Predmet T-824/16
Kiosked Oy Ab
protiv
Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo
„Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Međunarodna registracija žiga u kojoj je naznačena Europska unija – Figurativni žig K – Raniji figurativni žig Beneluksa K – Relativni razlog za odbijanje – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1001)”
Sažetak – Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 13. ožujka 2018.
1. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Kriteriji za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
2. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Ocjena vjerojatnosti dovođenja u zabludu – Određivanje relevantne javnosti – Stupanj pozornosti javnosti
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
3. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Figurativni žigovi K
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
4. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost predmetnih žigova – Kriteriji za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
5. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Istovjetnost znaka i žiga – Pojam – Znak koji bez promjena ili dodataka prikazuje sve elemente od kojih se sastoji žig ili koji promatran u cjelini sadržava toliko beznačajne razlike da one kod prosječnog potrošača mogu proći nezapaženo
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
6. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost predmetnih žigova – Konceptualna jednakost znakova koji upućuju na isto slovo abecede
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
7. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Slab razlikovni karakter ranijeg žiga – Utjecaj
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))
1. Vidjeti tekst odluke.
(t. 31., 32., 69.)
2. Vidjeti tekst odluke.
(t. 33., 72., 73.)
3. Vidjeti tekst odluke.
(t. 43., 49., 67., 70., 71., 74., 82.-85.)
4. Vidjeti tekst odluke.
(t. 50., 80.)
5. Dva su žiga slična kada sa stajališta relevantne javnosti između njih postoji barem djelomična istovjetnost u odnosu na jedan ili više relevantnih aspekata.
Za razliku od pojma sličnosti, pojam istovjetnosti načelno pretpostavlja da su oba elementa koja se uspoređuju u svim točkama ista. Međutim, budući da se, s jedne strane, poimanje istovjetnosti mora ocijeniti u odnosu na prosječnog potrošača koji je uobičajeno obaviješten, razumno pažljiv i oprezan i, s druge strane, da poimanje istovjetnosti nije rezultat izravne usporedbe svih obilježja elemenata koji se uspoređuju, neznatne razlike koje bi mogle ostati neotkrivene u očima prosječnog potrošača ne isključuju istovjetnost između znakova koji se uspoređuju. Dakle, znak je istovjetan žigu kada prikazuje, bez promjena ili dodataka, sve elemente od kojih se sastoji žig ili kada, promatran u cjelini, sadržava toliko beznačajne razlike da one kod prosječnog potrošača mogu proći nezapaženo.
(t. 56., 57.)
6. Kad je riječ o konceptualnoj usporedbi dvaju žigova koji se sastoje od jednog te istog slova, valja istaknuti da grafički prikaz slova može relevantnu javnost podsjetiti na jasno odvojen subjekt, odnosno određeni fonem. U tom smislu slovo upućuje na koncept. Slijedi da znakovi mogu biti konceptualno istovjetni kad upućuju na isto slovo abecede.
(t. 66., 67.)
7. Vidjeti tekst odluke.
(t. 79.)