Žigovi i dizajni EU-a
Intelektualno vlasništvo ima važnu ulogu u gospodarskom životu Europske unije, posebno kroz uporabu žigova i dizajna. Žigovi omogućuju trgovačkim društvima da zaštite svoje robne marke i istodobno pomažu potrošačima da prepoznaju podrijetlo proizvoda ili usluge. Od sredine 1990-ih žigovi se mogu registrirati i zaštititi na razini EU-a. Međutim, ne može se bilo što registrirati kao žig EU-a jer bi to moglo biti u sukobu s pravima drugih osoba.
Slično tomu, zaštita se može dodijeliti i dizajnima koji su novi i imaju individualni karakter.
U sporovima o tome što se može zaštititi, Opći sud Europske unije tumači i primjenjuje žigovno pravo EU-a i pravo dizajna EU-a.
Uvod
Žigovi EU-a valjani su na cijelom području EU-a. Pojedinci mogu podnijeti prijave za registraciju svojih žigova za određene proizvode i usluge pri Uredu EU-a za intelektualno vlasništvo, poznatom kao EUIPO. EUIPO zatim odlučuje o tome može li se žig registrirati. EUIPO ima vlastiti interni žalbeni postupak sa žalbenim vijećem koje odlučuje o žalbi protiv tih prvotnih odluka. Opći sud odlučuje o tužbama protiv odluka žalbenog vijeća EUIPO-a.
Žigovi omogućuju potrošačima da lako prepozna podrijetlo proizvoda ili usluge. Kada potrošač na proizvodu ugleda poznati logotip, simbol ili ime, on zna da taj logotip, simbol odnosno ime potječe od određenog trgovačkog društva. Stoga žigovi moraju biti razlikovni. To znači da na temelju žigova potrošači moraju moći razlikovati proizvode i usluge jednog poduzetnika od proizvoda i usluga drugog poduzetnika. Oni ne smiju biti previše generični ili jednostavno opisivati proizvod ili uslugu i ne smije postojati vjerojatnost dovođenja u zabludu između žigova. Velik broj žigovnih predmeta o kojima je odlučivao Opći sud odnosi se na ta pitanja.
Nije dopušteno ni špekulativno registrirati žigove EU-a. Žig se mora registrirati u dobroj vjeri i stvarno rabiti. Ako se žig ne rabi, na njega se ne može pozivati kako bi se spriječilo da netko drugi registrira sličan žig. Ta su pitanja također redovito isticana pred Općim sudom.
Žigovi se ne mogu registrirati ni ako su protivni javnom poretku ili moralu.
Ponekad je moguće registrirati i oblik proizvoda ili zvuk kao žig.
Slično tomu, dizajni se također mogu zaštititi pravima intelektualnog vlasništva. Opći sud je odlučivao i o tim pitanjima.
Nedostatak inherentne razlikovnosti
Znakovi za koje je podnesena prijava za registraciju žiga ponekad nemaju inherentni razlikovni karakter. To može biti slučaj ako se znak sastoji od jednostavnih geometrijskih oblika ili ako je vrlo generičan.
Na primjer, Opći sud je 2024. potvrdio EUIPO-ovu odluku prema kojoj društvo Chiquita Brands nije moglo registrirati običan plavo-žuti ovalni oblik kao žig EU-a za svježe voće.

Opći sud je znak, koji je u biti pozadina logotipa društva Chiquita bez teksta, smatrao jednostavnim geometrijskim likom bez razlikovnog karaktera (T-426/23, Chiquita Brands).
Opisni znakovi
Njemačko farmaceutsko društvo Stada Arzneimittel podnijelo je 2017. prijavu za registraciju znaka „ViruProtect” kao žiga EU-a za farmaceutske proizvode i lijekove. Opći sud složio se s EUIPO-ovom odlukom prema kojoj bi mjerodavna javnost, odnosno osobe koje će se najvjerojatnije susretati sa žigom i proizvodima koje predstavlja, žig protumačila na način da znači „zaštitu od virusa”. Zbog toga je znak previše opisan u odnosu na proizvode za koje je zatražena registracija, tako da nije mogao biti registriran kao žig (T-487/18, ViruProtect).
Opći sud je također utvrdio da se nazivima dviju kneževina isključivo opisuju podrijetlo ili odredište proizvoda ili usluga. U odlukama iz 2015. i 2022. Opći sud utvrdio je da su i „MONACO” i figurativni žig koji se sastoji od riječi „Andorra” isključivo opisni. Stoga se nisu mogli registrirati kao žigovi EU-a (T-197/13, MEM i T-806/19, Govern d'Andorra).
Vjerojatnost dovođenja u zabludu
Argentinski nogometaš Lionel Messi podnio je 2011. prijavu za registraciju znaka „MESSI” kao žiga EU-a za sportske proizvode. EUIPO je odbio prijavu tvrdeći da se žig može pomiješati s postojećim žigom „MASSI”, registriranim za slične proizvode. Međutim, Opći sud je 2018. poništio tu odluku smatrajući da je Messi previše poznat da bi moglo doći do zablude između tih dvaju žigova. Sud je to potvrdio u žalbenom postupku. Sud je potvrdio da je ugled podnositelja prijave žiga relevantan za ocjenu percepcije javnosti i vjerojatnosti dovođenja u zabludu s drugim žigom. U ovom se slučaju ugled Messija kao međunarodno priznatog nogometaša doživljavao kao općepoznata činjenica. Stoga je mogao registrirati svoje ime kao žig EU-a (T-554/14, MESSI i C-474/18 P, Messi Cuccittini).
Opći sud se 2012. složio s EUIPO-om da se „VIAGUARA” ne može registrirati kao žig EU-a za pića. Razlog tomu je postojeći žig VIAGRA. Iako je Opći sud priznao da su pića i lijekovi različiti proizvodi, smatrao je da bi znak VIAGUARA mogao nepošteno iskoristiti ugled žiga VIAGRA. Potrošač bi mogao povjerovati da će pića imati slična svojstva kao i lijek (osobito povećanje libida) (T-332/10, Viaguara).
Stvarna uporaba i dobra vjera
Žig EU-a mora biti u „stvarnoj uporabi”. To znači da se mora aktivno koristiti u trgovini, a da se ne smije registrirati samo kako bi se ostalima onemogućilo da se njime koriste.
Irski lanac brze hrane Supermac i američki lanac brze hrane McDonald’s imali su spor o žigu EU-a „Big Mac”, koji je McDonald’s registrirao 1996. Supermac je 2017. zatražio opoziv tog žiga za određene proizvode. Opći sud zaključio je da društvo McDonald’s nije u neprekinutom razdoblju od pet godina „stvarno” rabilo žig „Big Mac” za proizvode od peradi, kao što su sendviči od piletine. Slijedom toga, društvo McDonald’s izgubilo je žig EU-a za te proizvode (T-58/23, BIG MAC).
Žig EU-a također mora biti registriran u dobroj vjeri, odnosno s iskrenim i poštenim namjerama. Žig „NEYMAR” uspješno je registriran 2013. pri EUIPO-u. Međutim, podnositelj prijave žiga, C. Moreira, nije ni na koji način bio povezan sa slavnim brazilskim nogometašem Neymarom da Silva Santosom Júniorom. Poslije je na Neymarov zahtjev EUIPO proglasio žig ništavim. Opći sud potvrdio je tu odluku zaključivši da je C. Moreira postupao u zloj vjeri kada je podnio prijavu za registraciju tog žiga. Opći sud je kao malo vjerojatne odbacio argumente C. Moreire, prema kojima on nije znao za Neymarovu slavu u trenutku podnošenja prijave za registraciju i da je njegov izbor imena „NEYMAR” bio „puka slučajnost” (T-795/17 NEYMAR).
Javni poredak i moral
Opći sud utvrdio je 2019. da je EUIPO pravilno postupio odbivši prijavu žiga koja sadržava riječi „Cannabis Store Amsterdam” na pozadini koja prikazuje listove marihuane. Znak je jasno usmjerio pozornost potrošača na kanabis, nezakonitu drogu u mnogim zemljama EU-a. To je bilo dovoljno da se odbije registracija žiga jer bi ona bila protivna javnom poretku (T-683/18, Sante Conte).
Opći sud se 2024. složio s EUIPO-om da se ime „Pablo Escobar” ne može registrirati kao žig EU-a. Opći sud zaključio je da se EUIPO pravilno usredotočio na predodžbu španjolske javnosti uzevši u obzir veze između Španjolske i Kolumbije. Prema njezinu mišljenju, razumni Španjolci, s prosječnim pragovima osjetljivosti i tolerancije, povezali bi ime s trgovinom drogom, narkoterorizmom i zločinima. To je odlučeno unatoč činjenici da P. Escobar nikada nije bio osuđen u kaznenom postupku (T-255/23, Pablo Escobar).
Oblici i zvukovi
Žigovi EU-a nisu ograničeni na riječi, znakove ili logotipove. Oblici i zvukovi također se mogu zaštititi.
EUIPO je 1999. društvu Rubik’s Brand dodijelio trodimenzionalni žig EU-a za oblik Rubikove kocke. Sedam godina poslije njemački proizvođač igračaka zatražio je da se taj žig proglasi ništavim, tvrdeći da se njime štiti tehničko rješenje (mehanizam rotacije kocke) koje bi umjesto toga trebalo zaštititi patentom. Nakon odluka Općeg suda i Suda, EUIPO je 2017. proglasio registraciju žiga EU-a ništavom. Društvo Rubik’s Brand osporavalo je tu odluku, ali ju je Opći sud potvrdio presudivši da žigovno pravo EU-a zabranjuje registraciju oblika koji su nužni za postizanje nekog tehničkog rezultata. U slučaju Rubikove kocke Opći sud je utvrdio da su ukupni oblik i crne linije kocke nužni za njezino funkcioniranje (T-601/17, Rubik’s Brand).
Društvo Ardagh Metal Beverage Holdings zatražilo je 2018. od EUIPO-a registraciju zvučnog znaka kao žiga EU-a za različita pića i metalne spremnike za pića. Zvuk se sastojao od otvaranja limenke napitka, iza kojeg slijedi prštanje. EUIPO je odbio tu prijavu žiga ističući da zvučni znak nije razlikovan. U svojoj prvoj odluci o registraciji zvučnog žiga predstavljenog zvučnim zapisom Opći sud potvrdio je da se takav zvučni znak ne može registrirati kao žig. Naveo je da je zvuk više funkcionalan ili tehnički jer samo nalikuje tipičnoj buci povezanoj s pićima. Stoga ga se nije moglo prepoznati kao konkretnu robnu marku (T-668/19, Ardagh Metal Beverage Holdings).
Dizajni
Dizajni se također mogu zaštititi kao poseban oblik prava intelektualnog vlasništva. Poput žiga EU-a, i njima upravlja EUIPO.
Dizajn LEGO kockica (tzv. legića) zaštićen je u EU-u od 2010. Nakon osporavanja njemačkog društva Delta Sport Handelskontor, EUIPO je 2022. potvrdio da su legići i dalje zaštićeni na temelju posebne iznimke u pravu EU-a za modularne sustave, odnosno za niz dijelova koji se međusobno povezuju na različite načine kako bi stvorili različite stvari. Opći sud potvrdio je tu odluku. Priznao je da društvo Delta Sport Handelskontor nije moglo dokazati da dizajn legića nije nov ili dovoljno jedinstven da bi se na njega mogla primijeniti ta iznimka. Opći sud je također presudio da se dizajn može proglasiti ništavim samo ako su sva njegova obilježja izgubila zaštitu, dok su se argumenti društva Delta Sport Handelskontor odnosili na samo jedno obilježje (T-537/22, Lego).
Zaključak
Te presude gledane zajedno dokazuju ključnu ulogu Općeg suda u tumačenju žigovnog prava i prava dizajna EU-a, utvrđujući važne presedane koji uravnotežuju zaštitu intelektualnog vlasništva i promicanje zdravog tržišnog natjecanja, i u interesu potrošača i u interesu poduzetnika.
