PRESUDA SUDA (deseto vijeće)
13. ožujka 2019.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Oporezivanje – Trošarine na alkohol i alkoholna pića – Direktiva 92/83/EEZ – Članak 2. – Pojam ‚pivo’ – Piće proizvedeno od sladovine dobivene od mješavine koja sadržava više glukoze nego slada – Kombinirana nomenklatura – Tarifni broj 2203 (pivo dobiveno od slada) ili 2206 (ostala fermentirana pića)”
U predmetu C‑195/18,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Sąd Okręgowy w Piotrkowie Trybunalskim (Regionalni sud u Piotrkówu Trybunalskom, Poljska), odlukom od 2. veljače 2018., koju je Sud zaprimio 19. ožujka 2018., u postupku koji je pokrenuo
B. S.,
uz sudjelovanje:
Prokuratura Okręgowa w Piotrkowie Trybunalskim
Łódzki Urząd Celno‑Skarbowy w Łodzi,
Urząd Celno‑Skarbowy w Piotrkowie Trybunalskim,
SUD (deseto vijeće),
u sastavu: C. Lycourgos (izvjestitelj), predsjednik vijeća, E. Juhász i I. Jarukaitis, suci,
nezavisni odvjetnik: Y. Bot,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za B. S., T. Grzejszczak, adwokat,
– za poljsku vladu, B. Majczyna, u svojstvu agenta,
– za vladu Helenske Republike, M. Tassopoulou, A. Dimitrakopoulou i I. Kotsoni, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, C. Perrin i M. Siekierzyńska, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 2. Direktive Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL 1992., L 316, str. 21.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 2., str. 8.), u vezi s Prilogom I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Uredbe Komisije (EEZ) br. 2587/91 od 26. srpnja 1991. (SL 1991., L 259, str. 1.).
2 Zahtjev je upućen u okviru kaznenog postupka pokrenutog protiv B. S.-a jer je potonji, među ostalim, poljskoj poreznoj upravi dostavio netočne informacije koje su dovele do smanjenja trošarina koje je dugovao.
Pravni okvir
Pravo unije
Direktiva 92/83
3 Člankom 2. Direktive 92/83 predviđa se:
„Za potrebe ove Direktive, pojam ‚pivo’ obuhvaća sve proizvode koji su obuhvaćeni oznakom KN 2203, ili sve proizvode koji sadrže mješavinu piva i bezalkoholnih pića, koji su obuhvaćeni oznakom KN 2206, u oba slučaja sa stvarnom jačinom alkohola koja prelazi 0,5 % vol.”
4 U skladu s člankom 26. te direktive:
„Upućivanja na oznake KN u ovoj Direktivi su one iz verzije kombinirane nomenklature, koje su vrijedile prilikom donošenja ove Direktive.”
Kombinirana nomenklatura
5 Članak 12. Uredbe br. 2658/87 predviđa da Europska komisija svake godine uredbom donosi cjelokupnu verziju Kombinirane nomenklature zajedno s pripadajućim autonomnim i konvencionalnim carinskim stopama Zajedničke carinske tarife, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.
6 U skladu s člankom 26. Direktive 92/83, verzija KN‑a primjenjiva na činjenice u glavnom postupku jest ona iz Priloga I. Uredbi br. 2658/87, u verziji koja proizlazi iz Uredbe br. 2587/91.
7 Drugi dio KN‑a sadržava poglavlje 22., naslovljeno „Pića, alkoholi i ocat”, koje uključuje tarifne brojeve 2203 i 2206 te nomenklature.
8 Tarifni broj 2203 glasi:
„2203. | Pivo dobiveno od slada” |
9 Tarifni broj 2206 glasi:
„2206 | Ostala fermentirana pića (na primjer, jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermentiranih pića te mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, nespomenute niti uključene na drugom mjestu.” |
Napomene s objašnjenjem HS‑a
10 Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), osnovano je konvencijom o osnivanju tog vijeća, zaključenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe (u daljnjem tekstu: HS), koji je izradio WCO, uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.). Prvih šest znamenki tarifnih brojeva i podbrojeva KN‑a preuzeto je iz HS‑a. Jedino sedma i osma znamenka čine potpodjele koje su dio njegova vlastitog razvrstavanja.
11 Napomene s objašnjenjem HS‑a razrađene su u WCO‑u u skladu s odredbama potonje konvencije i objavljene na dva službena jezika WCO‑a, francuskom i engleskom.
12 U verziji na francuskom jeziku, napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 2203 glasi:
„La bière est une boisson alcoolique qui s’obtient par la fermentation du moût préparé avec du malt d’orge ou de froment, qu’on a fait bouillir en présence d’eau avec généralement du houblon. Certaines quantités de céréales non maltées (maïs et riz, par exemple) peuvent éventuellement être utilisées pour la préparation du moût. L’addition de houblon a pour effet de développer des principes amers et aromatiques et de permettre une meilleure conservation du produit. Elle est parfois aromatisée en cours de fermentation à l’aide de cerises ou d’autres produits.
[Pivo je alkoholno piće koje se dobiva varenjem sladovine ječmenog ili pšeničnog slada, vode i, u pravilu, hmelja. Za pripremu sladovine mogu se upotrijebiti određene količine žitarica bez slada (primjerice, kukuruz i riža). Dodatkom hmelja postiže se gorak i začinjen okus te produžuje trajnost proizvoda. Ponekad je aromatizirano tijekom fermentacije trešnjama ili drugim proizvodima.]
On ajoute parfois à la bière des sucres, des colorants, du dioxyde de carbone ou encore d’autres substances.
[Šećer, bojila, ugljikov dioksid ili druge tvari ponekad se dodaju pivu.]
Selon les procédés de fermentation employés, on peut avoir: les bières de fermentation basse, obtenues à basse température avec des levures dites basses et des bières de fermentation haute obtenues à une température plus élevée avec des levures dites hautes.
[Ovisno o načinu vrenja, može postojati: pivo niskog vrenja, koje se proizvodi pri niskim temperaturama s takozvanim niskim kvascima, i pivo visokog vrenja, koje se proizvodi pri višim temperaturama s takozvanim visokim kvascima.]
Les bières peuvent être claires ou foncées, douces ou amères, légères ou fortes; elles se présentent ordinairement en fûts, en bouteilles ou en boîtes hermétiquement closes et peuvent aussi être commercialisées sous les appellations de « ale », « stout », etc.
[Pivo može biti svjetlo ili tamno, slatko ili gorko, lagano ili jako; obično se pohranjuje u bačvama, u bocama ili u hermetički zatvorenim kutijama i može se stavljati na tržište pod nazivima ‚ale’, ‚stout’ itd.]
Cette position comprend également les bières concentrées qui sont préparées en concentrant dans le vide, jusqu’à 1/5 ou 1/6 de leur volume, des bières, en général peu alcooliques, mais très riches en extrait de malt.
[Taj tarifni broj obuhvaća i koncentrirana piva koja se pripremaju koncentracijom u vakuumu, do 1/5 ili 1/6 obujma, piva, općenito s niskim udjelom alkohola, ali vrlo bogatih ekstraktom slada.]
N’entrent pas dans cette position:
[U taj tarifni broj ne ulaze:]
a) Les boissons appelées bières sans alcool, qui sont des bières de malt dont le titre alcoométrique volumique a été ramené à 0,5 % vol ou moins (n° 22.02).
[(a) Određena pića koja, iako se ponekad nazivaju piva, ne sadržavaju alkohol (na primjer, ona dobivena vodom i karameliziranim šećerom) (br. 22.02).]
b) Les boissons appelées bières sans alcool, qui sont des bières de malt dont le titre alcoométrique volumique a été ramené à 0,5 % vol ou moins (n° 22.02).
[(b) Pića koja se nazivaju bezalkoholnim pivom, a to su piva od slada čiji je volumni udio alkohola smanjen na 0,5 % ili manje (tarifni broj 22.02).]
c) Les médicaments des nos 30.03 ou 30.04.
[(c) Lijekovi iz br. 30.03 ili 30.04.]” [neslužbeni prijevod]
13 U verziji na engleskom jeziku, ta napomena s objašnjenjem glasi:
„Beer is an alcoholic beverage obtained by fermenting a liquor (wort) prepared from malted cereals (most commonly barley or wheat), water and (usually) hops. Certain quantities of non‑malted cereals (e.g., maize (corn) or rice) may also be used for the preparation of the liquor (wort). The addition of hops imparts a bitter and aromatic flavour and improves the keeping qualities. Cherries or other flavouring substances are sometimes added during fermentation.
Sugar (particularly glucose), colouring matter, carbon dioxide and other substances may also be added.
According to the fermenting process employed, the products may be bottom fermentation beer, obtained at a low temperature with bottom yeasts, or top fermentation beer, obtained at a higher temperature with top yeasts.
Beer may be pale or dark, sweet or bitter, mild or strong. It may be put up in barrels, bottles or in airtight tins and may be marketed as ale, stout, etc.
This heading also covers concentrated beer prepared by vacuum‑condensing beer of low alcoholic strength (but with a high content of malt extract) to between one fifth and one sixth of its original volume.
The heading does not cover:
(a) Certain beverages which, although they are sometimes described as beers, do not contain alcohol (e.g., beverages prepared from water and caramelised sugar) (heading 22.02).
(b) Beverages called non‑alcoholic beer consisting of beer made from malt, the alcoholic strength of which by volume has been reduced to 0.5 % vol or less (heading 22.02).
(c) Medicaments of heading 30.03 or 30.04.”
Poljsko pravo
14 Ustawa o podatku akcyzowym (Zakon o trošarinama) od 6. prosinca 2008. (Dz. U. iz 2009., br. 3, pozicija 11.), u verziji primjenjivoj na spor u glavnom postupku (u daljnjem tekstu: Zakon o trošarinama), u članku 94. predviđa:
„1. Pivo u smislu ovog Zakona su svi proizvodi obuhvaćeni oznakom KN 2203 00 kao i svi proizvodi koji sadržavaju mješavinu piva i bezalkoholnih pića i koji su obuhvaćeni oznakom KN 2206 00, ako udio stvarnog alkohola u tim proizvodima prelazi 0,5 % vol.
[…]”
4. Stopa trošarine na pivo iznosi 7,79 [poljskih zlota (PLN) (oko 1,8 eura)] po hektolitru po stupnju Platoa gotovog proizvoda.”
15 Člankom 96. stavkom 4. ovog zakona određuje se:
„Stope trošarina na pića koja se dobivaju vrenjem iznose:
1) za jabukovaču i kruškovaču obuhvaćene oznakama KN 2206 00 31, 2206 00 51 i 2206 00 81 sa udjelom stvarnog alkohola manjim od 5,0 % vol. – 97,00 PLN [oko 22,6 eura] po hektolitru gotovog proizvoda;
2) za ostala pića koja se dobivaju vrenjem – 158,00 PLN [oko 36,5 eura] po hektolitru gotovog proizvoda.”
Glavni postupak i prethodno pitanje
16 B. S. proizvodio je između svibnja 2011. i svibnja 2013. alkoholno piće koje je smatrao mješavinom piva i bezalkoholnog pića. Sto hektolitara sladovine, na kojoj se temelji poluproizvod koji smatra pivom, dobiva se od 134,9 litre ekstrakta slada, 1708,2 litara glukoznog sirupa, 9 litara limunske kiseline, 2,4 litre amonijeva fosfata zajedno s kvascem i vode.
17 B. S. je od 29. lipnja 2011. do 26. lipnja 2013. svaki mjesec nadležnom carinskom uredu podnosio izjavu o trošarinama kvalificirajući piće koje je proizvodio kao mješavinu „piva”, obuhvaćenog tarifnim brojem 2203 KN‑a, i bezalkoholnog pića te primjenjujući, u skladu s člankom 94. Zakona o trošarinama, stopu trošarine na pivo, koja iznosi 7,79 PLN (oko 1,8 eura) po hektolitru po stupnju Platoa gotovog proizvoda.
18 U više odluka donesenih između 27. rujna 2012. i 14. veljače 2014. voditelj nadležne carinske uprave osporio je B. S.-ove porezne prijave i odredio trošarine koje duguje u znatno većim iznosima, s obrazloženjem da je piće koje proizvodi B. S. trebalo razvrstati u tarifni broj 2206 KN‑a kao piće na bazi pića koja se dobivaju vrenjem, osim piva, i bezalkoholnih pića i moralo podlijegati stopi trošarine od 158 PLN (oko 36,5 eura) po hektolitru gotovog proizvoda. Te su odluke obrazložene time da je glavni sastojak upotrijebljen u proizvodnji poluproizvoda bio glukozni sirup, a ne slad, i da se taj proizvod stoga ne može razvrstati u tarifni broj 2203 KN‑a koji se odnosi na „pivo dobiveno od slada”. Slijedom toga, voditelj carinske uprave zaključio je da je konačni proizvod istaknut u poreznoj prijavi navedenoj u točki 17. ove presude – piće na bazi tog poluproizvoda i bezalkoholnih pića – trebalo smatrati pićem na bazi ostalih pića koja se dobivaju vrenjem, osim piva, i bezalkoholnih pića.
19 Te odluke voditelja carinske uprave potvrđene su u više odluka ravnatelja Carinske komore. Nadalje, poljski upravni sudovi odbili su tužbe koje je B. S. podnio protiv tih odluka.
20 U okviru glavnog postupka B. S. je optužen da je u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja 2013. poljska porezna tijela doveo u zabludu tako što je u prijavi trošarina, glede pića koje je proizveo, dostavio netočne informacije, što je uzrokovalo znatno smanjenje tih trošarina, a istodobno i otpremu tog pića iz trošarinskog skladišta bez prethodnog označavanja trošarinskom oznakom.
21 Odlukom Sąda Rejonowy w Piotrkowie Trybunalskim (Općinski sud u Piotrkówu Trybunalskom, Poljska) od 21. lipnja 2017., B. S. je proglašen krivim za ta kaznena djela i osuđen na novčanu kaznu u visini od 300 dnevnih iznosa od 200 PLN (oko 46,2 eura). B. S. je protiv te presude podnio žalbu sudu koji je uputio zahtjev.
22 Taj sud ističe da se, u skladu s relevantnim odredbama zakona o trošarinama, kvalifikacija proizvoda prema tom zakonu mora izvršiti primjenom klasifikacije koja proizlazi iz KN‑a, u skladu s pravilima tumačenja koja su joj priložena. Nadalje, ističe da je definicija piva, sadržana u tom zakonu, jednaka onoj iz članka 2. Direktive 92/83.
23 Sud koji je uputio zahtjev naglašava da, u svrhu primjene odredbi Zakona o trošarinama, pojam „pivo” ne obuhvaća samo pivo dobiveno od slada, navedeno pod tarifnim brojem 2203 KN‑a, nego i mješavinu piva obuhvaćenog navedenim tarifnim brojem i bezalkoholnih pića navedenih pod tarifnim brojem 2206 KN‑a, pod uvjetom da je udio alkohola veći od 0,5 % vol. Smatra, s druge strane, da te odredbe ne navode postotak (najmanji ili najveći) sastojaka proizvedenog piva, ostavljajući proizvođaču određenu marginu prosudbe u pogledu omjera navedenih sastojaka. Iz toga zaključuje da se može koristiti bilo koja količina sastojaka bez slada, pod uvjetom da slad bude prisutan. Navedene odredbe ne određuju, nadalje, da se šećer pivu može dodati isključivo nakon završetka procesa vrenja.
24 Prema mišljenju tog suda, za utvrđivanje je li B. S. kriv za kazneno djelo bitno je znati je li B. S. piće koje je proizvodio pravilno kvalificirao kao mješavinu „piva”, obuhvaćenu tarifnim brojem 2203 KN‑a, i bezalkoholnih pića ili je riječ o piću na bazi pića koja se dobivaju vrenjem, osim piva, i bezalkoholnih pića.
25 Sud koji je uputio zahtjev ističe, oslanjajući se na obvezujuće tarifne informacije izdane u Francuskoj, da postoji razlika između država članica u pogledu tarifnog razvrstavanja tog pića kada sastojci slada ne prevladavaju, što opravdava potrebu za usklađivanje sudske prakse.
26 U tim je okolnostima Sąd Okręgowy w Piotrkowie Trybunalskim (Općinski sud u Piotrkówu Trybunalskom, Poljska) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:
„Treba li članak 2. [Direktive 92/83] u vezi s [Prilogom I. Uredbi 2658/87] tumačiti na način da proizvod za proizvodnju čije se temeljne sladovine upotrebljavaju slad, glukozni sirup, limunska kiselina i voda može biti pivo dobiveno od slada obuhvaćeno oznakom KN 2203 kombinirane nomenklature, kada je udio sastojaka koji ne sadržavaju slad u sladovini veći od udjela sastojaka koji sadržavaju slad i ako je glukozni sirup dodan sladovini prije vrenja, te koje kriterije treba primijeniti u određivanju omjera udjela sastojaka koji sadržavaju slad i koji ne sadržavaju slad u temeljnoj sladovini kako bi se proizvedeni proizvod mogao kategorizirati kao pivo obuhvaćeno oznakom KN 2203?”
O prethodnom pitanju
27 Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 2. Direktive 92/83 tumačiti na način da se poluproizvod, namijenjen miješanju s bezalkoholnim pićima, koji je dobiven od sladovine s manjim udjelom sastojaka koji sadržavaju slad od udjela sastojaka koji ne sadržavaju slad, i u kojem je glukozni sirup dodan prije postupka vrenja, može kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada” obuhvaćeno tarifnim brojem 2203 KN‑a.
28 Članak 2. Direktive 92/83 pod kvalifikacijom „pivo” ne obuhvaća samo sve proizvode obuhvaćene tarifnim brojem 2203 KN‑a, nego i sve proizvode koji sadržavaju mješavinu piva i bezalkoholnih pića, a koji su obuhvaćeni tarifnim brojem 2206 KN‑a, pod uvjetom da, u oba slučaja, to piće ima udio alkohola veći od 0,5 % vol.
29 Iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da je konačni proizvod koji B. S. stavlja na tržište mješavina alkoholnog poluproizvoda, dobivenog vrenjem, i bezalkoholnih pića. Iz toga slijedi da se mješavina koja čini konačni proizvod koji B. S. stavlja na tržište ne može razvrstati u tarifni broj 2203 KN‑a te stoga nije obuhvaćena prvom od dviju pretpostavki iz članka 2. Direktive 92/83. Stoga se navedeni proizvod može kvalificirati kao „pivo” i biti obuhvaćen navedenim člankom 2. samo ako se poluproizvod, koji je B. S. namijenio miješanju s bezalkoholnim pićima kako bi dobio taj konačni proizvod, može kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada”, u smislu tarifnog broja 2203 KN‑a, s obzirom na to da se čini da nije osporeno da navedeni konačni proizvod ima volumni udio alkohola veći od 0,5 % vol.
30 U skladu s člankom 26. Direktive 92/83, KN koji se primjenjuje na spor u glavnom postupku jest onaj koji je bio na snazi u vrijeme donošenja te direktive, odnosno onaj koji proizlazi iz Uredbe br. 2587/91 (vidjeti u tom smislu presudu od 14. srpnja 2011., Paderborner Brauerei Haus Cramer, C‑196/10, EU:C:2011:487, t. 28.).
31 Prema ustaljenoj sudskoj praksi, u interesu pravne sigurnosti i olakšavanja kontrola odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe mora se načelno tražiti u njezinim objektivnim značajkama i svojstvima, kako su definirane u tekstu tarifnog broja KN i napomenama odsjeka ili poglavlja. Nadalje, napomene s objašnjenjem, koje je, kad je riječ o KN‑u, sastavila Komisija te, kad je riječ o HS‑u, WCO, znatno doprinose tumačenju opsega različitih tarifnih brojeva iako nemaju obvezujuću pravnu snagu (presuda od 12. svibnja 2016., Toorank Productions, C‑532/14 i C‑533/14, EU:C:2016:337, t. 34. i 36., i navedena sudska praksa).
32 S obzirom na te elemente, treba utvrditi može li se alkoholni proizvod dobiven vrenjem sladovine koja se sastoji, među ostalim, od glukoznog sirupa i malog udjela slada kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada” u smislu tarifnog broja 2203 KN‑a.
33 Glede, kao prvo, pitanja koje se odnosi na udio slada u sladovini, valja istaknuti da KN ne određuje minimalni postotak sastojaka koji sadržavaju slad u sladovini namijenjenoj proizvodnji piva.
34 Točno je da tarifni broj 2203 KN‑a obuhvaća „pivo dobiveno od slada”, što znači da se pivo koje potpada pod taj tarifni broj ne može proizvesti a da nema slada u njegovu sastavu. Međutim, iz same formulacije „pivo od slada” ne može se izvesti zaključak da se zahtijeva minimalni postotak slada u sladovini.
35 Nadalje, napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 2203 izričito navodi da se određene količine žitarica bez slada mogu upotrijebiti za pripremu sladovine, ne zahtijevajući da udio takvih sastojaka bude niži od udjela slada sastojaka koji sadržavaju slad.
36 Što se tiče, kao drugo, glukoznog sirupa koji ulazi u sastav sladovine, valja istaknuti da KN ne zabranjuje prisutnost tog sirupa.
37 Osim toga, napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 2203 izričito priznaje mogućnost dodavanja sladovini aromatskih tvari tijekom vrenja. Osim toga, iako postoji određena razlika između francuske i engleske jezične verzije glede točnog trenutka mogućeg dodavanja glukoze – prva navodi njezino dodavanje „pivu”, dok druga ne sadržava takav navod – nijedna od tih dviju službenih verzija ne zahtijeva da sladovina podvrgnuta vrenju bude bez glukoze.
38 Iz toga slijedi da proizvod proizveden s malim udjelom slada i uz dodavanje glukoze prije alkoholnog vrenja nije samo zbog tih razloga isključen iz pojma „pivo dobiveno od slada” obuhvaćenog tarifnim brojem 2203 KN‑a.
39 Međutim, takav proizvod može biti obuhvaćen navedenim tarifnim brojem samo pod uvjetom da njegove objektivne karakteristike i svojstva odgovaraju onima piva. S tim u svezi, valja konkretno uzeti u obzir organoleptička svojstva proizvoda o kojem je riječ (vidjeti u tom smislu presude od 7. svibnja 2009., Siebrand, C‑150/08, EU:C:2009:294, t. 36. i 37., i od 16. prosinca 2010., Skoma‑Lux, C‑339/09, EU:C:2010:781, t. 46.).
40 Iz toga slijedi da ako organoleptička svojstva alkoholnog poluproizvoda, koje je B. S. miješao s bezalkoholnim pićima radi proizvodnje konačnog proizvoda koji stavlja na tržište, ne odgovaraju onima piva, što bi posebno bio slučaj ako taj proizvod vizualno ne bi nalikovao pivu ili ne bi imao specifičan okus, taj se proizvod ne bi mogao kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada” obuhvaćeno tarifnim brojem 2203 KN‑a. Na sudu koji je uputio zahtjev je da izvrši potrebne provjere u tom pogledu.
41 S obzirom na prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da članak 2. Direktive 92/83 treba tumačiti na način da se poluproizvod, namijenjen miješanju s bezalkoholnim pićima, koji je dobiven od sladovine s manjim udjelom sastojaka koji sadržavaju slad od udjela sastojaka koji ne sadržavaju slad, i u kojem je glukozni sirup dodan prije postupka vrenja, može kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada” obuhvaćeno tarifnim brojem 2203 KN‑a, pod uvjetom da organoleptička svojstva navedenog proizvoda odgovaraju onima piva, a što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.
Troškovi
42 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenoga, Sud (deseto vijeće) odlučuje:
Članak 2. Direktive Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića treba tumačiti na način da se poluproizvod, namijenjen miješanju s bezalkoholnim pićima, koji je dobiven od sladovine s manjim udjelom sastojaka koji sadržavaju slad od udjela sastojaka koji ne sadržavaju slad, i u kojem je glukozni sirup dodan prije postupka vrenja, može kvalificirati kao „pivo dobiveno od slada” obuhvaćeno tarifnim brojem 2203 Kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Uredbe Komisije (EEZ) br. 2587/91 od 26. srpnja 1991., pod uvjetom da organoleptička svojstva navedenog proizvoda odgovaraju onima piva, a što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.
Potpisi