Predmet T-116/20
Società agricola Vivai Maiorana Ss i dr.
protiv
Europske komisije
Presuda Općeg suda (deveto vijeće) od 29. rujna 2021.
„Poljoprivreda – Uredba (EU) 2016/2031 – Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje – Popis reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije – Prag od kojeg prisutnost reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije na bilju za sadnju ima neprihvatljiv gospodarski učinak – Provedbena uredba (EU) 2019/2072 – Strukovna udruženja – Tužba za poništenje – Aktivna procesna legitimacija – Dopuštenost – Proporcionalnost – Obveza obrazlaganja”
1. Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Akti koji se na njih izravno i osobno odnose – Izravan utjecaj – Kriteriji – Provedbena uredba Komisije kojom se utvrđuje popis reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije – Uredba kojom se također utvrđuju pragovi prisutnosti takvih organizama na bilju za sadnju – Tužba društva rasadničara i reprezentativnih udruženja gospodarskih subjekata koji se bave različitim poljoprivrednim djelatnostima – Izravan utjecaj različitih dijelova Priloga IV. pobijanoj uredbi na svakog od tužitelja
(čl. 263. st. 4. UFEU-a; Uredba Komisije 2019/2072, Prilog IV., dijelovi A, B, C, F, I i J)
(t. 32., 34.-39., 41., 42., 45.-50., 54.)
2. Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Pretpostavke dopuštenosti – Pravni interes – Tužba koja mora moći donijeti korist tužitelju
(čl. 263. UFEU-a)
(t. 56.)
3. Poljoprivreda – Usklađivanje zakonodavstava – Fitosanitarni sustav – Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje – Uredba 2016/2031 – Provedba Uredbe 2016/2031 Provedbenom uredbom 2019/2072 – Provedbena uredba Komisije kojom se utvrđuje popis reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije – Uredba kojom se također utvrđuju pragovi prisutnosti takvih organizama na bilju za sadnju – Obveza specijaliziranih subjekata da saniraju bilje za sadnju genetskom selekcijom – Nepostojanje
(čl. 263. UFEU-a; Uredba 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 36. točke (e) i (f) i čl. 37. st. 8.; Uredba Komisije 2019/2072, Prilog IV., dijelovi A, B, C, F, I i J; Direktiva Vijeća 2000/29; Odluka Vijeća 2004/869)
(t. 81., 85.-92., 94., 96.-98., 101., 103., 104., 109.-111., 113.-121., 123.-130., 141.-143.)
4. Poljoprivreda – Usklađivanje zakonodavstava – Fitosanitarni sustav – Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje – Uredba 2016/2031 – Provedba Uredbe 2016/2031 Provedbenom uredbom 2019/2072 – Provedbena uredba Komisije kojom se utvrđuje popis reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije – Uredba kojom se također utvrđuju pragovi prisutnosti takvih organizama na bilju za sadnju – Povreda Uredbe 2018/848 – Nepostojanje
(čl. 263. UFEU-a; Uredba 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 36. t. (e) i (f) i čl. 37. st. 8.; Uredba 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 13.; Uredba Komisije 2019/2072, Prilog IV., dijelovi A, B, C, F, I i J)
(t. 132.-139.)
Kratak prikaz
Regulirani nekarantenski štetni organizmi Unije (u daljnjem tekstu: RNQP-i) štetni su organizmi (osobito je riječ o kukcima, gljivama i bakterijama) koji se uglavnom prenose preko određenog bilja i čija prisutnost na spomenutom bilju ima neprihvatljiv gospodarski učinak u pogledu njegove uporabe. Kao što je to propisano, među ostalim, u Uredbi o zdravlju bilja(1), zabranjen je unos tih RNQP-a na područje Unije i premještanje unutar njega na dotičnom bilju za sadnju kada prisutnost tih organizama prelazi određeni prag. U prilogu IV. Provedbenoj uredbi 2019/2072(2) Komisija je izradila popis RNQP-a, pri čemu je utvrdila pragove najveće dopuštene prisutnosti navedenih organizama.
Društvo rasadničar u vinskoj industriji i dva reprezentativna udruženja gospodarskih subjekata koji se bave različitim poljoprivrednim djelatnostima(3) (u daljnjem tekstu zajedno: tužitelji) smatraju, među ostalim, da utvrđivanje pragova prisutnosti RNQP-a na 0 % na bilju na koje se odnose dijelovi A, B, C, F, I i J(4) navedenog Priloga IV. dovodi do obveza fitosanitarne sanacije dotičnih sorti, što negativno utječe na bioraznolikost i uključuje prekomjerne troškove sanacije na teret specijaliziranih subjekata.
Nakon što je svim tužiteljima priznao aktivnu procesnu legitimaciju za poništenje različitih dijelova prethodno navedenog Priloga IV., Opći sud odbio je njihovu tužbu za poništenje tog priloga, čime se po prvi put izjasnio o postavljenim pravnim pitanjima.
Ocjena Općeg suda
Kao prvo, tužitelji tvrde da to što Komisija nije uzela u obzir negativne učinke utvrđenih pragova na bioraznolikost i troškove stavljene na teret predmetnih specijaliziranih subjekata predstavlja, ponajprije, povredu Uredbe o zdravlju bilja. Kako bi odbio taj tužbeni razlog, Opći sud najprije spominje ponovnu procjenu štetnih organizama i pragova koja je dovela do donošenja Priloga IV. pobijanoj provedbenoj uredbi. Nakon toga, ocjenjujući da je utvrđenje spornih pragova dovelo do pogrešnog shvaćanja obveza predmetnih specijaliziranih subjekata, on zaključuje, konkretno, da se u dijelu C Priloga IV. pobijanoj uredbi specijalizirane subjekte ne obvezuje na primjenu metoda sanacije genetskom selekcijom, kao što to tvrde tužitelji. Naposljetku, Opći sud ističe da više direktiva o stavljanju na tržište bilja za sadnju sadržava odredbe o odstupanjima čiji je cilj očuvanje genetske raznolikosti.
Kao drugo, tužitelji smatraju da se utvrđivanjem praga prisutnosti RNQP-a na autohtonim vrstama bilja na 0 % povređuje Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu(5). Prema njihovu mišljenju, genetskom selekcijom koja se nameće spornim dijelovima Priloga IV. pobijanoj provedbenoj uredbi, s ciljem provedbe tražene sanacije, dovodi se do obezvrjeđenja prava poljoprivrednika predviđenih u tom ugovoru na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima. Opći sud odbio je drugi tužbeni razlog, utvrđujući, među ostalim, da on počiva na istoj pogrešnoj premisi kao prvi tužbeni razlog, u vezi s kojim je zaključio da ne postoji obveza saniranja na teret predmetnih gospodarskih subjekata.
Naposljetku, Opći sud ocjenjuje, kad je riječ o tužbenom razlogu koji se temelji na povredi Uredbe 2018/848(6), da se njezinim člankom 13. ne dovodi u sumnju zakonitost utvrđivanja spornih pragova, nego se dopušta, iznimno i u strogo definiranom okviru, stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala bez ispunjavanja zahtjeva navedenih u direktivama kojima se uređuje stavljanje na tržište. Prema tome, nije moguće pozvati se na tu odredbu kako bi se osporila zakonitost spornih pragova pa taj treći tužbeni razlog treba odbiti.