PRESUDA SUDA (veliko vijeće)
5. ožujka 2024.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Usklađivanje zakonodavstava – Direktiva 91/477/EEZ – Nadzor nabave i posjedovanja oružja – Zabranjeno vatreno oružje ili vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje – Poluautomatsko vatreno oružje – Direktiva 91/477, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/853 – Članak 7. stavak 4.a – Ovlast država članica da potvrde, obnove ili produlje odobrenja – Navodna nemogućnost izvršavanja te ovlasti u pogledu poluautomatskog vatrenog oružja koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila ili u paradno i akustično oružje – Valjanost – Članak 17. stavak 1. i članci 20. i 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima – Načelo zaštite legitimnih očekivanja”
U predmetu C‑234/21,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Cour constitutionnelle (Ustavni sud, Belgija), odlukom od 25. ožujka 2021., koju je Sud zaprimio 12. travnja 2021., u postupku
Défense Active des Amateurs d’Armes ASBL,
NG,
WL
protiv
Conseil des ministres,
SUD (veliko vijeće),
u sastavu: K. Lenaerts, predsjednik, L. Bay Larsen, potpredsjednik, A. Arabadjiev (izvjestitelj), K. Jürimäe, C. Lycourgos, T. von Danwitz, Z. Csehi i O. Spineanu‑Matei, predsjednici vijeća, M. Ilešič, J.-C. Bonichot, A. Kumin, I. Ziemele, D. Gratsias, M. L. Arastey Sahún i M. Gavalec, suci,
nezavisni odvjetnik: M. Campos Sánchez‑Bordona,
tajnik: M. Krausenböck, administratorica, a zatim I. Illéssy, administrator,
uzimajući u obzir pisani dio postupka i nakon rasprave održane 19. rujna 2022.,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za Défense Active des Amateurs d’Armes ASBL, osobe NG i WL, F. Judo, advocaat,
– za belgijsku vladu, C. Pochet i L. Van den Broeck, u svojstvu agenata, uz asistenciju S. Ronsea i G. Vynckea, advocaten,
– za Europski parlament, J. Étienne, M. Menegatti i R. van de Westelaken, u svojstvu agenata,
– za Vijeće Europske unije, J. Lotarski, K. Pleśniak i L. Vétillard, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, R. Tricot i C. Valero, u svojstvu agenata,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 24. studenoga 2022.,
uzimajući u obzir rješenje o ponovnom otvaranju usmenog dijela postupka od 28. veljače 2023. i nakon rasprave održane 8. svibnja 2023.,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za belgijsku vladu, C. Pochet, u svojstvu agenta, uz asistenciju S. Ronsea i G. Vynckea, advocaten,
– za Europski parlament, M. Menegatti i R. van de Westelaken, u svojstvu agenata,
– za Vijeće Europske unije, K. Pleśniak i L. Vétillard, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, R. Tricot i C. Valero, u svojstvu agenata,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 7. rujna 2023.,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na valjanost članka 7. stavka 4.a Direktive Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL 1991., L 256, str. 51.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 62., str. 28. i ispravak SL 2020., L 191, str. 4.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. (SL 2017., L 137, str. 22.).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između udruge Défense Active des Amateurs d’Armes ASBL te osoba NG i WL (u daljnjem tekstu zajedno nazvani: DAAA i dr.), s jedne strane, i Conseila des ministres (Vijeće ministara, Belgija), s druge strane, u vezi s, među ostalim, valjanosti odredbe belgijskog zakona kojom se ne predviđa mogućnost da se kao prijelazna mjera nastavi posjedovati poluautomatsko vatreno oružje prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila ili u paradno i akustično oružje, koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017., ali se takva mogućnost predviđa u slučaju da takvo poluautomatsko vatreno oružje nije prepravljeno na taj način.
Pravni okvir
Pravo Unije
3 U skladu s petom uvodnom izjavom Direktive 91/477:
„budući da će uzajamno povjerenje u području zaštite sigurnosti osoba, koje će se među državama članicama ostvariti ovim propisima, biti utoliko veće ako se temelji na djelomično usklađenom zakonodavstvu; budući da bi stoga bilo korisno odrediti kategorije vatrenog oružja čija je nabava i posjedovanje zabranjeno privatnim osobama ili je za isto potrebno ishoditi dozvolu ili ga je potrebno prijaviti”.
4 Članak 1. stavak 1. Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. (SL 2008., L 179, str. 5.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 24., str. 126.), glasio je kako slijedi:
„U smislu ove Direktive, ‚vatreno oružje’ je svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili može se lako prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili nekog drugog projektila djelovanjem potisnog punjenja, osim ako nije isključeno iz jednog od razloga navedenih u dijelu III. Priloga I. Vatreno oružje je kategorizirano u dijelu II. Priloga I.
U smislu ove Direktive, smatra se da je neki predmet sposoban za preprav[ak] kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili neki drugi projektil djelovanjem potisnog punjenja ako:
– ima izgled vatrenog oružja; i
– moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen.”
5 U skladu s dijelom II. točkom A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51, „Kategorija B – vatreno oružje za koje je potrebna dozvola” obuhvaćala je, među ostalim,
„1. Poluautomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje;
[…]
4. Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za više od tri naboja,
5. Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za najviše tri naboja, kod kojeg se spremnik može skinuti, odnosno nije sigurno da li je oružje takve konstrukcije da ga je moguće uobičajenim alatom preinačiti u više nego trostrijelno oružje s jednim punjenjem,
6. Repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 centimetara,
7. Poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično automatskom bojnom vatrenom oružju.”
6 Dio III. Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51, predviđao je:
„Za potrebe ovog Priloga, predmeti koji odgovaraju definiciji vatrenog oružja neće biti uključeni u tu definiciju, ako:
(a) [su] odbijeni kao trajno neprikladni za uporabu onesposobljavanjem koje osigurava da su svi ključni dijelovi vatrenog oružja trajno neuporabivi i da ih nije moguće odstraniti, zamijeniti ili prepraviti kako bi vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobili;
[…]”.
7 Članak 1. stavak 1. Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, u točkama 1. i 3. do 5. sadržavao je sljedeće definicije:
„1. ‚vatreno oružje’ znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, osim ako je isključeno iz te definicije zbog jednog od razloga navedenih u Prilogu I. dijelu III. Vatreno oružje razvrstano je u Prilogu I. dijelu II.
Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako:
(a) ima izgled vatrenog oružja; i
(b) moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen;
[…]
3. ‚streljivo’ znači meci kao cjelina ili njegovi sastavni dijelovi, uključujući čahure, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oružju, pod uvjetom da je i za te dijelove potrebno odobrenje u dotičnoj državi članici;
4. ‚oružje za uzbunjivanje i signalizaciju’ znači naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, neškodljivih nadražujućih tvari, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva;
5. ‚paradno i akustično oružje’ znači vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci.”
8 Članak 7. stavak 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, određivao je:
„Države članice mogu odlučiti potvrditi, obnoviti ili produljiti odobrenja za poluautomatsko vatreno oružje razvrstano u točke 6., 7. [ili] 8. kategorije A u pogledu vatrenog oružja koje je bilo razvrstano u kategoriju B, te zakonito nabavljeno i registrirano, prije 13. lipnja 2017., podložno ostalim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Nadalje, države članice mogu dozvoliti da to vatreno oružje nabavljaju druge osobe kojima su države članice izdale odobrenje u skladu s ovom Direktivom.”
9 U skladu s dijelom II. točkom A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, „Kategorijom A – zabranjeno vatreno oružje” obuhvaćeni su:
„1. Eksplozivni bojni projektili i bacači.
2. Automatsko vatreno oružje.
3. Vatreno oružje koje je skriveno u drugim predmetima.
4. Streljivo s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvo streljivo.
5. Streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te meci za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili športsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga.
6. Automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje, ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 4.a.
7. Bilo koje od sljedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom:
(a) kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog punjenja, ako:
i. je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja; ili
ii. se u njega umeće odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja;
(b) dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog punjenja, ako:
i. je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja; ili
ii. se u njega umeće odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja.
8. Poluautomatsko dugo vatreno oružje (npr. vatreno oružje izvorno namijenjeno ispaljivanju s ramena) koje se može smanjiti na duljinu manju od 60 cm, a da ne izgubi svoju funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez upotrebe alata.
9. Svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.”
10 Uvodne izjave 20. i 31. Direktive 2017/853 glasile su:
„(20) Postoji velika opasnost od prepravljanja akustičnog oružja i drugih vrsta oružja sa streljivom bez projektila u pravo vatreno oružje. Stoga je ključno riješiti problem uporabe takvog prepravljenog vatrenog oružja pri počinjavanju kaznenih [djela], posebno njegovim uključivanjem u područje primjene Direktive [91/477]. Nadalje, kako bi se izbjegla opasnost od proizvodnje oružja za uzbunjivanje i signalizaciju na način koji mu omogućuje prepravljanje za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, [Europska] [k]omisija bi trebala donijeti tehničke specifikacije kako bi se osiguralo da se ono ne može prepraviti na taj način.
[…]
(31) Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima [(u daljnjem tekstu: Povelja)]”.
11 Direktiva 91/477 stavljena je izvan snage i zamijenjena Direktivom (EU) 2021/555 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL 2021., L 115, str. 1.).
Belgijsko pravo
12 Člancima 151. do 163. loia portant des dispositions diverses en matière pénale et en matière de cultes, et modifiant la loi du 28 mai 2002 relative à l’euthanasie et le Code pénal social (Zakon o različitim odredbama o kaznenim stvarima i bogoslužju te izmjeni Zakona od 28. svibnja 2002. o eutanaziji i Zakona o kaznenim djelima u području socijalne sigurnosti) od 5. svibnja 2019. (Moniteur belge od 24. svibnja 2019., str. 50023., u daljnjem tekstu: Zakon od 5. svibnja 2019.) izmijenjeno je nekoliko odredbi loia réglant des activités économiques et individuelles avec des armes (Zakon kojim se uređuju gospodarske i pojedinačne djelatnosti s oružjem) od 8. lipnja 2006. (Moniteur belge od 9. lipnja 2006., str. 29840., u daljnjem tekstu: Zakon od 8. lipnja 2006.), kako bi se, među ostalim, Direktiva 2017/853 djelomično prenijela u belgijski pravni poredak.
13 Tako je članak 153. 3° Zakona od 5. svibnja 2019. donesen kako bi se u taj pravni poredak prenijele točke 6. i 8. kategorije A, iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, izmjenom članka 3. stavka 1. Zakona od 8. lipnja 2006. kako slijedi:
„Zabranjenim oružjem smatra se:
[…]
19° automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje;
20° poluautomatsko dugo vatreno oružje koje se može smanjiti na duljinu manju od 60 cm a da ne izgubi svoju funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez upotrebe alata.”
14 Člankom 153. 5° Zakona od 5. svibnja 2019. izmijenjen je taj članak 3. uvođenjem stavka 4., koji određuje:
„Vatreno oružje koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje te vatreno oružje koje nije prepravljeno u tu svrhu i koje se upotrebljava isključivo za ispaljivanje naboja ili prethodno navedenih tvari, ostaje u kategoriji u koju je razvrstano na temelju stavaka 1. i 3.”
15 Taj je zakon također izmijenio Zakon od 8. lipnja 2006. uvođenjem točke 26°/1 u njegovu članku 2., kojom se pojam „paradno i akustično oružje” definira kao „vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci.”
16 Člankom 163. Zakona od 5. svibnja 2019. belgijski zakonodavac iskoristio je mogućnost koju nudi članak 7. stavak 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, tako što je u Zakon od 8. lipnja 2006. unio članak 45/2., koji predviđa:
„Osobe koje su zakonito nabavile i registrirale oružje iz članka 3. stavka 1. točaka 19° i 20° prije 13. lipnja 2017. dobivanjem odobrenja ili registracijom na temelju lovačke dozvole, potvrde o dopuštenju za obavljanje poslova privatne zaštite ili dozvole za sportskog strijelca ili upisom u registar ovlaštenih osoba mogu zadržati to oružje pod uvjetom da su ispunjeni drugi zakonski uvjeti koji se odnose na posjedovanje oružja. To se oružje može ustupiti samo sportskim strijelcima […] i ovlaštenim trgovcima oružjem, kolekcionarima ili muzejima u tu svrhu. Vatreno oružje također se može onesposobiti […] ili se može odreći od njega.”
Glavni postupak i prethodno pitanje
17 Zahtjevom od 22. studenoga 2019. DAAA i dr. podnijeli su Couru constitutionnelle (Ustavni sud, Belgija) tužbu za poništenje osobito članka 153. 5° Zakona od 5. svibnja 2019. Prema njihovu mišljenju, tom se odredbom povređuje, među ostalim, više odredbi belgijskog Ustava, članak 49. Povelje i načelo zaštite legitimnih očekivanja jer se njome u biti predviđa da vatreno oružje koje je bilo u slobodnoj prodaji u Belgiji do 3. lipnja 2019. – odnosno oružje koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje te vatreno oružje koje nije prepravljeno u tu svrhu i koje se upotrebljava isključivo za ispaljivanje naboja ili prethodno navedenih tvari – od tog datuma podliježe odobrenju ili zabrani, a da nije predviđena prijelazna odredba za osobe koje su zakonito kupile i registrirale takvo vatreno oružje prije navedenog datuma. Od istog datuma postoji opasnost da se protiv tih osoba pokrene kazneni progon zbog toga što posjeduju takvo vatreno oružje, iako se nisu mogle pripremiti kako bi postupile u skladu s tim člankom 153. 5°.
18 Usto, prema mišljenju DAAA i dr., navedeni članak 153. 5° uspostavlja različito postupanje prema posjednicima takvog prepravljenog vatrenog oružja i posjednicima drugog vatrenog oružja koje također postaje zabranjeno oružje nakon stupanja na snagu Zakona od 5. svibnja 2019., ali koje je obuhvaćeno područjem primjene prijelaznog uređenja predviđenog člankom 163. tog zakona. Međutim, ta razlika u postupanju nije potrebna s obzirom na cilj promicanja pravne sigurnosti niti je razumno opravdana zbog činjenice da posjednici prepravljenog vatrenog oružja nisu imali mogućnost postupiti u skladu s novim pravilima i izbjeći eventualni kazneni progon.
19 Osim toga, DAAA i dr. smatraju da se tom odredbom provodi de facto izvlaštenje jer je njezin učinak to da osobe koje posjeduju zakonito nabavljeno vatreno oružje odjednom više ne mogu posjedovati isto oružje. Budući da takva povreda prava vlasništva nije popraćena cjelovitom i prethodnom naknadom štete, navedena odredba povređuje to pravo.
20 Cour constitutionnelle (Ustavni sud) ističe da članak 153. 5° Zakona od 5. svibnja 2019., u vezi s člankom 163. tog zakona, ne predviđa prijelazno uređenje u korist osoba koje su prije 13. lipnja 2017. zakonito nabavile i registrirale vatreno oružje koje je prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila. Navedeni zakon ne uređuje ni način na koji se osobe koje su prije tog datuma zakonito nabavile takvo oružje mogu uskladiti s njegovim novim statusom koji proizlazi iz tog zakona, tj. sa statusom zabranjenog oružja ili oružja koje podliježe izdavanju odobrenja. Međutim, kada zakonodavac postroži postojeći sustav, on bi morao osigurati da osobe koje su zakonito nabavile takvo oružje za vrijeme važenja starog sustava imaju mogućnost uskladiti se s novim propisima.
21 U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev pojašnjava da je prije stupanja na snagu članka 153. 5° Zakona od 5. svibnja 2019. vatreno oružje koje je prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila bilo u slobodnoj prodaji u Belgiji, neovisno o kategoriji kojoj bi pripadalo da nije bilo takvog prepravka. Međutim, nakon stupanja na snagu te odredbe, osobe koje su prije 13. lipnja 2017. nabavile i registrirale takvo vatreno oružje koje je, bez tog prepravka, obuhvaćeno kategorijom zabranjenog oružja, odjednom su se našle u situaciji u kojoj posjeduju zabranjeno oružje koje, među ostalim, nisu mogle ni zadržati ni otuđiti.
22 Isto tako, nakon stupanja na snagu navedene odredbe, osobe koje nisu imale potrebno odobrenje za vatreno oružje prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila i koje su prije 13. lipnja 2017. nabavile i registrirale takvo vatreno oružje, koje je bez tog prepravka bilo obuhvaćeno kategorijom oružja za koje je potrebno odobrenje, posjedovale su vatreno oružje koje nisu mogle posjedovati na temelju članka 11. stavka 1. Zakona od 8. lipnja 2006. Budući da potonja odredba zahtijeva da se takvo odobrenje ishodi „prije” nabave predmetnog oružja, dotične osobe usto nemaju mogućnost regulirati svoju situaciju.
23 Ustavni sud smatra da se člankom 153. 5° Zakona od 5. svibnja 2019., u vezi s člankom 163. tog zakona, uspostavlja razlika u postupanju između, s jedne strane, osoba koje su prije 13. lipnja 2017. zakonito nabavile i registrirale poluautomatsko oružje u smislu članka 3. stavka 1. točaka 19° i 20° Zakona od 8. lipnja 2006. i, s druge strane, onih koje su prije tog datuma zakonito nabavile i registrirale vatreno oružje prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila u smislu članka 3. stavka 4. tog potonjeg zakona. Iako su te dvije kategorije osoba zakonito nabavile i registrirale svoje vatreno oružje kad još nisu mogle znati da će njegov status biti izmijenjen, samo se na osobe iz prve kategorije primjenjuje prijelazno uređenje koje im omogućuje da nastave posjedovati svoje poluautomatsko vatreno oružje, koje je sada zabranjeno, pod uvjetom da su ispunjeni drugi zakonski uvjeti u pogledu posjedovanja oružja.
24 Prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, to različito postupanje proizlazi iz članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, kojim se državama članicama omogućuje da predvide prijelazno uređenje u korist osoba koje su prije 13. lipnja 2017. zakonito nabavile i registrirale poluautomatsko oružje u smislu točaka 6. do 8. „Kategorije A – Zabranjeno vatreno oružje” iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853 (u daljnjem tekstu: kategorije A.6 do A.8.), dok nijedna odredba Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, ne omogućuje da se predvidi prijelazno uređenje u korist osoba koje su prije tog datuma zakonito nabavile i registrirale vatreno oružje prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila.
25 Stoga se postavlja pitanje je li taj članak 7. stavak 4.a usklađen s člankom 17. stavkom 1. i člancima 20. i 21. Povelje kao i s načelom zaštite legitimnih očekivanja, zbog toga što državama članicama ne dopušta da predvide prijelazno uređenje za vatreno oružje iz točke 9. „Kategorije A – Zabranjeno vatreno oružje”, iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853 (u daljnjem tekstu: kategorija A.9), koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017., dok dopušta da se predvidi prijelazno uređenje za vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8 koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije tog datuma.
26 U tim je okolnostima Cour constitutionnelle (Ustavni sud, Belgija) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeće prethodno pitanje:
„Povređuju li se člankom 7. stavkom 4.a Direktive [91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853], u vezi s [točkama 6. do 9. „Kategorije A – Zabranjeno vatreno oružje” iz dijela II. točke A Priloga I. toj direktivi], članak 17. stavak 1. i članci 20. i 21. Povelje te načelo zaštite legitimnih očekivanja jer se tim člankom državama članicama ne dopušta da predvide prijelazno uređenje za vatreno oružje iz kategorije [A.9] koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017., dok im se dopušta da predvide prijelazno uređenje za vatreno oružje iz [kategorija A.6 do A.8] koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017.?”
Dopuštenost zahtjeva za prethodnu odluku
27 Komisija ističe, s jedne strane, da članak 7. stavak 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, ovlašćuje samo države članice da potvrde, obnove ili produlje postojeća odobrenja i, s druge strane, da iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da u Belgiji poluautomatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u oružje sa streljivom bez projektila prije prenošenja Direktive 2017/853 u belgijski pravni poredak nije bilo podvrgnuto odobrenju, nego se nalazilo u slobodnoj prodaji.
28 Međutim, u tim okolnostima, čak i pod pretpostavkom da se taj članak 7. stavak 4.a odnosi i na vatreno oružje iz kategorije A.9, Kraljevina Belgija nije bila u mogućnosti u pogledu tog oružja provesti ovlast koju ta odredba pruža. Odgovor na prethodno pitanje stoga ne bi utjecao na situaciju tužiteljâ iz glavnog postupka, kako je opisana u odluci kojom je upućeno prethodno pitanje, zbog čega je to pitanje hipotetsko.
29 U tom pogledu, uzimajući u obzir pretpostavku relevantnosti koju uživaju pitanja o pravu Unije, valja smatrati da kada, kao u ovom slučaju, nije očito da tumačenje ili ocjena valjanosti odredbe prava Unije nema nikakve veze s činjeničnim stanjem ili predmetom spora u glavnom postupku, prigovor neprimjenjivosti te odredbe na predmet u glavnom postupku ne odnosi se na dopuštenost zahtjeva za prethodnu odluku, nego na meritum postavljenog pitanja (vidjeti u tom smislu presudu od 21. prosinca 2023., BMW Bank i dr., C‑38/21, C‑47/21 i C‑232/21, EU:C:2023:1014, t. 114. i navedenu sudsku praksu).
30 Iz toga slijedi da je zahtjev za prethodnu odluku dopušten.
O prethodnom pitanju
31 Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita je li članak 7. stavak 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, u vezi s točkama 6. do 9. „Kategorije A – Zabranjeno vatreno oružje” iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, valjan s obzirom na članak 17. stavak 1. i članke 20. i 21. Povelje kao i na načelo zaštite legitimnih očekivanja.
32 Kao što to proizlazi iz objašnjenja koja je pružio taj sud i iz teksta tog pitanja, ono se temelji na pretpostavci prema kojoj se tim člankom 7. stavkom 4.a državama članicama dopušta da predvide prijelazno uređenje za vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8, koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017., ali im to ne dopušta kad je riječ o vatrenom oružju razvrstanom u kategoriju A.9.
33 U tim okolnostima najprije valja provjeriti treba li navedeni članak 7. stavak 4.a tumačiti na način da ne dopušta državama članicama da predvide prijelazno uređenje za vatreno oružje razvrstano u kategoriju A.9, koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017.
34 Kako bi se utvrdilo je li to doista tako, potrebno je, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda, tu odredbu tumačiti vodeći računa ne samo o njezinu tekstu već i o kontekstu u kojem se nalazi te ciljevima propisa kojeg je dio (presuda od 1. kolovoza 2022., Sea Watch, C‑14/21 i C‑15/21, EU:C:2022:604, t. 115. i navedena sudska praksa).
35 Usto, u skladu s općim načelom tumačenja, akt Unije mora se tumačiti u najvećoj mogućoj mjeri tako da se ne dovede u pitanje njegova valjanost i u skladu s cjelokupnim primarnim pravom Unije i osobito odredbama Povelje. Dakle, kada odredba sekundarnog prava Unije može imati više od jednog tumačenja, prednost valja dati onom tumačenju koje tu odredbu čini sukladnom s primarnim pravom Unije, a ne tumačenju koje bi je učinilo neusklađenom s njime (presuda od 21. lipnja 2022., Ligue des droits humains, C‑817/19, EU:C:2022:491, t. 86. i navedena sudska praksa).
36 Kao prvo, kad je riječ o tekstu članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, valja podsjetiti na to da ta odredba državama članicama dopušta da mogu „odlučiti potvrditi, obnoviti ili produljiti odobrenja za poluautomatsko vatreno oružje razvrstano u točke 6., 7. [ili] 8. kategorije A u pogledu vatrenog oružja koje je bilo razvrstano u kategoriju B, te zakonito nabavljeno i registrirano, prije 13. lipnja 2017., podložno ostalim uvjetima utvrđenima u [toj] [d]irektivi”.
37 Iz tog teksta proizlazi da se ovlast koju ta odredba daje državama članicama, tj. da potvrde, obnove ili produlje odobrenja, primjenjuje samo na poluautomatsko vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8 koje je, prije stupanja na snagu Direktive 2017/853, bilo razvrstano u „Kategoriju B – vatreno oružje za koje je potrebna dozvola” iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51 (u daljnjem tekstu: Kategorija B), i koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017. Osim toga, iz navedenog teksta proizlazi da se ta ovlast dodjeljuje samo pod uvjetom poštovanja drugih uvjeta utvrđenih u Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853.
38 U ovom slučaju, prije svega, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da se aspekt glavnog postupka na koji se odnosi postavljeno pitanje odnosi na poluautomatsko vatreno oružje obuhvaćeno kategorijom A.9 koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017.
39 Nadalje, valja primijetiti da se stajališta stranaka u postupku pred Sudom razilaze u pogledu pitanja je li poluautomatsko vatreno oružje koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje prije stupanja na snagu Direktive 2017/853 bilo razvrstano u Kategoriju B. Osobito, pozivajući se na to da države članice različito tumače Direktivu 91/477, Vijeće Europske unije tvrdi da prije dodavanja kategorije A.9 Direktivom 2017/853 nije bilo jasno je li to vatreno oružje obuhvaćeno područjem primjene kategorije B.
40 Suprotno tomu i naposljetku, svi sudionici na raspravi od 8. svibnja 2023. tvrdili su da vatreno oružje iz kategorije A.9 koje istodobno ispunjava kriterije te kategorije i kriterije jedne od kategorija A.6 do A.8 također može biti obuhvaćeno potonjim kategorijama.
41 U tim okolnostima, kako bi se, kao drugo, uzeo u obzir kontekst članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, valja provjeriti je li predmetno vatreno oružje, s jedne strane, prije stupanja na snagu Direktive 2017/853 bilo razvrstano u kategoriju B i, s druge strane, može li istodobno biti obuhvaćeno kategorijom A.9 i jednom od kategorija A.6 do A.8.
42 Kao prvo, kad je riječ o tome je li predmetno vatreno oružje prije stupanja na snagu Direktive 2017/853 bilo razvrstano u kategoriju B, valja utvrditi da, kao što je to nezavisni odvjetnik u biti istaknuo u točkama 52. do 55. svojeg mišljenja od 24. studenoga 2022., poluautomatsko vatreno oružje koje je obuhvaćeno kategorijom A.9, odnosno oružje koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje, bez obzira na prepravak, ispunjava kriterije kojima se definira pojam „vatreno oružje” predviđene kako u članku 1. stavku 1. točki 1. Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, tako i u tom članku 1. stavku 1., u njegovoj verziji prije stupanja na snagu Direktive 2017/853.
43 Naime, iz teksta svake od tih odredaba proizlazi da, uz određene iznimke, vatreno oružje osobito predstavlja ne samo svako prijenosno cijevno oružje koje služi za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva nego i svako prijenosno cijevno oružje koje se može prepraviti u tu svrhu, pri čemu se smatra da je neki predmet sposoban za takav prepravak ako ima izgled vatrenog oružja i moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen.
44 Međutim, u tom se pogledu u uvodnoj izjavi 20. Direktive 2017/853 pojašnjava da postoji velika opasnost od prepravka akustičnog oružja i drugih vrsta oružja sa streljivom bez projektila u pravo vatreno oružje. Osim toga, kad je riječ o poluautomatskom vatrenom oružju koje je, među ostalim, obuhvaćeno jednom od kategorija A.6 do A.8, s obzirom na to da je namijenjeno za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, a zatim prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje, nije sporno da ono opet može imati prethodni stupanj opasnosti ako se ponovno prepravi za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.
45 Takvu ocjenu potvrđuje dio III. Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51, s obzirom na to da je zakonodavac Unije u njoj izričito isključio iz definicije vatrenog oružja, među ostalim, predmete koji su postali trajno neprikladni za uporabu onesposobljavanjem koje osigurava da su svi ključni dijelovi vatrenog oružja trajno neuporabivi i da ih nije moguće odstraniti, zamijeniti ili prepraviti kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo. Nasuprot tomu, dio III. tog priloga I. ne predviđa nikakvo isključenje te vrste u pogledu oružja koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje.
46 Točno je da se u uvodnoj izjavi 20. Direktive 2017/853 također pojašnjava da je ključno riješiti problem koji predstavlja takvo prepravljeno vatreno oružje njegovim uključivanjem u područje primjene Direktive 91/477. Međutim, iz toga se ne može zaključiti da je to prepravljeno vatreno oružje obuhvaćeno područjem primjene te direktive tek od stupanja na snagu Direktive 2017/853. Naime, budući da navedeno oružje odgovara definiciji vatrenog oružja iz članka 1. stavka 1. Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2008/51, pojašnjenje iz te uvodne izjave Direktive 2017/853 valja shvatiti na način da se njime, s obzirom na različita tumačenja navedena u točki 39. ove presude, nastoji potvrditi da je prepravljeno vatreno oružje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853.
47 Iz prethodnih razmatranja proizlazi da treba smatrati da je predmetno vatreno oružje prije stupanja na snagu Direktive 2017/853 bilo razvrstano u kategoriju B, koja u točkama 1. i 4. do 7. obuhvaća poluautomatsko vatreno oružje.
48 Kao drugo, kad je riječ o pitanju može li poluautomatsko vatreno oružje koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje, istodobno biti obuhvaćeno i kategorijom A.9 i jednom od kategorija A.6 do A.8, valja istaknuti da, u skladu s kategorijom A.9, ona obuhvaća „svako vatreno oružje u toj kategoriji” koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.
49 Prema tome, iz formulacije iz kategorije A.9 proizlazi da, kako bi vatreno oružje moglo biti obuhvaćeno tom kategorijom, takvo oružje mora, s jedne strane ispunjavati uvjete iz točaka 2., 3., 6., 7. ili 8. „Kategorije A – Zabranjeno vatreno oružje”, iz dijela II. točke A Priloga I. Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853 (u daljnjem tekstu: kategorije A.2, A.3, A.6, A.7 ili A.8) i, s druge strane, biti prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.
50 Tom se formulacijom tako nastoji uputiti na to da činjenica da je oružje prepravljeno, što podrazumijeva njegovo uključivanje u kategoriju A.9, nema za posljedicu njegovo isključenje iz kategorija A.2, A.3, A.6, A.7 ili A.8. Naime, s jedne strane, oružje iz kategorije A.9 ispunjava, kao što je to navedeno u točki 42. ove presude, kriterije kojima se definira pojam „vatreno oružje” iz članka 1. stavka 1. točke 1. Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, i, s druge strane, u tim kategorijama A.2, A.3, A.6, A.7 ili A.8 ne postoji nikakva razlika ovisno o tome je li vatreno oružje na koje se odnose prepravljeno ili nije.
51 Kao treće, što se tiče ciljeva direktiva 91/477 i 2017/853, kao prvo, iz uvodne izjave 20. potonje direktive i elemenata zakonodavnog postupka koji je doveo do donošenja Direktive 2017/853 kojima Sud raspolaže proizlazi da se dodavanjem, tijekom tog zakonodavnog postupka, kategorije A.9 nastoji pojasniti, s obzirom na neujednačenu situaciju u državama članicama, da je vatreno oružje prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 91/477.
52 Suprotno tomu, kao što je to osobito istaknula Komisija, nijedan od tih elemenata ne upućuje na to da je zakonodavac Unije tim dodavanjem želio izuzeti vatreno oružje koje je tako prepravljeno iz kategorija A.2, A.3, A.6, A.7, A.8 ili iz područja primjene članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853. Konkretno, ni iz jedne uvodne izjave Direktive 2017/853 ne proizlazi da bi oružje iz kategorije A.9 bilo isključeno iz tih kategorija ili tog područja primjene.
53 Kao drugo, budući da je zakonodavac Unije u uvodnoj izjavi 31. Direktive 2017/853 istaknuo da se njome poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom, valja smatrati da se tim člankom 7. stavkom 4.a nastoji osigurati poštovanje stečenih prava, a osobito prava na vlasništvo zajamčenog člankom 17. stavkom 1. Povelje, time što u biti državama članicama dopušta da zadrže odobrenja koja su već izdana za vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8, koje je prije stupanja na snagu te direktive bilo razvrstano u kategoriju B i koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017., tako da Direktiva 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, ne nalaže izvlaštenje posjednika takvog oružja (vidjeti u tom smislu presudu od 3. prosinca 2019., Češka Republika/Parlament i Vijeće, C‑482/17, EU:C:2019:1035, t. 135.).
54 Međutim, s obzirom na taj cilj osiguranja poštovanja stečenih prava vlasništva, navedeni članak 7. stavak 4.a, iako predviđa iznimku od načela zabrane posjedovanja vatrenog oružja iz kategorija A.6 do A.8, ne može se tumačiti tako da se iz njegova područja primjene isključi takvo oružje ako ono ispunjava i dodatne kriterije navedene u kategoriji A.9. Naime, kao što to pokazuje ovaj zahtjev za prethodnu odluku, takvo bi tumačenje stvorilo dvojbe u pogledu usklađenosti tog članka 7. stavka 4.a s člankom 17. Povelje, iako se njime upravo nastoji osigurati poštovanje prava na vlasništvo.
55 Kao treće, zakonodavac Unije donošenjem Direktive 2017/853, u kontekstu razvoja sigurnosnih rizika, nastavio je slijediti cilj utvrđen u petoj uvodnoj izjavi Direktive 91/477, koji se sastoji od jačanja uzajamnog povjerenja među državama članicama u području zaštite sigurnosti osoba, predviđajući u tu svrhu kategorije vatrenog oružja čija su nabava i posjedovanje pojedincima zabranjeni odnosno koje podliježe obvezi ishođenja odobrenja ili podnošenja prijave, cilj kojim se kao takvim nastoji osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta (presuda od 3. prosinca 2019., Češka Republika/Parlament i Vijeće, C‑482/17, EU:C:2019:1035, t. 54.).
56 Usto, Direktiva 91/477 slijedi cilj javne sigurnosti građana Unije (vidjeti u tom smislu presudu od 3. prosinca 2019., Češka Republika/Parlament i Vijeće, C‑482/17, EU:C:2019:1035, t. 49. i 126.).
57 Međutim, nijednom od tih ciljeva ne protivi se to da se na posjednike vatrenog oružja koje je istodobno obuhvaćeno jednom od kategorija A.6 do A.8 i kategorijom A.9 može primjenjivati prijelazno uređenje predviđeno u članku 7. stavku 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853.
58 Naime, s jedne strane, takvim se tumačenjem može postići cilj olakšavanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
59 S druge strane, što se tiče cilja osiguravanja javne sigurnosti građana Unije, najprije, kao što je to istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 72. svojeg mišljenja od 24. studenoga 2022., vatreno oružje koje ispunjava kriterije iz kategorije A.9 predstavlja manje neposrednu opasnost od onog koje je obuhvaćeno isključivo kategorijama A.6 do A.8, s obzirom na to da potonje omogućuje izravno ispaljivanje zrna ili projektila, dok prvonavedeno oružje samo eksplodira i ispušta plinove, tako da jedno predstavlja stvarnu opasnost, dok drugo predstavlja samo potencijalnu opasnost u slučaju novog prepravka.
60 Nadalje, iz formulacije članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, proizlazi da se ovlast predviđena tom odredbom primjenjuje samo na vatreno oružje koje je zakonito nabavljeno i registrirano prije 13. lipnja 2017. Međutim, to među ostalim podrazumijeva da su poštovani zahtjevi, osobito oni koji se odnose na sigurnost, predviđeni u tom pogledu Direktivom 91/477, u verziji koja se primjenjivala prije stupanja na snagu Direktive 2017/853.
61 Naposljetku, ta formulacija podrazumijeva da su, u trenutku kada država članica na temelju navedene odredbe namjerava potvrditi, obnoviti ili produljiti odobrenje za poluautomatsko vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8, ispunjeni drugi uvjeti, osobito oni koji se odnose na sigurnost, utvrđeni u Direktivi 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853.
62 Stoga, kao što su to tvrdili Europski parlament, Vijeće i Komisija na raspravi održanoj 8. svibnja 2023., cilj osiguranja javne sigurnosti građana Unije ne može biti ugrožen činjenicom da posjednici vatrenog oružja koje je istodobno obuhvaćeno jednom od kategorija A.6 do A.8 i kategorijom A.9 mogu imati pravo na zadržavanje, na temelju članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, odobrenja koja su već dodijeljena za oružje iz tih kategorija A.6 do A.8.
63 Kao četvrto, takvo tumačenje tog članka 7. stavka 4.a, koje je, kao što to proizlazi iz prethodnih razmatranja, u skladu s formulacijom te odredbe i njezinim kontekstom te strukturom i ciljevima propisa kojeg je dio, nema za posljedicu ni to da bi navedena odredba ili dodavanje kategorije A.9 Direktivom 2017/853 bili lišeni svakog korisnog učinka.
64 Naime, s jedne strane, kao što je to osobito istaknuto u točkama 53. i 54. ove presude, to tumačenje, naprotiv, osigurava koristan učinak navedenog članka 7. stavka 4.a u dijelu u kojem se njime jamči poštovanje stečenih prava, a osobito prava na vlasništvo zajamčenog člankom 17. stavkom 1. Povelje.
65 S druge strane, navedeno tumačenje ni na koji način ne utječe na cilj pojašnjenja, naveden u točki 51. ove presude, koji je zakonodavac Unije želio postići dodavanjem kategorije A.9. Osim toga, kao što to proizlazi iz same formulacije te kategorije, ona ne obuhvaća samo vatreno oružje iz kategorija A.6 do A.8 koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili koje je prepravljeno u paradno ili akustično oružje, nego i ono iz kategorija A.2 i A.3 koje je tako prepravljeno, a koje nije bilo obuhvaćeno ovlašću koja je državama članicama dodijeljena člankom 7. stavkom 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853.
66 Slijedom toga, s obzirom na sva prethodna razmatranja, članak 7. stavak 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, treba tumačiti na način da državama članicama dopušta da izvrše ovlast koju predviđa za sve poluautomatsko vatreno oružje koje je obuhvaćeno kategorijama A.6 do A8, uključujući ono koje je istodobno obuhvaćeno kategorijom A.9.
67 Iz toga proizlazi da je pretpostavka na kojoj se temelji pitanje, kako je izložena u točki 32. ove presude, pogrešna.
68 U tim okolnostima valja utvrditi da ispitivanje prethodnog pitanja nije otkrilo nijedan element koji može utjecati na valjanost članka 7. stavka 4.a Direktive 91/477, kako je izmijenjena Direktivom 2017/853, s obzirom na članak 17. stavak 1. i članke 20. i 21. Povelje kao i na načelo zaštite legitimnih očekivanja.
Troškovi
69 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (veliko vijeće) odlučuje:
Ispitivanje prethodnog pitanja nije otkrilo nijedan element koji može utjecati na valjanost članka 7. stavka 4.a Direktive Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017., s obzirom na članak 17. stavak 1. i članke 20. i 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kao i na načelo zaštite legitimnih očekivanja.
Potpisi