Sud Europske unije, jamac zaštite prava Unije
- Sud Europske unije jedna je od sedam europskih institucija.
- Zadaća je Suda, kao pravosudnog tijela Unije, osigurati poštovanje europskog prava brigom za tumačenje i ujednačenu primjenu Ugovorâ te provedbom nadzora zakonitosti akata institucija, tijela, ureda i agencija Unije.
- Svojom sudskom praksom institucija pridonosi očuvanju vrijednosti Unije i radi na izgradnji europskog projekta.
- Sud Europske unije sastoji se od dvaju sudova: Suda i Općeg suda Europske unije.
Predsjednikov predgovor
Jezive slike žrtava i razaranja, za koje smo se nadali da su na europskom kontinentu postale prošlost, podsjetile su nas na to da su mir i sloboda vrijednosti koje, koliko god bile „očite” za one koji podržavaju europski projekt, nisu neslomljive stečevine.

Koen Lenaerts
Predsjednik Suda Europske unije
Protekla godina bila je u znaku proslave 70. obljetnice Suda Europske unije. Tom prigodom godišnje izvješće institucije zasjalo je u novom ruhu. Ne dirajući u kvalitetu informacija, odabran je sažetiji format koji nudi pregled najvažnijih trendova u radu institucije i sudskoj praksi na izravniji i široj javnosti prilagođeniji način.
Razdoblje koje obuhvaća ovaj pregled obilježio je povratak na normalan način rada institucije, nakon dvije godine koje je otežala zdravstvena kriza povezana s pandemijom bolesti COVID-19. Tehnološki alati koji su razvijeni tijekom te krize sada su, nema sumnje, dio našeg svakodnevnog radnog okruženja, ali ključno je bilo instituciju ponovno oživjeti iznutra, i to ponovnom uspostavom spontanih razmjena i interakcija na licu mjesta koje su vrlo važne za učinkovit rad dvaju sudova.
Obilježavanje 70. obljetnice Suda Europske unije, posvećeno temi „Pravosuđe blisko građaninu”, bilo je popraćeno nizom događanja i manifestacija kao što su poseban Dan otvorenih vrata organiziran 8. listopada 2022., izvanredni Forum sudaca održan od 4. do 6. prosinca 2022. koji je kulminirao svečanom sjednicom kojoj su prisustvovali Njegova Kraljevska Visost Nasljedni Veliki Vojvoda od Luksemburga, visoki predstavnici europskih institucija, luksemburških tijela, sudačke zajednice i diplomatskog zbora, objavljivanje prestižne knjige, izdavanje posebne marke Luksemburške pošte, izlazak filma o povijesti Suda odnosno preimenovanje zgrada institucije po prominentnim ličnostima iz povijesti pravosuđa.
Ne samo da je 2022. bila godina 70. obljetnice institucije, nego i godina obilježavanja ključnih prekretnica u izgradnji europskog projekta: 30 godina Ugovora iz Maastrichta, zahvaljujući kojem se u osnivačkim tekstovima Europske unije izričito upućuje na demokratske vrijednosti, među kojima je i vladavina prava, 25 godina Ugovora iz Amsterdama, kojim je proširena „metoda Zajednice”, među ostalim i nadležnost Suda na područje slobode, sigurnosti i pravde, kao i 20 godina od uvođenja eura.
Međutim, sve te prigode ne smiju prikriti stvarnost s kojom smo suočeni.
Nažalost, nakon zdravstvene krize uslijedio je, krajem veljače 2022., početak rata u Ukrajini. Jezive slike žrtava i razaranja, za koje smo se nadali da su na europskom kontinentu postale prošlost, podsjetile su nas na to da su mir i sloboda vrijednosti koje, koliko god bile „očite” za one koji podržavaju europski projekt, nisu nesalomljive stečevine.
Sama legitimnost Europske unije i njezinih institucija redovito se osporava u okviru euroskeptičnih ili populističkih struja odnosno dovođenjem u pitanje demokratskih vrijednosti koje čine samu bit europskog projekta. U Europskoj uniji kojoj su, u skladu s revizijama Ugovorâ, povjerena nova područja nadležnosti, ova je institucija više nego ikada pozvana donositi sudske odluke o osjetljivim temama. Bilo da je riječ o očuvanju vrijednosti svojstvenih vladavini prava, zaštiti okoliša, borbi protiv diskriminacije, zaštiti privatnosti i osobnih podataka, poštovanju pravila tržišnog natjecanja od strane digitalnih divova, zaštiti potrošača ili nadzoru zakonitosti mjera ograničavanja donesenih zbog teških povreda ljudskih prava odnosno međunarodnog prava, odluke Suda i Općeg suda izravno se dotiču glavnih izazova suvremenog svijeta.
U geopolitičkom kontekstu u kojem su sami temelji naših demokratskih društava izloženi sve češćim napadima, učinci tih odluka podrazumijevaju poseban komunikacijski i pedagoški napor kako bi se stalo na kraj nagađanjima ili „dezinformacijama”, ali i kako bi se zaključci koji proizlaze iz europske sudske prakse pravilno integrirali u različite nacionalne pravne poretke.
Na statističkom planu, broj predmeta pokrenutih pred obama sudovima u 2022. sličan je broju iz prethodne godine (1710 predmeta u 2022., u usporedbi s 1720 u 2021.). S druge strane, broj riješenih predmeta pred Sudom i Općim sudom u blagom je padu (1666 u 2022., u usporedbi s 1723 u 2021.). Ta dva trenda zajedno su dovela do blagog povećanja neriješenih predmeta (2585 u 2022., u usporedbi s 2541 u 2021.).
Broj pokrenutih predmeta pred Sudom, iako u blagom padu u odnosu na prethodnu godinu (806 u 2022., u usporedbi s 838 u 2021.), i dalje je visok, osobito kada je riječ o zahtjevima za prethodnu odluku. Usto, veći broj predmeta koji su pokrenuti pred Sudom otvara osjetljiva i složena pitanja, koja zahtijevaju dulje razmišljanje i više vremena.
Kako bi, u tim okolnostima, zadržao svoju sposobnost donošenja kvalitetnih odluka u razumnom roku, Sud je, koristeći se mogućnošću koju mu pružaju Ugovori, uputio 30. studenoga 2022. zakonodavcu Unije zahtjev za prenošenje nadležnosti za odlučivanje u prethodnim postupcima Općem sudu u pojedinim specifičnim područjima kao i za proširenje mehanizma prethodnog dopuštanja žalbi protiv odluka Općeg suda.
Koristim ovu priliku kako bih srdačno zahvalio svojim kolegama i cjelokupnom osoblju institucije na izvanrednom poslu obavljenom u protekloj godini, bez kojega mnoga ostvarenja koja su obilježila tu godinu ne bi ugledala svjetlo dana.
Koen Lenaerts
Predsjednik Suda Europske unije
