kao načelo obuhvaćeno pojmom vladavine prava.

(t. 98., 99.)

7.      Iako se ne može isključiti da se određenim postupanjima koja se mogu okvalificirati kao zloupotreba državnih sredstava narušava vladavina prava, ne može se zaključiti da svaki čin zloupotrebe državnih sredstava počinjen u državi nečlanici opravdava intervenciju Unije s ciljem učvršćivanja i podrške vladavini prava u toj državi u okviru njezinih ovlasti u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Kako bi se moglo utvrditi da zloupotreba državnih sredstava može opravdati djelovanje Unije u okviru spomenute politike s ciljem učvršćivanja i podrške vladavini prava, u najmanju je ruku potrebno da su sporna djela takva da mogu narušiti institucionalne i pravne temelje države o kojoj je riječ.

Kad je riječ o kriteriju za uvrštavanje, poput onog iz članka 1. stavka 1. točke (a) Odluke 2014/119/ZVSP o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini, kako je izmijenjena Odlukom 2015/143/ZVSP koja se osobito odnosi na osobe za koje je utvrđeno da su odgovorne za zloupotrebu ukrajinskih državnih sredstava, on se može smatrati usklađenim s pravnim poretkom Unije samo ako ga se može tumačiti na način da je spojiv sa zahtjevima pravila više pravne snage koja mora poštovati i, preciznije, da je spojiv s ciljem učvršćivanja i podrške vladavini prava u Ukrajini. Usto, takvim se tumačenjem omogućava poštovanje široke margine prosudbe kojom Vijeće raspolaže za utvrđivanje općih kriterija za uvrštenje uz istodobno osiguravanje načelno potpunog nadzora zakonitosti akata Unije kad je riječ o temeljnim pravima. Slijedom toga, taj kriterij treba tumačiti na način da se ne odnosi na, apstraktno, svaki čin zloupotrebe državnih sredstava, nego se više odnosi na zloupotrebu državnih sredstava ili imovine koja, s obzirom na iznos ili vrstu sredstava ili imovine ili kontekst u kojem je do te zloupotrebe došlo, u najmanju ruku, može narušiti institucionalne i pravne temelje Ukrajine, osobito načelo zakonitosti, zabrane proizvoljnog postupanja izvršne vlasti, djelotvornog sudskog nadzora i jednakosti pred zakonom te, konačno, koja može narušiti poštovanje vladavine prava u toj zemlji. Tumačen na taj način, kriterij za uvrštavanje u skladu je s relevantnim ciljevima EU‑a i proporcionalan im je.

(t. 100.‑102.)

8.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 123.)

9.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 164.‑169.)