Predmet T‑221/08

(objavljeno u ulomcima)

Guido Strack

protiv

Europske komisije

„Pristup dokumentima – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Dokumenti koji se odnose na OLAF‑ov spis istrage – Tužba za poništenje – Odluke o prešutnom i izričitom odbijanju pristupa – Izuzeće koje se odnosi na privatnost i integritet pojedinca – Izuzeće koje se odnosi na zaštitu komercijalnih interesa trećih osoba – Izuzeće koje se odnosi na zaštitu procesa odlučivanja – Obveza obrazlaganja – Izvanugovorna odgovornost”

Sažetak – Presuda Općeg suda (prvo vijeće) od 26. travnja 2016.

1.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Zahtjev za pristup dokumentima koje podnositelj zahtjeva već posjeduje i čija je svrha dobiti primjerke na koje se odnosi obveza neotkrivanja – Dopuštenost – Obveza obrazlaganja – Nepostojanje

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001)

2.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Doseg

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 2.)

3.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Odbijanje pristupa – Mogućnost pozivanja na opće pretpostavke primjenjive ovisno o naravi dokumenata na koje se odnosi zahtjev

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4.)

4.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Doseg – Primjena na dokumente vezane uz istragu Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) – Opća pretpostavka o ugrožavanju zaštite interesa zahvaćenih otkrivanjem navedenih dokumenata u takvoj istrazi

(čl. 324. UFEU‑a; uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 1073/1999, čl. 8. st. 2. i br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 2.)

5.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Područje primjene – Zahtjev za pristup dokumentima vezanima uz postupke interne istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) – Uključenost

(uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 1073/1999 i br. 1049/2001, čl. 1. t. (a))

6.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Prevladavajući javni interes koji opravdava otkrivanje dokumenata – Razlikovanje od načela transparentnosti

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 2.)

7.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Obveza davanja djelomičnog pristupa podacima koji nisu pokriveni izuzećima – Primjena na dokumente obuhvaćene kategorijom pokrivenom općom pretpostavkom odbijanja pristupa – Isključenje

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 6.)

8.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita privatnosti i integriteta pojedinca – Doseg – Primjena na dokumente koji se odnose isključivo na podnositelja zahtjeva – Isključenje

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 1. t. (b))

9.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Pojam dokumenta – Doseg – Uzimanje u obzir interesa podnositelja zahtjeva za otkrivanje – Isključenje

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 3. t. (a))

10.    Komisija – Ponovno korištenje dokumenata u posjedu Komisije – Odluka 2006/291 – Postupak izdavanja odobrenja – Razlikovanje od postupka predviđenog Uredbom br. 1049/2001

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 16.; Odluka Komisije 2006/291, čl. 2. st. 1. i 4.)

1.      Cilj Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije jest da dokumenti institucija postanu dostupni javnosti općenito, a dokumenti koji su otkriveni u skladu s navedenom uredbom ulaze u javnu domenu. U tom pogledu, odluka o odbijanju pristupa na temelju navedene uredbe sprečava da se dokumenti na koje se odnosi zahtjev za pristup smatraju javnima.

Slijedom toga, nebitna je okolnost da podnositelj zahtjeva već posjeduje dokumente na koje se odnosi njegov zahtjev za pristup i da cilj zahtjeva stoga nije bio omogućiti mu upoznavanje s njihovim sadržajem već, umjesto toga, otkriti ih trećim osobama, tim više što su razlozi koji opravdavaju odluku podnositelja zahtjeva da podnese takav zahtjev irelevantni, s obzirom na to da Uredba br. 1049/2001 ne propisuje niti da zainteresirana osoba svoj zahtjev za pristup dokumentima mora obrazložiti niti da razlozi koji opravdavaju takav zahtjev mogu utjecati na njegovo prihvaćanje ili odbijanje. Slijedom toga, institucija kojoj je podnesen takav zahtjev za pristup ne može se osloniti na samu okolnost da je podnositelj zahtjeva za pristup već posjedovao ili trebao posjedovati zatražene dokumente, premda na temelju druge pravne osnove, kako bi odbila ispitati zahtjev za pristup na temelju Uredbe br. 1049/2001.

(t. 128., 131., 132., 135.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 148.)

3.      Priznavanje opće pretpostavke prema kojoj otkrivanje dokumenata određene vrste u načelu ugrožava zaštitu jednog od interesa navedenih u članku 4. Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije predmetnoj instituciji omogućuje da odluči o cjelovitom zahtjevu i da na njega odgovori na primjeren način.

(t. 150.)

4.      Kad je riječ o zahtjevu za pristup bilješkama u spisu koje su pripremili istražitelji zaduženi za spis istrage u Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i koje sadržavaju stajališta i analizu istražiteljâ vezane za razvoj i usmjeravanje istrage, kako o pitanjima merituma tako i vođenja postupka, Komisiji se ne može prigovoriti to da je na temelju članka 4. stavka 3. druge alineje Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije odbila pristup takvim dokumentima.

Naime, javni pristup takvim dokumentima bio bi posebno štetan za sposobnost Komisije i osobito OLAF‑a da u javnom interesu ispuni svoju zadaću borbe protiv prijevara. Otkrivanje predmetnih dokumenata znatno bi štetilo Komisijinu i OLAF‑ovu procesu odlučivanja jer bi ono ozbiljno dovelo u pitanje potpunu neovisnost budućih OLAF‑ovih istraga i njihove ciljeve time što bi razotkrilo strategiju i načine OLAF‑ova rada te smanjilo mogućnost potonjeg da od svojih suradnika dobije neovisna mišljenja i da se sa službama Komisije savjetuje u vezi s vrlo osjetljivim temama. Također postoji opasnost da bi otkrivanje obeshrabrilo pojedince u pružanju informacija o eventualnim prijevarama i tako OLAF‑u i Komisiji uskratili podaci potrebni za pokretanje istraga kojima je cilj zaštita financijskih interesa Unije. Taj se zaključak nameće tim više što se izuzeća od prava na pristup dokumentima iz, osobito, članka 4. Uredbe br. 1049/2001 ne mogu, kada ti dokumenti ulaze u posebno područje prava Unije, tumačiti bez uzimanja u obzir posebnih pravila kojima se uređuje pristup tim dokumentima.

U tom pogledu, uzimajući u obzir da dokumenti vezani uz OLAF‑ovu istragu uživaju posebnu povjerljivost na temelju Uredbe br. 1073/1999 o istragama koje provodi OLAF, proizlazi da, kada je riječ o postupcima interne OLAF‑ove istrage na temelju te uredbe, opća pretpostavka o zabrani pristupa dokumentima vezanima uz istragu i, posebice, onima koji sadržavaju mišljenja za internu uporabu u okviru rasprava i preliminarnih konzultacija u OLAF‑u može proizlaziti osobito iz odredaba te uredbe. Ta pretpostavka koja je opravdana kako bi se izbjegla svaka opasnost ozbiljnog ugrožavanja procesa odlučivanja u smislu članka 4. stavka 3. drugog podstavka Uredbe br. 1049/2001, nameće se neovisno o pitanju odnosi li se zahtjev za pristup na istražni postupak koji je već okončan ili na postupak koji je u tijeku.

(t. 151., 153., 154., 157., 160., 162., 169.)

5.      Budući da Uredba br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije i Uredba br. 1073/1999 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), ne sadržavaju odredbu kojom se jednoj uredbi izričito daje prednost u odnosu na drugu, treba osigurati da se svaka od tih uredbi primjenjuje na način koji je u skladu s primjenom druge i kojim se tako omogućuje njihova dosljedna primjena.

Nadalje, Uredba br. 1049/2001 primjenjuje se na OLAF, s obzirom na to da se, za potrebe te uredbe, smatra da je on dio Komisije, koja se u članku 1. točki (a) navedene uredbe spominje među institucijama na koje se potonja primjenjuje.

(t. 158., 164.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 167.)

7.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 168.)

8.      U području pristupa dokumentima, otkrivanje osobnih podataka koji se isključivo odnose na predmetnog podnositelja zahtjeva za pristup ne može se odbiti zato što bi ono ugrozilo zaštitu privatnosti i integriteta pojedinca.

(t. 198.)

9.      Pojam „dokument”, koji je široko definiran u članku 3. točki (a) Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u biti se temelji na postojanju pohranjenog sadržaja koji je moguće reproducirati ili konzultirati nakon njegova nastanka, imajući u vidu, s jedne strane, da narav medija za pohranu, vrsta i narav pohranjenog sadržaja kao i veličina, duljina, značaj ili predstavljanje sadržaja nisu važni kad je riječ o pitanju je li neki sadržaj obuhvaćen navedenom definicijom ili nije i, s druge strane, da je jedino ograničenje u vezi sa sadržajem na koji se ta definicija može odnositi uvjet prema kojem se navedeni sadržaj mora odnositi na politike, aktivnosti i odluke iz područja nadležnosti dotične institucije.

Nadalje, budući da podnositelj zahtjeva za pristup nije dužan opravdati svoj zahtjev za pristup dokumentima, u svrhu Uredbe br. 1049/2001 također je nebitan stvarni interes koji za podnositelja zahtjeva može predstavljati otkrivanje predmetnih dokumenata.

(t. 249., 250., 252.)

10.    Odluka 2006/291 o ponovnom korištenju Komisijinih podataka, u svrhu ponovnog korištenja javnih dokumenata, kako su definirani u članku 2. stavku 1. navedene odluke, koje posjeduje Komisija, predviđa drukčiji postupak izdavanja odobrenja od onog predviđenog Uredbom br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije za pristup istim dokumentima. Uvjet za primjenu te odluke jest da su predmetni dokumenti jasno određeni i objavljeni.

(t. 265., 267.)