Sudska statistika Općeg suda - 2025

Intenzivna i produktivna godina

2025. je, na mnogo načina, bila intenzivna godina za Opći sud.

Prije svega, bila je riječ o godini obnove: u lipnju su se dva nova suca pridružila Općem sudu na mjestima koja su postala slobodna u listopadu 2024., a potom su u rujnu četiri suca napustila Opći sud te su mu se pridružila tri nova suca sa šestogodišnjim mandatima. Na taj je način upražnjeno još jedno slobodno mjesto, uz mjesto koje još treba popuniti od listopada 2024. Sud, koji se teoretski sastoji od 54 suca, nikada nije bio u punom sastavu, s brojem članova smanjenim na 51 suca do lipnja, 53 suca od lipnja do rujna i 52 suca od rujna.

Nadalje, unatoč tom smanjenom broju članova, Opći sud okončao je najveći broj predmeta u svojoj povijesti tijekom jedne kalendarske godine. Unatoč rekordnom broju predmeta, on je smanjio broj neriješenih predmeta na najnižu razinu u 18 godina. Uz statističku korekciju koja uzima u obzir donošenje samo jedne presude za 404 spojena predmeta, prosječno trajanje postupaka značajno se smanjilo.

Naposljetku, kad je riječ o zahtjevima za prethodnu odluku koji su u nadležnosti Općeg suda od listopada 2024., on je tijekom godine donio svoje prve presude, a nezavisni odvjetnici iznijeli su svoja prva mišljenja. Opći sud zaprimio je znatan broj novih zahtjeva za prethodnu odluku i prilagodio svoju organizaciju u tom području, uspostavljajući dva specijalizirana vijeća koja su naslijedila prethodno vijeće uspostavljeno na prijelaznoj osnovi do rujna 2025.

Pogledajmo pobliže ovu rekordnu godinu.

Novi predmeti: veliko povećanje

Podaci za 2025. godinu pokazuju da je povijesni pad broja predmeta podnesenih u 2024. godini (786 novih predmeta) doista bio povezan s cikličkim razlozima.

S 989 podnesenih predmeta i povećanjem od +26 % u odnosu na prethodnu godinu, Opći je sud dosegnuo najvišu razinu novih predmeta u svojoj povijesti. Čak i ako se zanemari 65 zahtjeva za prethodnu odluku upućenih u područjima prenesenima na Opći sud, brojka od 924 izravnih tužbi i posebnih postupaka veća je od onih iz posljednjih pet godina[1].

Godina 2025. označava prvu punu godinu od reforme Statuta Suda Europske unije, kojom je nadležnost Suda za odlučivanje o prethodnim pitanjima prenesena na Opći sud u određenim posebnim područjima.

65 zahtjeva za prethodnu odluku upućeno je Općem sudu u područjima koja su u njegovoj nadležnosti: 24 od njih se odnose na zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost, 18 na odštetu i pomoć putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja ili kašnjenja ili otkazivanja usluga prijevoza, osam na Carinski zakonik, sedam na trošarine, sedam na tarifno razvrstavanje robe u kombiniranu nomenklaturu i jedan na sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Riječ je o manjem broju nego što je procjenjivano u trenutku podnošenja zakonodavnog zahtjeva, iako je Sud u konačnici zadržao samo mali broj predmeta koji se odnose na ta posebna područja, zbog togašto su se odnosili i na jedno ili više drugih područja, osim onih iz članka 50.b prvog stavka Statuta ili su se u njima pojavila neovisna pitanja tumačenja primarnog prava, međunarodnog javnog prava, općih načela prava Unije ili Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Podsjetimo na to da je 2025. na Sudu zadržano samo devet od 76 predmeta koji su bili predmet mehanizma „jedinstvenog kontaktnog mjesta”, a dva su obustavljena.

Zahtjevi za prethodnu odluku upućeni su iz 17 različitih država članica, iako Njemačka, s 21 zahtjevom za prethodnu odluku, znatno doprinosi ukupnom broju, nakon čega slijede Austrija i Poljska, s po sedam zahtjeva za prethodnu odluku, te Bugarska sa šest. Važno je napomenuti da je čak 13 vrhovnih sudova iz 13 različitih država članica, uputilo zahtjeve za prethodnu odluku koji su spadali u nadležnost Općeg suda.

Kad je riječ o izravnim tužbama, neznatno je smanjen broj predmeta pokrenutih u vezi sa sporovima o pravima intelektualnog vlasništva (257 u odnosu na 268 u 2024., odnosno 4 %). Valja napomenuti da se broj žalbi pred žalbenim vijećima Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) povećao (+ 4,6 %), što je u praksi neutralizirano smanjenjem broja odluka koje su donijela ta ista vijeća (-4,9 %). Stopa tužbi pred Općim sudom protiv odluka žalbenih vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) iznosi oko 10 %, te je stabilna u odnosu na prethodne godine. Valja napomenuti da to područje, za koje je od 22. rujna 2025. zaduženo sedam posebnih vijeća Općeg suda, čini gotovo 26 % predmeta pokrenutih u 2025. Među tim se predmetima 236 odnosilo na područje žigova, a 19 na područje dizajna. U području oplemenjivačkih prava na biljnu sortu pokrenuta su dva predmeta protiv odluka koje je donio Ured Zajednice za biljne sorte (CPVO). Većina (82 %) tih predmeta uključivala je stranke u postupku pred žalbenim vijećima (inter partes predmeti).

Službenički predmeti, pokrenuti 2025. godine na temelju članka 270. UFEU-a, zabilježili su značajan porast (109 u usporedbi sa 76 u 2024., tj. +43 %). To područje, koje je od 22. rujna 2025. povjereno trima posebnim vijećima Općeg suda, čini 11 % svih predmeta pokrenutih u 2025. Na tih 109 tužbi valja pridodati petnaest tužbi koje su, za potrebe njihove dodjele navedenim trima vijećima, obuhvaćene područjem „Javna služba +” na temelju nove definicije službeničkih predmeta[2], koja nije ograničena na tužbe podnesene samo na temelju članka 270. UFEU-a.

U području državnih potpora broj predmeta pokrenutih u 2025. veći je za četiri predmeta u odnosu na 2024. (27 predmeta), ali je i dalje daleko ispod visokih razina koje je Opći sud poznavao u prošlosti. Naposljetku, kao i u 2023. i 2024., predmeti iz područja tržišnog natjecanja ostaju malobrojni, s dvanaest novih predmeta u 2025.

Sporovi o mjerama ograničavanja i dalje daju dodatnog posla Općem sudu, sa 105 novih predmeta pokrenutih u 2025. (u odnosu na 63 u 2024.). Udio takvih sporova još je veći ako se uzme u obzir da tužitelji u određenim slučajevima, umjesto da podnesu novu tužbu, pobijaju nove mjere ograničavanja u okviru tužbi koje su u tijeku, prilagođavajući tužbe u skladu s člankom 86. Poslovnika Općeg suda. Novi predmeti u tom području odnose se u velikoj većini (84 od 105 predmeta) na niz mjera ograničavanja koje je Unija donijela u kontekstu rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, među ostalim s obzirom na sudjelovanje Bjelarusa, na stanje u Republici Moldovi, vojnu potporu Irana Rusiji ili njezine destabilizirajuće aktivnosti usmjerene na Europsku uniju ili njezine države članice. Ostali predmeti iz te skupine sporova povezani su sa situacijama u Sirijskoj Arapskoj Republici (dvanaest tužbi), Republici Tunisu (dvije tužbe), Demokratskoj Republici Kongu (šest tužbi) i Libiji (jedna tužba). Većina tih tužbi podnesena je na engleskom jeziku (57 tužbi) i na francuskom jeziku (37 tužbi).

Broj predmeta iz područja ekonomske i monetarne politike, uključujući bankarsko pravo, i dalje se znatno smanjuje (12 podnesenih tužbi i jedan predmet vraćen na ponovno suđenje u 2025. u odnosu na 33 predmeta pokrenuta u 2024. i 56 u 2023.). U četirima predmetima zahtijeva se ponovno donošenje odluke o ex ante doprinosima Jedinstvenom sanacijskom odboru za 2021., tri nova predmeta i vraćeni predmet odnose se na donošenje odluka iz područja bonitetnog nadzora, dva predmeta odnose se na odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o pokretanju sanacijskog postupka i jedan na navodni propust Komisije da osigura usklađenost nacionalnog zakonodavstva s monetarnim pravom EU-a. Naposljetku, podnesene su dvije tužbe protiv odluke Vijeća o uvođenju eura u Bugarskoj 1. siječnja 2026. i uredbi koje se na nju odnose, uključujući onu o stopi konverzije između eura i bugarskog leva.

U području sporova povezanih s regulacijom digitalnih tržišta i usluga u 2025. pokrenuto je sedam predmeta. Tri predmeta odnose se na Akt o digitalnim uslugama (EU) 2022/2065 (na engleskom: Digital Services Act, DSA) i odnose se na iznos naknade za nadzor. Četiri predmeta odnose se na Akt o digitalnim tržištima (EU) 2022/1925 (na engleskom: Digital Markets Act, DMA). Dva od tih postupaka odnose se na poništenje odluka Komisije kojima se utvrđuju mjere koje je operator trebao provesti kao nadzornik pristupa, dok se druge dvije odnose na poništenje odluka kojima se utvrđuje neusklađenost s obvezama koje imaju nadzornici pristupa.

Naposljetku, kad je riječ o hitnim sporovima, broj zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu ostaje stabilan i u 2025., i kreće se oko prosječne razine u posljednjih deset godina, s 40 podnesenih zahtjeva.

Aktivnost suda: rekordna godina

Bruto broj predmeta zaključenih u 2025. iznosi 1527, ali, ako se 404 predmeta, koji su u biti istovjetni, a pokrenuti su u listopadu 2023. i okončani u prosincu 2025., računa kao samo jedan predmet (T-620/23 do T-1023/23), on svejedno iznosi 1124. To je najviša razina u povijesti Općeg suda, koja je znatno viša od prethodnog rekorda od 1009 zaključenih predmeta iz 2018. Na temelju toga, povećanje u odnosu na 922 predmeta zaključenih u 2024. iznosi 22 %.

Unatoč dosad nezabilježenom priljevu novih predmeta, Opći sud tako je uspio smanjiti svoj broj neriješenih predmeta na 1167, što je najniža razina od 2007. Stopa promjene broja neriješenih predmeta ili zaključenja predmeta („clearance rate”), koja u postotnim bodovima odražava odnos između zaključenih i podnesenih predmeta, iznosi 154, u bruto brojkama, a ne uzimajući u obzir prethodno navedena 404 predmeta, ona iznosi 114. Uz isti statistički ispravak, teorijsko vrijeme potrebno za rješavanje neriješenih predmeta („disposition time”), koje se temelji na omjeru neriješenih i riješenih predmeta, iznosi 379 dana, što je najkraće trajanje u cijeloj povijesti Općeg suda. S obzirom na trajanje pisanih postupaka i, u mnogim slučajevima, rokove potrebne za dobivanje prijevoda postupovnih akata, to znači da je Opći sud sada u mogućnosti obraditi većinu predmeta čim su zreli za odlučivanje, a da prvo ne mora ispitati predmete iz zalihe neriješenih predmeta. To također znači da će, radeći kontinuirano, biti teško zaključiti isti broj slučajeva u 2026. godini.

Napori članova i osoblja Općeg suda, uz potporu osoblja institucije, omogućili su znatno skraćivanje trajanja postupaka. Bruto broj od 18,9 mjeseci ne odražava to poboljšanje zbog statističke težine prethodno navedenih 404 predmeta koji su u biti istovjetni, a koji su trajali dulje od prosjeka, ali ako se ti predmeti promatraju kao samo jedan predmet, prosječno trajanje postupka smanjeno je s 18,5 na 16,0 mjeseci.

Mora se istaknuti sljedeće:

• postotak predmeta o kojima su odlučivala peteročlana sudska vijeća, uključujući prethodno vijeće, iznosi, u bruto podacima, 35,6 %, ali nakon statističkog ispravka za 404 istovjetna predmeta, on iznosi 12,5 %, što je smanjenje u odnosu na 2024. (20,2 %) i 2023. (13,6 %);

• 60,8 % predmeta zaključila su tročlana sudska vijeća, što se nakon ispravka podataka povećava na 82,7 %, u usporedbi sa 75,4 % u 2024.;

• veliko vijeće, sastavljeno od petnaest sudaca, zaključilo je dva predmeta, a prvi put je i srednje vijeće osnovano 2024., koje se sastoji od devet sudaca, zaključilo dva predmeta;

• sudac pojedinac nije donio odluku ni u jednom predmetu, naprema četiri predmeta u 2024. i devet predmeta u 2023.;

• postupaka privremene pravne zaštite zaključenih u 2025. bilo je 39, što su razine slične onima iz prethodnih godina (42 u 2024. i 40 u 2023.);

• 60,4 % predmeta zaključenih u 2025. riješeno je presudom, a taj postotak nakon korekcije podataka – kako bi se uzela u obzir 404 predmeta koji su u biti istovjetni – iznosi 46,2 %. 78,4 % predmeta zaključenih presudom riješeno je nakon rasprave, što treba smanjiti na 61,7 % nakon korekcije podataka.

Broj rasprava u 2025. iznosi 232 (također 232 u 2024., 286 u 2023.) u 689 raspravljenih predmeta (300 u 2024. i 419 u 2023.).

Tri rasprave putem videokonferencije održane su u 2025. (dvije u 2024. i nijedna u 2023.).

Čini se korisnim istaknuti neke podatke o postupanju sa zahtjevima za prethodnu odluku upućenima Općem sudu, što je nadležnost koja obuhvaća predmete podnesene nakon 1. listopada 2024. Opći je sud u 2025. zaključio šesnaest predmeta, jedanaest predmeta rješenjem i pet presudom, dok su dva suca izabrana za obnašanje dužnosti nezavisnog odvjetnika u tim predmetima iznijela šest mišljenja. Prosječno trajanje postupka iznosilo je 6,2 mjeseca, što se objašnjava kratkim trajanjem određenih postupaka u kojima je sud koji je uputio zahtjev brzo povukao svoj zahtjev. Kad je riječ o predmetima koji su riješeni presudom, prosječno trajanje postupka iznosi 10,9 mjeseci, što je brojka koja ostaje vrlo niska, čak i ako se uzme u obzir da je pet presuda doneseno bez rasprave i bez mišljenja.

Od 1167 predmeta koji su u tijeku pred Općim sudom na dan 31. prosinca 2025., 276 (23,7 %) odnosi se na intelektualno vlasništvo, 125 (10,7 %) na mjere ograničavanja, 164 (14,1 %) na područje „Javna služba +” i 88 (7,5 %) na institucionalno pravo. Osim tih područja, koja čine otprilike polovinu sporova koji su u tijeku, preostali predmeti spadaju u velik broj područja, što još jednom svjedoči o velikoj raznolikosti područja koja su predmet ispitivanja Općeg suda.

Zaključno, Opći sud ostvaruje pozitivne rezultate nakon prve godine rada od stupanja na snagu reforme koja je dovela do prijenosa nadležnosti za odlučivanje o prethodnim pitanjima u određenim područjima. Organizacijskim i institucionalnim mjerama koje je proveo, kao i svojim kontinuiranim radnim tempom on dokazuje svoju sposobnost reagiranja i sposobnost predviđanja potreba, kako bi se osiguralo učinkovito rješavanje predmeta koji su u njegovoj nadležnosti.

[1]    Za potrebe ovih komentara, niz od 404 predmeta na španjolskom jeziku koji su u biti identični (T-620/23 do T-1023/23), koji su podneseni 2023. i okončani 2025., smatra se samo jednim predmetom.

[2]    Od 23. rujna 2023. riječ je o predmetima koji proizlaze iz radnog odnosa između Europske unije i njezina osoblja, a od 22. rujna 2025. njima se dodaju i predmeti koji proizlaze iz odnosa između institucija, tijela, ureda i agencija Unije i njihovih članova ili bivših članova, kao i osoba koje izvršavaju ili su izvršavale mandat u navedenim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.