Komentari na statistike Općeg suda za 2023. godinu

Prvi put od svojeg stupanja na dužnost 5. lipnja 2023. imam čast uzeti olovku u ruke kako bih prokomentirao godišnje statistike o sudskoj aktivnosti. Isto kao i moj prethodnik Emmanuel Coulon, smatram da je to ključno za prikaz razvoja sporova, ocjenu određenih posljedica zakonodavne i regulatorne djelatnosti te aktivnosti odlučivanja institucija i tijela Europske unije te ocjenu učinaka izbora koje je izvršio sud.

Kako bi se omogućilo ispravno razumijevanje statističkih podataka za 2023., potrebno je odmah upozoriti na niz od 404 predmeta pokrenutih u listopadu 2023. (T-620/23 do T-1023/23), koji su u biti istovjetni, i u kojima se tužbe odnose na izmjenu dodatnog dobrovoljnog mirovinskog sustava europskih zastupnika te spadaju u područje „Institucionalnog prava”. (vidjeti tablicu br. 4 infra). Taj niz imao je ogroman utjecaj na broj novih predmeta koji prvi put u povijesti Općeg suda premašuje tisuću i iznosi 1271. Ako bi se ti predmeti, koji su spojeni, računali kao jedan predmet, broj podnesenih tužbi bio bi 868 te bi bio blizu onome iz prethodnih godina (904 u 2022., 882 u 2021. i 847. u 2020.).

I. Novi predmeti: prvi postupci koji se odnose na regulaciju digitalnih tržišta i stanovite fluktuacije u drugim područjima

U 2023. došlo je do nastanka nove vrste sporova o regulaciji digitalnih tržišta i usluga. To je uslijedilo nakon što je Europska unija donijela uredbe o digitalnim uslugama (EU) 2022/2065 (na engleskom jeziku: Digital Services Act, DSA) i digitalnim tržištima (EU) 2022/1925 (na engleskom jeziku: Digital Markets Act, DMA). Prvi od tih propisa predstavlja uređenje svih posrednika i internetskih platformi koje provode i nacionalna tijela i Komisija, a u potonjem slučaju može biti predmet tužbe pred Općim sudom (dvije u 2023.: T-348/23, Zalando/Komisija i T-367/23, Amazon Services Europe/Komisija). Drugi predstavlja zakonodavstvo koje se posebno odnosi na velike digitalne grupe namećući im obveze u vezi s njihovim određivanjem kao „nadzornika pristupa”. Na Komisiji je da, pod nadzorom suda Unije, utvrdi status tih grupa i da na njih primijeni ta pravila. Tri su tužitelja već podnijela četiri tužbe Općem sudu radi osporavanja odluka donesenih u okviru postupka utvrđivanja statusa nadzornika pristupa (predmeti T-1077/23, Bytedance/Komisija, T-1078/23, Meta/Komisija i T-1079/23 i T-1080/23, Apple/Komisija). Primijenjene su unutarnje organizacijske mjere kako bi se sud pripremio za tu novu vrstu sporova, kao i za pravna sredstva koja bi se mogla odnositi na jednu drugu zakonodavnu novinu, Uredbu o stranim subvencijama (EU) 2022/2560. U okviru tih mjera treba napomenuti da je Opći sud odlučio izmijeniti odluku o kriterijima za dodjelu predmeta sudskim vijećima (SL 2023., C 286, str. 2.).

U okviru tradicionalnih kategorija sporova Općeg suda može se utvrditi blago povećanje sporova u području javne službe (82 predmeta naprema 66 u 2022.) i intelektualnog vlasništva (310 naprema 270 u 2022.).

Sporovi o mjerama ograničavanja su i nadalje predmet djelatnosti Općeg suda, ali u manjoj mjeri nego 2022.,  jer je u 2023. pokrenuto 63 spora , naprema 103 u 2022. Novi predmeti iz ovog područja u velikoj se većini odnose na niz mjera ograničavanja koje je Europska unija donijela 2022. (41 od 63 predmeta) u odnosu na fizičke osobe i subjekte u kontekstu sukoba između Rusije i Ukrajine. U brojnim predmetima koji su u tijeku i koji se većinom odnose na mjere ograničavanja, tužitelji su prilagodili svoju tužbu na temelju članka 86. Poslovnika kako bi osporili produljenje ili izmjenu mjera koje se na njih odnose, umjesto da pobijaju te odluke novom tužbom. Ta tehnika ima prednost da se ispitivanje više akata koncentrira u okviru jednog predmeta, ali otežava spor i komplicira upravljanje njime, osobito kada do prilagodbe tužbe dođe neposredno prije ili tijekom rasprave. Opći sud namjerava u tom pogledu izmijeniti svoj poslovnik kako bi propisao da se prilagodba tužbe mora provesti u kratkom roku nakon dostave odluke Općeg suda o otvaranju usmenog dijela postupka. Time bi se omogućilo zadržavanje određene fleksibilnosti u pogledu sustava sudskih postupaka koji se odnose na produljenja i izmjene akata koje su donijele institucije Unije, ograničavajući istodobno probleme s kojima se Opći sud trenutačno susreće.

Boj predmeta iz područja ekonomske i monetarne politike, što uključuje i bankarsko pravo, nastavlja rasti svake godine i doseže brojku od 56 novih predmeta pokrenutih 2023. S obzirom na to da se većina tih predmeta odnosi na godišnje doprinose banaka Jedinstvenom fondu za sanaciju, te da se početno osmogodišnje razdoblje doprinosa završava, taj bi se broj tijekom idućih godina mogao smanjiti.

U području državnih potpora u 2023. nije se potvrdilo povećanje broja tužbi iz 2022. (68 novih predmeta). Povećanje aktivnosti u tom području bilo je povezano s podnošenjem brojnih tužbi u 2022. kojima se osporava Komisijina odluka o programu potpora koji je Portugal proveo u korist slobodne zone Madeire, što je dokaz da djelatnost Općeg suda ovisi o aktima koje su donijele institucije i tijela Europske unije te osporavanju njihove zakonitosti. Deset novih predmeta zaprimljenih u tom području tijekom 2023. predstavlja najniži broj otkad je Opći sud 1993. postao nadležan za odlučivanje o tužbama pojedinaca u vezi s državnim potporama.

Naposljetku, predmeti iz područja tržišnog natjecanja i dalje su na povijesno niskoj razini, s 13 novih predmeta u 2023.

II. Brojčani podaci koji pokazuju aktivnost suda

S 904 predmeta zaključenih tijekom godine, Opći sud je radio bolje od prosjeka posljednjih godina. On također uspijeva smanjiti broj neriješenih predmeta jer je broj zaključenih predmeta premašio broj novih predmeta za 36, pod uvjetom da se skupina od 404 u osnovi  identična predmeta smatra jednim predmetom. U skladu s time, 1438 neriješena predmeta na dan 31. prosinca 2023. pokazuju blago poboljšanje u odnosu na 1474 predmeta godinu dana ranije. Taj bi se napredak mogao povećati u 2024., kada bi Opći sud trebao biti u stanju okončati određene velike skupine predmeta. Čini se da se time potvrđuje da je Opći sud u stanju apsorbirati prijenos određenih nadležnosti u prethodnom postupku predviđen za jesen 2024. i na taj način olakšati radno opterećenje Suda.

Mora se istaknuti sljedeće:

• gotovo 14 % (13,61 %) predmeta riješila su proširena sudska vijeća od pet sudaca, što potvrđuje trend povećanja broja upućivanja pred prošireni sastav koji je već opažen 2022. godine (12 %; 123 predmeta koja su rješavali prošireni sastavi u 2023. naprema 100 u 2022.). Prošireni sastavi većinom donose presude, ali nije isključeno ni donošenje rješenja (deset u 2023., osam u 2022.);
• 79 % predmeta riješilo je tročlano sudsko vijeće u odnosu na 82 % predmeta 2022. To se smanjenje može objasniti češćim upućivanjem pred prošireni sastav, kako je već prethodno objašnjeno;
• jedan predmet je Opći sud riješio odlučujući u velikom vijeću nakon što mu je Sud, odlučujući u žalbenom postupku, vratio predmet na ponovno odlučivanje (predmet T-65/18 RENV, Venezuela/Vijeće, u vezi s mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli);
• odluku u devet predmeta donio je sudac pojedinac (osam presuda, jedno rješenje) u odnosu na dva predmeta u 2022. i tri u 2021. koje je riješio sudac pojedinac;
• broj podnesenih zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu neznatno je porastao (41 u 2023. naprema 37 u 2022.), kao i broj okončanih postupaka privremene pravne zaštite (40 u 2023. naprema 37 u 2022.);
• u 2023. 59 % predmeta je riješeno putem presude, a 41 % putem rješenja. 66 % predmeta riješenih putem presude je riješeno nakon održavanja rasprave.

Broj rasprava znatno se povećao (286 rasprava naprema 241 u 2022. i 240. u 2021.) u 419 raspravljena predmeta (303 u 2022. i 290 u 2021.). Ističe se da je 2023. održano deset zajedničkih rasprava kojima je obuhvaćeno ukupno 70 raspravljenih predmeta. Mogućnost organiziranja zajedničke rasprave u nekoliko predmeta koji nisu spojeni predviđena je člankom 106.a Poslovnika počevši od 1. travnja 2023. Jedna od tih zajedničkih rasprava je obuhvatila ukupno 42 raspravljena slučaja (u skupini predmeta T-700/13, Caixabank i dr./Komisija, koji se odnose na državnu potporu koju je Španjolska provela u korist određenih gospodarskih interesnih udruženja i njihovih ulagača u obliku poreznog sustava koji se primjenjuje na određene ugovore o financijskom leasingu za kupnju brodova, poznat i kao španjolski sustav poreznog leasinga).

Tijekom godine nije održana nijedna rasprava putem videokonferencije unatoč tom što su 1. travnja 2023. na snagu stupila nova pravila o uporabi videokonferencije. Iako je ta mogućnost prvotno bila otvorena kada je jedna od stranaka bila spriječena doći u prostorije Općeg suda zbog zdravstvene krize nastale zbog pandemije bolesti COVID-19, članak 107.a Poslovnika sada predviđa da stranka može podnijeti takav zahtjev zbog sigurnosnih razloga ili zbog drugih ozbiljnih razloga (npr. štrajk u zrakoplovnom sektoru) koji sprječavaju zastupnika da fizički sudjeluje na raspravi. Taj se razvoj objašnjava krajem pandemije.

Prosječno trajanje postupka blago se povećalo. Za predmete koji su riješeni putem presude ili rješenja ono je u 2023. iznosilo 18,2 mjeseca (u odnosu na 16,2 mjeseca 2022. i 17,3 mjeseca 2021.) odnosno 21 mjesec (u odnosu na 20,4 u 2022. i 20,3 u 2021.), kada se uzmu u obzir samo predmeti koji su riješeni putem presude. U tom pogledu treba napomenuti da se prosječno trajanje postupka u potonjoj kategoriji kreće između prosječnog trajanja od 37,1 mjeseca za predmete iz područja prava tržišnog natjecanja ili 34,1 mjesec za predmete iz područja državnih potpora i 13,7 mjeseci za predmete iz područja intelektualnog vlasništva. Rješavanje nekoliko složenih predmeta ili skupina predmeta, posebno iz područja državnih potpora i tržišnog natjecanja, doprinijelo je produženju trajanja postupaka.

Od 1841 predmeta koji su  na dan 31. prosinca 2023. u tijeku pred Općim sudom (bruto broj, koji uključuje 404 identične tužbe), 29 % odnosi se na institucionalno pravo (kako je prethodno navedeno, 404 prethodno spomenuta predmeta spadaju među 543 predmeta iz tog područja koji nisu riješeni na dan 31. prosinca 2023.), 13 % predmeta je iz područja ekonomske i monetarne politike, a 9,5 %  se odnosi na državne potpore. Kad je riječ o područjima koja su specijalizirana u okviru Općeg suda, intelektualno vlasništvo čini 18 % neriješenih predmeta, a javna služba 6 % tih predmeta, što su postoci koji su stabilni u usporedbi s prethodnom godinom. Što se tiče sastava suda, može se primijetiti povećano pribjegavanje velikom vijeću, sa šest predmeta koji su u tijeku pred tim sastavom 2023., koji spadaju u dvije skupine, od kojih se jedna odnosi na Fond za oporavak i otpornost, a druga na mjere ograničavanja.

III. Ključne točke u 2023. i izgledi

U 2023. Opći sud nastavio je s politikom proaktivnog upravljanja predmetima te je donio nove mjere za postupanje s vrlo velikim predmetima i velikim skupinama predmeta od trenutka njihove registracije. Tim bi se mjerama također trebao olakšati nastavak rješavanja određenih skupina predmeta koji su bili prekinuti do rješavanja žalbi na ogledne predmete. Ciljevi koje se želi ostvariti su racionalizacija i ubrzanje postupaka u najsloženijim predmetima, koji će se dodijeliti vijećima i sucima izvjestiteljima u skladu s posebnim kriterijima, biti će predmetom okvirnog rasporeda, koji će se preispitivati u skladu s promjenama u postupku, te će se moći koristiti većim sredstvima, kao i uživati prioritetno postupanje u odjelu čitača presuda i prevoditeljskim službama.

Pripremni radovi s ciljem djelomičnog prijenosa nadležnosti za odlučivanje o zahtjevima za prethodnu odluku pojačali su se tijekom godine, a nastavit će se i u 2024. Oni uključuju prilagodbu Statuta Suda Europske unije i postupovnih pravila (Poslovnik, praktične provedbene odredbe i izvedeni tekstovi). Politički dogovor o reformi statuta postignut je 7. prosinca 2023. te su ga u međuvremenu potvrdili i Europski parlament i Vijeće. Opći sud sastavio je nacrt izmjena svojeg Poslovnika koji će, nakon suglasnosti Suda, biti poslan Vijeću početkom 2024. na odobrenje. I drugi su tekstovi, koji u bitnome ulaze u nadležnost isključivo Općeg suda, u pripremi. Osim izmjene postupovnih pravila, potrebne su znatne aktivnosti prilagodbe struktura, metoda i tijekova rada ili informatičkih alata, kao i aktivnosti edukacije osoblja, kako bi se Općem sudu i njegovu tajništvu omogućilo da se uspješno nose s primitkom prvih zahtjeva za prethodnu odluku, koji je predviđen za posljednje tromjesečje 2024.

Modernizacija javne službe pravosuđa, koja doprinosi učinkovitosti europskog pravosudnog sustava, također je u središtu aktivnosti Općeg suda. Mjerama poduzetima tijekom prethodnih godina u svrhu digitalizacije cjelokupnog sudskog postupka, od načelno obveznog podnošenja akata putem aplikacije e-Curia pa do elektroničkog potpisivanja sudskih odluka, pridružuje se napor koji je institucija poduzela s ciljem stvaranja integriranog sustava upravljanja predmetima (SIGA) kao i radovi koji će omogućiti Općem sudu da upravlja primitkom prethodnih postupaka u 2024.

IV. Aktivnost tajništva Općeg suda: pojašnjenje i nadalje intenzivne aktivnosti

I nadalje intenzivna aktivnost tajništva Općeg suda zaslužuje posebnu pozornost.

Tijekom godine premašeno je nekoliko pragova te je oboreno nekoliko rekorda:

• prag od 20 000 predmeta pokrenutih pred Općim sudom od njegova osnivanja, upisom u registar predmeta T-1148/23, PAN Europe/Komisija, podnesenog 8. prosinca 2023.;
• prag od 1 000 predmeta pokrenutih tijekom godine (1 271 predmeta). Podnošenje 404 istih predmeta, koji su prethodno navedeni, znatno ne utječe na radno opterećenje sudskih vijeća, ali je imalo znatan utjecaj na djelatnost tajništva koje ih je upisalo u registar, provelo njihovu dostavu, objavilo obavijesti u Službenom listu i pripremilo njihovo spajanje;
• rekordan broj postupovnih akata upisanih u registar (62 020);
• rekordan broj podnesaka podnesenih tajništvu (5 264 podnesaka koji nisu tužbe);
• najniža stopa ispravka tužbi kojima se pokreće postupak (22,9 % naprema 31,96 % u 2022. i 41,2 % u 2021.), čemu je pridonijelo ne samo uzimanje u obzir skupine od 404 predmeta, nego i smanjenje određenih formalnosti u okviru izmjene Poslovnika te objava podsjetnika i predložaka tužbi na internetskoj stranici Curia;
• broj stranica podnesenih putem aplikacije e-Curia tijekom godine dosegnuo je 1 762 453 stranica.

Tajništvo je pomagalo sucima tijekom 334 sjednice vijeća (352 u 2022. i 338. u 2021.) i 286 rasprava.

Osim toga, 94 % akata podneseno je u elektroničkom obliku putem aplikacije e-Curia, čija je upotreba postala obvezna 1. prosinca 2018., uz određene iznimke. Ta su podnošenja u 2023. predstavljala volumen od gotovo dva milijuna stranica (1 762 453 stranica). Valja napomenuti da primjena aplikacije e-Curia neće biti obvezna u okviru prethodnih postupaka, ali će se snažno poticati zbog njezinih prednosti za nacionalne sudove, zainteresirane osobe i Opći sud.