Language of document :

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 9. travnja 2024. uputila Curtea de Apel Bucureşti (Rumunjska) – Axpo Energy Romania SA/Agenţia Naţională de Administrare Fiscală, Guvernul României

(predmet C-251/24, Axpo Energy Romania)

Jezik postupka: rumunjski

Sud koji je uputio zahtjev

Curtea de Apel Bucureşti

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Axpo Energy Romania SA

Tuženici: Agenţia Naţională de Administrare Fiscală, Guvernul României

uz sudjelovanje: Ministerului Energiei

Prethodna pitanja

1.    Treba li odredbe članka 3. stavaka 1., 3. i 4. te članka 9. stavka 2. Direktive (EU) 2019/9441 , u vezi s člankom 101. stavkom 1. UFEU-a u skladu s kojim države članice sudionicima na tržištu električne energije trebaju osigurati jednake i nediskriminirajuće uvjete, tumačiti [na način] da im se protivi to da država članica uvede dodatnu poreznu obvezu, poput doprinosa na djelatnost trgovanja uređenog OUG-om br. 27/2022 na različit način samo na teret određenih sudionika koji provode transakcije na veleprodajnim tržištima energije, kao što su opskrbljivači koji obavljaju djelatnost trgovanja, pri čemu se isključuju druge kategorije sudionika, poput proizvođača električne energije i toplinske energije iz kogeneracije te proizvođača čiji su proizvodni kapaciteti pušteni u pogon nakon 1. travnja 2022.?

2.    Treba li odredbe članaka 101. i 102. UFEU-a, u skladu s kojima države članice ne smiju donijeti mjere kojima se sprečava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu, odnosno, kojima se ograničavaju ili nadziru proizvodnja ili tržišta ili kojima se primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, tumačiti [na način] da im se protivi to da država članica uvede dodatnu poreznu obvezu, kao što je doprinos na djelatnost trgovanja uređen OUG-om br. 27/2022 samo na teret određenih sudionika koji provode transakcije na veleprodajnim tržištima energije, kao što su opskrbljivači koji obavljaju djelatnost trgovanja, pri čemu se isključuju druge kategorije sudionika, poput proizvođača električne energije i toplinske energije iz kogeneracije te proizvođača čiji su proizvodni kapaciteti pušteni u pogon nakon 1. travnja 2022., čime se te subjekti na koje se primjenjuje doprinos stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju?

3.    Treba li odredbe članka 107. stavka 1. i članka 108. stavka 3. UFEU-a o obvezi država članica da prijave državne potpore tumačiti na način da nacionalni propis, poput doprinosa na djelatnost trgovanja uređenog OUG-om br. 27/2022, predstavlja državnu potporu koja se dodjeljuje subjektima koji su oslobođeni obveze plaćanja tog doprinosa i na koju se primjenjuje obveza prijave?

4.    Treba li odredbe članka 3. točaka (a), (b), (h) i (p) te članka 10. stavaka 1., 4. i 5. Uredbe 2019/9431 u vezi s [uvodnim izjavama] 22. i 23. preambule Uredbe, člankom 5. stavcima 1., 3. i 4. Direktive 2019/944, te člankom 8. Uredbe 2022/18542 , kojima se uređuju načela koja se odnose na formiranje cijena na veleprodajnom tržištu energije, tumačiti [na način] da im se protivi to da država članica uvede dodatnu poreznu obvezu, poput doprinosa na djelatnost trgovanja uređenog OUG-om br. 27/2022? Može li se prilikom tumačenja navedenih odredbi doprinos smatrati proporcionalnim u kontekstu u kojem se tim doprinosom ne uzimaju u obzir troškovi poslovanja sudionika na tržištu koji obavljaju djelatnost trgovanja? Može li se prilikom tumačenja navedenih odredbi doprinos smatrati nediskriminirajućim u kontekstu u kojem se primjenjuje samo na dio sudionika na veleprodajnom tržištu koji obavljaju djelatnost kupnje i preprodaje energije?

5.    Treba li odredbe članaka 28., 30. i 35. UFEU-a, članka 3. Uredbe 2019/943 i članka 3. Direktive 2019/944, kojima se propisuje zabrana uvođenja zakonodavnih prepreka prekograničnim protocima električne energije između država članica, tumačiti [na način] da im se protivi to da država članica uvede dodatnu poreznu obvezu, poput doprinosa na djelatnost trgovanja uređenog OUG-om br. 27/2022, kojim se u razdoblju od 1. rujna do 16. prosinca 2022. predviđala nepovoljnija formula za izvozne transakcije, kojom se nije priznavala nikakva dobit, dok se u slučaju domaće prodaje priznavala teoretska dobit od 2 %? Prilikom tumačenja navedenih odredbi, protivi li se pravu Europske unije uvođenje takvog doprinosa kojim se od 16. prosinca 2022. predviđa plaćanje doprinosa samo u slučaju prodaje količina energije namijenjenih izvozu, ali ne i u slučaju uvoza energije?

6.    Protivi li se odredbama članka 401. Direktive 2006/1121 , kojima se državama članicama zabranjuje uvođenje nameta ili poreza na promet uz porez na dodanu vrijednost, to da država članica uvede dodatnu poreznu obvezu, poput doprinosa na djelatnost trgovanja uređenog OUG-om br. 27/2022, na teret sudionika na tržištu koji obavljaju djelatnost trgovanja?

____________

1 Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL 2019., L 158, str. 125.)

1 Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL 2019., L 158, str. 54.)

1 Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL 2022., L 261 I., str. 1.)

1 Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL 2006., L 347, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 1., str. 120.)