PRESUDA OPĆEG SUDA (drugo vijeće)
12. svibnja 2015.(*)
„Sustav zajamčeno tradicionalnih specijaliteta – Uredba (EU) br. 1151/2012 – Neodobravanje zahtjeva za registraciju naziva ,pomazánkové másloʼ (mazivi maslac) kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta – Usklađenost s odredbama Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u kojoj se određuju uvjeti uporabe prodajne oznake ,maslacʼ“
U predmetu T‑51/14,
Češka Republika, koju zastupaju M. Smolek, J. Vláčil i J. Vitáková, u svojstvu agenata,
tužitelj,
protiv
Europske komisije, koju zastupaju J. Guillem Carrau, Z. Malůšková i K. Walkerová, u svojstvu agenata,
tuženik,
povodom zahtjeva za poništenje Provedbene odluke Komisije 2013/658/EU od 13. studenoga 2013. o neodobravanju zahtjeva za upis u registar garantirano tradicionalnih specijaliteta kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Pomazánkové máslo (GTS)) (SL L 305, str. 22.),
OPĆI SUD (drugo vijeće),
u sastavu: M. E. Martins Ribeiro, predsjednica, S. Gervasoni (izvjestitelj) i L. Madise, suci,
tajnik: K. Andová, administratorica,
uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 16. siječnja 2015.,
donosi sljedeću
Presudu
Pravni okvir
Uredbe br. 1234/2007 i br. 445/2007
1 Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT‑u) (SL L 299, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 9., str. 61.) provela je spajanje sve 21 zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta za svaki proizvod ili skupinu proizvoda na koje su se prije toga primjenjivale mnoge različite osnovne uredbe kao i uredbe Vijeća koje su ih nadopunjavale. Kad je riječ o mlijeku, mliječnim proizvodima i mastima, usvojeno je više pravnih instrumenata radi uređenja njihovog stavljanja na tržište i njihovog označivanja kao što je Uredba Vijeća (EZ) br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrđivanju standarda za mazive masti (SL L 316, str. 2.).
2 Uredba br. 1234/2007, koja je stavila izvan snage i zamijenila, među ostalim, Uredbu br. 2991/94, preuzevši pritom sve njezine odredbe, ima za cilj, kako osobito proizlazi iz njezine uvodne izjave 51., ujednačiti uporabu trgovačkih oznaka s ciljem očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite potrošača (presuda od 18. listopada 2012., Komisija/Češka Republika, C‑37/11, Zb., u daljnjem tekstu: presuda C‑37/11, EU:C:2012:640, t. 2. i 61.).
3 Članak 115. Uredbe br. 1234/2007 tako, upućujući na svoj Prilog XV., određuje tržišne standarde za masti primjenjive na proizvode s masenim udjelom masti od najmanje 10 %, ali ne više od 90 %, koji su namijenjeni za prehranu ljudi.
4 Dodatak Prilogu XV. Uredbi br. 1234/2007, na koji upućuje članak 115. te uredbe, propisuje da je prodajna oznaka „maslac“ namijenjena za „proizvod[u] čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 80 %, a najviše 90 %, udio vode najviše 16 % te udio bezmasne suhe tvari mlijeka najviše 2 %“. Odstupanja od te uredbe utvrđena su u točki I. stavku 2. podstavku 3. tog priloga i odnose se na:
a) oznaku proizvoda čija su svojstva jasno razvidna na temelju tradicionalne uporabe i/ili kada se oznake jasno upotrebljavaju za opis značajke svojstvene proizvodu;
b) koncentrirane proizvode (maslac, margarin, mješavine) čiji je sadržaj masti 90 % ili više.
5 Proizvodi čiji udio mliječne masti iznosi najviše 80 % i udio vode najmanje 16 % moraju imati jedan od naziva navedenih u dijelu A Dodatka Prilogu XV. Uredbi br. 1234/2007. Točka 4. dijela A tog Dodatka predviđa dakle da proizvodi čiji udio mliječne masti iznosi najviše 39 % odnosno najmanje 41 %, ali manje od 60 % odnosno najmanje 62 %, ali najviše 80 %, trebaju sadržavati izraz „mliječni namaz X %“.
6 Članak 121. točka (c) podtočka i. Uredbe br. 1234/2007 ovlašćuje Europsku komisiju da odredi podrobna pravila za odstupanje od pravila propisanih tom uredbom i, osobito, da uspostavi popis proizvoda na koje se, temeljem popisa koje Komisiji pošalju države članice, primjenjuju ta odstupanja.
7 Uredba Komisije (EZ) br. 445/2007 od 23. travnja 2007. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2991/94 i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1898/87 o zaštiti oznaka koje se upotrebljavaju pri stavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište (SL L 106, str. 24.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 39., str. 186.), kojom je zamijenjena Uredba Komisije (EZ) br. 577/97 od 1. travnja 1997. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2991/94 i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1898/87 o zaštiti oznaka koje se upotrebljavaju pri stavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište (SL L 87, str. 3.), obuhvaća, u Prilogu I., popis proizvoda na koje se primjenjuju odstupanja predviđena u točki I. stavku 2. podstavku 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007. Sukladno uvodnoj izjavi 4. Uredbe br. 445/2007 taj popis je sveobuhvatan, na što je Sud podsjetio u presudi C‑37/11, točka 2. supra (EU:C:2012:640, t. 59.).
Uredbe br. 509/2006 i br. 1151/2012
8 Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (SL L 93, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 3., str. 185.) uspostavila je registar garantirano tradicionalnih specijaliteta koji omogućuje registraciju poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda proizvedenih uporabom tradicionalnih sirovina ili koji su proizvedeni ili prerađeni na način koji odgovara tradicionalnoj vrsti proizvodnje ili prerade.
9 Uredba br. 509/2006 je 3. siječnja 2013. stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 25., str. 31.). Cilj te nove uredbe bio je, s jedne strane, ujediniti različite tekstove koji su se odnosili na kvalitetu poljoprivrednih proizvoda (uvodne izjave 10. do 13.) i, s druge strane, poboljšati, pojasniti i pooštriti odredbe Uredbe br. 509/2006 da bi sustav zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (u daljnjem tekstu: ZTS) postao privlačniji potencijalnim podnositeljima zahtjeva, s obzirom na to da je bilo registrirano samo nekoliko naziva (uvodna izjava 34.).
10 Uredba br. 1151/2012 uspostavlja, u skladu sa svojim člankom 1. stavkom 2., sustave kvalitete koji služe kao temelj za označivanje te, prema potrebi, zaštitu naziva i izraza koji, točnije, navode ili opisuju poljoprivredne proizvode s obilježjima proizvoda s dodanom vrijednošću ili svojstvima s dodanom vrijednošću koja je posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište. Ta uredba objedinjuje tri različita sustava kvalitete: zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ZTS i neobavezne izraze o kvaliteti.
11 Članak 2. stavak 3. Uredbe br. 1151/2012 propisuje da se „ova Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje određene odredbe Unije vezane uz stavljanje proizvoda na tržište te, posebno uz jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta, te označivanje hrane“.
12 U skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe br. 1151/2012, naziv je prihvatljiv da ga se registrira kao ZTS kada opisuje specifičan proizvod ili hranu koja je posljedica načina proizvodnje, prerade ili sastava koji odgovara tradicionalnom postupku za taj proizvod ili hranu ili koji se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste. Članak 18. stavak 2. spomenute uredbe nadalje propisuje da, kako bi se naziv registriralo kao zajamčeno tradicionalni specijalitet, on mora biti tradicionalno korišten za označivanje specifičnog proizvoda ili mora opisivati tradicionalna ili specifična svojstva proizvoda. Registracija naziva proizvoda ili prehrambenog proizvoda kao ZTS‑a treba, u tu svrhu, ispuniti uvjete koje je postavila ta uredba i, osobito, biti u skladu sa specifikacijom proizvoda definiranom u članku 19. iste uredbe. Registracija pruža navedenim nazivima zaštitu definiranu u člancima 23. i 24. predmetne uredbe.
13 Članci 49. do 52. Uredbe br. 1151/2012 uspostavljaju postupak registracije koji omogućuje skupinama koje rade s predmetnim proizvodima odnosno fizičkim ili pravnim osobama koje ispunjavaju određene uvjete podnošenje zahtjeva za registraciju ZTS‑a državi članici u kojoj skupina ima sjedište. Država članica provjerava opravdanost zahtjeva i, prema potrebi, podnosi Komisiji spis zahtjeva. Kada Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju ZTS‑a, ona donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev.
Okolnosti spora
14 Dana 22. prosinca 2010. Češka Republika podnijela je Komisiji zahtjev za upis oznake „pomazánkové máslo“ (mazivi maslac) u Registar ZTS‑a na temelju odredaba Uredbe br. 509/2006.
15 Dana 1. travnja 2011. Komisija je obavijestila Češku Republiku da je dovršila ispitivanje predviđeno člankom 8. stavkom 1. Uredbe br. 509/2006 i da je zaključila da zahtjev nije ispunjavao uvjete određene tom uredbom, a osobito uvjete navedene u članku 4. stavku 3. točki (b) te uredbe prema kojima se ne može registrirati naziv koji izražava posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda „ako je zbunjujući, čiji je poseban primjer upućivanje na svojstvo takvo da ne odgovara specifikaciji pa stoga može navesti potrošača na pogrešno mišljenje o karakteristikama proizvoda“.
16 Komisija je stoga smatrala da je naziv „pomazánkové máslo“, koji je sadržavao pojam „máslo“ (maslac), zbunjujući za potrošača s obzirom na to da je sugerirao da proizvod ima karakteristike koje on nije imao. Naime, udio masti proizvoda nije bio, prema mišljenju Komisije, u skladu sa zahtjevima definiranim Uredbom br. 1234/2007.
17 Dana 30. svibnja 2011. Češka Republika je odgovorila Komisiji da provodi pravnu analizu Komisijinog stajališta s obzirom na postupak pred Sudom u predmetu u kojem je donesena presuda C‑37/11 iz točke 2. supra (EU:C:2012:640).
18 Naime, Češka Republika je od Komisije dvaput zatražila, 18. lipnja 2004. i 14. ožujka 2007., da na proizvod „pomazánkové máslo“ primijeni izuzeće predviđeno u članku 2. stavku 2. podstavku 3. prvoj alineji Uredbe br. 2991/94 (izuzeće u točki I. stavku 2. podstavku 3. točki (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007), ali Komisija je, dopisima od 23. rujna 2005. i 27. kolovoza 2007., odbila odobriti te zahtjeve. Budući da Češka Republika nije izmijenila svoje zakonodavstvo, Komisija joj je 6. lipnja 2008. uputila pismo opomene. Dana 3. studenoga 2009. Komisija joj je uputila obrazloženo mišljenje, a zatim je 25. siječnja 2011. Komisija pred Sudom Europske unije pokrenula postupak zbog povrede obveze.
19 Presudom C‑37/11 iz točke 2. supra (EU:C:2012:640) Sud je smatrao da je odobrenjem prodaje „pomazánkové máslo“ pod nazivom „máslo“, premda je udio mliječne masti tog proizvoda iznosio najviše 80 %, a udjeli vode i bezmasne suhe tvari mlijeka najmanje 16 % odnosno 2 %, Češka Republika povrijedila obveze koje ima na temelju članka 115. Uredbe br. 1234/2007, u vezi s točkom I. stavkom 2. podstavcima 1. i 2. Priloga XV. toj uredbi kao i s dijelom A točkama 1. i 4. Dodatka tom prilogu.
20 Dopisom od 23. listopada 2012. Češka Republika je izjavila Komisiji da smatra da ništa ne sprečava nastavak postupka upisa naziva „pomazánkové máslo“ u Registar ZTS‑a i da je nacionalno istraživanje utvrdilo da češki proizvođači tu oznaku nisu smatrali zbunjujućom.
21 Uredbom br. 1151/2012, koja je stupila na snagu 3. siječnja 2013., stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredba br. 509/2006.
22 Dana 14. svibnja 2013. Češka Republika obavijestila je Komisiju da je, nakon presude C‑37/11 iz točke 2. supra (EU:C:2012:640), započela zakonodavni postupak koji bi trebao dovesti do zamjene prodajne oznake „pomazánkové máslo“ oznakom „tradiční pomazánkové“ (tradicionalni namaz) koja sadržava izraz „mléčná pomazánka 34 %“ (mliječni namaz 34 %).
23 Dana 2. srpnja 2013. Komisija je obavijestila Češku Republiku da, na temelju ispitivanja provedenog u skladu s člankom 50. stavkom 1. Uredbe br. 1151/2012, zahtjev za registraciju nije ispunjavao uvjete definirane tom uredbom jer nije poštovao odredbe Uredbe br. 1234/2007, što je u suprotnosti s člankom 2. stavkom 3. Uredbe br. 1151/2012.
24 Komisija je zatražila odbijanje zahtjeva za registraciju naziva „pomazánkové máslo“ kao ZTS‑a na raspravi Odbora za politiku kvalitete poljoprivrednih proizvoda 17. listopada 2013. Na prijedlog Komisije taj odbor je većinom glasova donio pozitivno mišljenje.
25 Odlukom od 13. studenoga 2013. (u daljnjem tekstu: pobijana odluka) Komisija je donijela Provedbenu odluku 2013/658/EU o neodobravanju zahtjeva za upis u registar ZTS‑a kako je predviđeno Uredbom br. 1151/2012 (Pomazánkové máslo (GTS)) (SL L 305 str. 22.).
Postupak i zahtjevi stranaka
26 Zahtjevom podnesenim tajništvu Općeg suda 22. siječnja 2014. Češka Republika je podnijela ovu tužbu.
27 Češka Republika od Općeg suda zahtijeva da:
– poništi pobijanu odluku;
– naloži Komisiji snošenje troškova.
28 Komisija od Općeg suda zahtijeva da:
– odbije tužbu;
– naloži Češkoj Republici snošenje troškova.
Pravo
29 U prilog osnovanosti tužbe Češka Republika ističe jedan tužbeni razlog koji se temelji na povredi članaka 50. i 52. u vezi s člankom 18. Uredbe br. 1151/2012 navodeći da Komisija nije ispitivala jesu li bili ispunjeni uvjeti za upis naziva „pomazánkové máslo“ kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta i da nije odbila predmetni zahtjev zbog toga što on nije ispunjavao uvjete za upis, nego iz nekog drugog razloga.
30 Češka Republika stoga tvrdi da je Komisija svoje neodobravanje zahtjeva za registraciju naziva „pomazánkové máslo“ temeljila na nepoštovanju specifikacije predviđene Uredbom br. 1234/2007 koja osobito utvrđuje pravila koja se odnose na upotrebu prodajne oznake maslaca i drugih mazivih masti iako nijedna odredba Uredbe br. 1151/2012 ne predviđa takav uvjet. Češka Republika smatra da te odredbe utvrđuju alternativni način registracije naziva poljoprivrednih proizvoda kako bi se pomoću oba načina osiguralo informiranje potrošača o svojstvima proizvoda zahvaljujući nazivu. Češka Republika smatra da je članak 2. stavak 3. Uredbe br. 1151/2012, na temelju kojeg se ta uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje druge posebne odredbe Europske unije povezane sa stavljanjem proizvodâ na tržište, a osobito s jedinstvenom zajedničkom organizacijom tržišta i označivanjem hrane, samo izjava kojom se navodi da ovaj tekst ne uređuje u cijelosti pitanje stavljanja na tržište i opisivanje hrane.
31 U skladu s člankom 50. stavkom 1. Uredbe br. 1151/2012, „Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev zaprimljen skladno članku 49., kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava“. Članak 52. stavak 1. te uredbe određuje da „kada na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog sukladno prvom podstavku članka 50. stavka 1., Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju, ona donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev“ i da „se ti provedbeni akti donose u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2.“.
32 U skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe br. 1151/2012 „[n]aziv je prihvatljiv za registraciju kao zajamčeno tradicionalni specijalitet kada opisuje specifičan proizvod ili prehrambeni proizvod koji […] je rezultat s obzirom na način proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod […] ili […] se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste“. Članak 18. stavak 2. te uredbe nadalje navodi da „za registraciju naziva kao zajamčeno tradicionalni specijalitet, on mora […] biti tradicionalno korišten za označivanje specifičnog proizvoda […] ili […] opisivati tradicionalna svojstva ili specifična svojstva proizvoda“.
33 Iako Češka Republika tvrdi da je Komisija trebala ispitivanje zahtjeva za registraciju ograničiti na provjeru toga ispunjava li predmetni naziv uvjete predviđene člankom 18. Uredbe br. 1151/2012, Komisija smatra da je također trebala provjeriti ispunjava li predmetni naziv uvjete predviđene Uredbom br. 1234/2007 na temelju članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012. Prema tom posljednjem stavku, koji je dio općih odredbi primjenjivih na Uredbu i koji određuje područje njezine primjene „[o]va se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje određene odredbe Unije vezane uz stavljanje proizvoda na tržište te, posebno uz jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta, te označivanje hrane“.
34 Prema ustaljenoj sudskoj praksi, pri tumačenju odredbe prava Unije, u obzir treba uzeti ne samo njezin tekst, nego i kontekst u kojem se nalazi te ciljeve propisa kojeg je dio (vidjeti presudu od 7. lipnja 2005., VEMW i dr., C‑17/03, Zb., EU:C:2005:362, t. 41. i navedenu sudsku praksu; presudu od 26. listopada 2010., Njemačka/Komisija, T‑236/07, Zb., EU:T:2010:451, t. 44.). Važno je dakle uzeti u obzir svrhu pravila Unije kako bi se tumačila na način koji osigurava njihovu učinkovitost (presuda od 13. srpnja 2004., Komisija/Vijeće, C‑27/04, Zb., EU:C:2004:436, t. 74.).
35 S obzirom na ta načela, treba razmotriti je li odredbe članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012, prema kojima se ta uredba „primjenjuje ne dovodeći u pitanje određene odredbe Unije vezane uz stavljanje proizvoda na tržište te, posebno uz jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta, te označivanje hrane“, potrebno tumačiti tako da naziv može biti upisan u Registar ZTS‑a samo ako ispunjava uvjete za stavljanje proizvoda na tržište definirane u Uredbi br. 1234/2007.
36 Kao prvo, čini se da se odgovor na to pitanje može dobiti doslovnim tumačenjem članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 s obzirom na jasno značenje izraza „ne dovodeći u pitanje određene odredbe Unije vezane uz stavljanje proizvoda na tržište te, posebno uz jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta, te označivanje hrane“. Naime, taj izraz znači da spomenuta uredba neće sprečavati primjenu Uredbe br. 1234/2007 koja utvrđuje pravila te zajedničke organizacije.
37 Kao drugo, čini se da je tumačenje izneseno gore u točki 36. u skladu s općom strukturom Uredbe br. 1234/2007. U tom pogledu, važno je podsjetiti na temeljnu ulogu te uredbe u okviru europske poljoprivredne politike. U skladu s člankom 288. stavkom 2. UFEU‑a, ta uredba je, kao sve uredbe, u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Ona sadrži niz pravila o upravljanju poljoprivrednim tržištem, stavljanju na tržište i proizvodnji poljoprivrednih proizvoda kao i o njihovom uvozu i izvozu.
38 Što se tiče mlijeka, mliječnih proizvoda i masti uvedeno je više pravnih instrumenata za reguliranje stavljanja na tržište i označivanja tih proizvoda kojima je cilj „poboljšati položaj mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu s jedne strane i osigurati pošteno tržišno natjecanje za mazive masti mliječnog i nemliječnog podrijetla s druge strane, a sve u korist proizvođača i potrošača“ (uvodna izjava 51. Uredbe 1234/2007). Uredba br. 2991/94, koja je sadržavala klasifikaciju zajedno s pravilima koja se odnose na naziv, definirala je tako tržišne standarde za mlijeko i nemliječne proizvode (uvodna izjava 51. Uredbe br. 1234/2007). Uredba br. 1234/2007, koja je stavila izvan snage i zamijenila Uredbu br. 2991/94, preuzima sve njezine odredbe (presuda C‑37/11, t. 2. supra, EU:C:2012:640, t. 56.). Stoga je cilj te uredbe ujednačiti uporabu prodajnih oznaka s ciljem očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite potrošača (uvodna izjava 51. Uredbe br. 1234/2007 i presuda C‑37/11, t. 2. supra, EU:C:2012:640, t. 61.).
39 Dodatak Prilogu XV. Uredbi br. 1234/2007, na koji upućuje članak 115. te uredbe, propisuje da je prodajna oznaka maslac namijenjena „proizvod[u] čiji udio mliječne masti iznosi najmanje 80 %, a najviše 90 %, udio vode najviše 16 % te udio bezmasne suhe tvari mlijeka najviše 2 %“. Jedina odstupanja od tog pravila utvrđena su u točki I. stavku 2. podstavku 3. ovog priloga i odnose se na:
a) oznaku proizvoda čija su svojstva jasno razvidna na temelju tradicionalne uporabe ili kada se oznake jasno upotrebljavaju za opis značajke svojstvene proizvodu;
b) koncentrirane proizvode (maslac, margarin, mješavine) čiji je sadržaj masti 90 % ili više.
40 Uredba br. 445/2007 obuhvaća u svojem Prilogu I. popis proizvoda za koje je odobreno odstupanje predviđeno u članku 2. stavku 2. podstavku 3. Uredbe (EZ) br. 2991/94. Kao što su stranke priznale tijekom rasprave, stavljanje Uredbe br. 2991/94 izvan snage Uredbom br. 1234/2007 nije imalo učinak stavljanja izvan snage Uredbe br. 445/2007 jer su odredbe članka 2. stavka 2. podstavka 3. Uredbe br. 2991/94 jednako preuzete u točki I. stavku 2. podstavku 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007. Taj popis je dakle ostao na snazi i propisuje doseg točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) tog priloga. Kao što je Sud naglasio u presudi C‑37/11, iz točke 2. supra (EU:C:2012:640, t. 57.), odstupanja predviđena u točki I. stavku 2. podstavku 3. pod a) tog priloga nužno su izuzetak zbog toga što u skladu sa sedmom uvodnom izjavom Uredbe br. 2991/94 potonji imaju za cilj uspostaviti ujednačenu klasifikaciju za mazive masti. Kao što to navodi uvodna izjava 4. Uredbe br. 445/2007 i kao što proizlazi iz presude C‑37/11 navedene u točki 2. supra (EU:C:2012:640, t. 59.), taj popis je sveobuhvatan.
41 U tim okolnostima, zbog važnosti koju europski zakonodavac pripisuje ujednačavanju uporabe prodajnih oznaka s ciljem očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, pravila koja se odnose na prodajnu oznaku „maslac“ treba tumačiti na način koji osigurava njihovu učinkovitost. Posljedica tumačenja članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 koje predlaže Češka Republika bilo bi dopuštanje državi članici da upotrijebi sustav ZTS‑a kako bi izbjegla pravila koja se odnose na tržišne standarde određene Uredbom br. 1234/2007 i, pod pretpostavkom da predmetni proizvod može biti stavljen na tržište, da potonjem dodjeli nepravednu konkurentnu prednost i da zavara potrošača. Nasuprot tomu, tumačenje te odredbe za koje se u pobijanoj odluci zalaže Komisija i koje je navedeno gore u točki 36. omogućuje poštovanje pravila koja se odnose na prodajnu oznaku „maslac“.
42 Kao treće, čini se da je tumačenje članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 utvrđeno gore u točki 36. usklađeno s ciljevima tog teksta.
43 Naime, u skladu s uvodnom izjavom 34. Uredbe br. 1151/2012, pružanje pomoći proizvođačima tradicionalnih proizvoda pri obavješćivanju potrošača o obilježjima dodane vrijednosti njihovih proizvoda poseban je cilj sustava zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Članak 17. te uredbe isto tako navodi da je sustav ZTS‑a „uspostavljen kako bi sačuvao tradicionalne metode proizvodnje i recepte pružajući pomoć proizvođačima tradicionalnog proizvoda prilikom stavljanja na tržište i obavješćivanja potrošača o svojstvima koja dodaju vrijednost njihovim tradicionalnim receptima i proizvodima“. Naprotiv, nije nikako riječ o uvođenju sustava tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode koji bi bio usporedan i alternativan onome koji je uveden Uredbom br. 1234/2007, a još manje o odstupanju od pravila definiranih potonjom uredbom.
44 Nadalje, kada bi se prihvatila teza Češke Republike, to bi imalo za učinak da se proizvodima koji ne ispunjavaju tržišne standarde predviđene Uredbom br. 1234/2007 i koji stoga, u načelu, ne mogu biti stavljeni na tržište, čak ni u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe br. 1151/2012, koji propisuje da naziv registriran kao zajamčeno tradicionalni specijalitet može upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji na tržište stavlja proizvod koji je u skladu s odgovarajućom specifikacijom, omogući da ih se registrira kao ZTS.
45 Kao četvrto i posljednje, ostali argumenti koje je podnijela Češka Republika ne mogu dovesti u pitanje tumačenje članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 koje je u pobijanoj odluci usvojila Komisija i koje je navedeno gore u točki 36.
46 Češka Republika tvrdi da je tumačenje članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 koje je ona predložila dosljedno zbog toga što su uvjeti određeni člankom 18. Uredbe br. 1151/2012 usklađeni s uvjetima predviđenima u odredbama točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007.
47 Međutim, treba u svakom slučaju najprije podsjetiti da čak i pod pretpostavkom da se podudaraju uvjeti predviđeni člankom 18. Uredbe br. 1151/2012 i odredbe točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007., Komisija ostaje vezana člankom 2. stavkom 3. Uredbe br. 1151/2012 koji joj nameće poštovanje odredaba Uredbe br. 1234/2007. Nadalje, doseg odredaba točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007 ograničen je sveobuhvatnim popisom uspostavljenim u Prilogu I. Uredbi br. 445/2007 (vidjeti gore navedenu točku 40.).
48 Podredno, treba utvrditi da su, kao što smatra Komisija, uvjeti predviđeni odredbama točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007 i uvjeti određeni člankom 18. Uredbe 1152/2012 različiti. Uredbu br. 1234/2007 koja predviđa primjenu odstupanja od pravila označivanja mazivih masti, osobito što se tiče „oznake proizvoda čija su svojstva jasno razvidna na temelju tradicionalne uporabe“, treba, naime, tumačiti tako da nameće ne samo da se predmetna oznaka tradicionalno upotrebljava, već jednako tako da se stvarna svojstva predmetnog proizvoda razlikuju od stvarnih svojstava proizvoda čija je oznaka zaštićena. Nasuprot tomu, Uredba br. 1151/2012 isključivo propisuje da je predmetni proizvod rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka i da je riječ o nazivu koji je tradicionalno korišten ili naznačuje tradicionalna svojstva proizvoda.
49 Takvo tumačenje točke I. stavka 2. podstavka 3. pod (a) Priloga XV. Uredbi br. 1234/2007 je, naime, u skladu s ciljevima zaštite potrošača i očuvanja tržišnog natjecanja, koje odobrava odstupanja samo za proizvode čija stvarna svojstva ne mogu biti zamijenjena svojstvima proizvoda čiji je naziv zaštićen.
50 Isto tako, argument Češke Republike prema kojem obrazloženje Komisije ima za posljedicu smanjenje korisnog učinka Uredbe br. 1151/2012 propisujući dodatni postupak i ograničavajući privlačnost kvalifikacije ZTS neće se koristiti. Naime, dvije uredbe ostvaruju djelomično različite ciljeve (vidjeti gore navedene točke 38. i 43.) i predviđaju drukčije uvjete (vidjeti gore navedenu točku 48.). Primjereno je da se općim uvjetima stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, predviđenima Uredbom br. 1234/2007, pridoda poseban odvojen postupak predviđen Uredbom br. 1151/2012, čija je namjena jamčiti potrošačima da određeni poljoprivredni proizvodi pravilno izražavaju karakteristike proizvoda s dodanom vrijednošću.
51 Naposljetku, iako je točno, kao što smatra Češka Republika, da sud nije donio odluku o pitanju ispunjava li „pomazánkové máslo“ uvjete predviđene odredbama Uredbe br. 1151/2012 u presudi C‑37/11 iz točke 2. supra (EU:C:2012:640), ta okolnost ne utječe na zakonitost pobijane odluke. Komisija se naime u točki 2. ove posljednje odluke poziva na zaključak Suda prema kojemu sporni naziv nije bio u skladu s Uredbom br. 1234/2007, zaključak koji je na temelju članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 opravdao odbijanje predmetnog zahtjeva za registraciju.
52 Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da Komisija nije počinila pogrešku koja se tiče prava prilikom tumačenja članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1151/2012 time što je smatrala da naziv nije mogao biti upisan u registar ZTS‑a jer nije poštovao uvjete stavljanja na tržište definirane Uredbom br. 1234/2007.
53 Jedini tužbeni razlog, koji se temelji na povredi odredaba članaka 50. i 52. Uredbe br. 1151/2012 u vezi s člankom 18. iste uredbe, treba stoga odbiti kao neosnovan i prema tome tužba se mora odbiti u cijelosti.
Troškovi
54 U skladu s člankom 87. stavkom 2. Poslovnika Općeg suda, svakoj stranci koja ne uspije u postupku nalaže se snošenje troškova, ako je postavljen takav zahtjev.
55 Budući da je Češka Republika izgubila spor, valja naložiti snošenje troškova sukladno zahtjevu Komisije.
Slijedom navedenoga,
OPĆI SUD (drugo vijeće)
proglašava i presuđuje:
1. Tužba se odbija.
2. Češkoj Republici nalaže se snošenje troškova.
Martins Ribeiro | Gervasoni | Madise |
Objavljeno na javnoj raspravi u Luxembourgu 12. svibnja 2015.
Potpisi