Zgrada Erasmus
Zgrada Erasmus na Sudu Europske unije imenovana je prema humanistu renesanse Desideriusu Erasmusu Roterodamusu, odajući počast njegovom nasljeđu u područjima obrazovanja, kulturne razmjene i neovisne misli. Prvotno je dovršena 1988., a poslije je obnovljena te su u njoj danas smješteni suci Općeg suda, njihovi uredi i tri raspravne dvorane koje se koriste za održavanje javnih rasprava.
Tko je bio Erazmo?
Desiderius Erasmus Roterodamus (1466. – 1536.) bio je teolog i filozof, a smatra se jednim od najvećih humanista renesanse. Njegovo sadržajno i sveobuhvatno djelovanje obuhvaćalo je brojna područja, poput pedagogije, filozofije morala, religije i politike, retorike, ali i prevođenja. Erazmo je vodio život lutalice koji je putovao diljem Europe kako bi nadograđivao svoje poznavanje grčko-rimskoga intelektualnog nasljeđa, ali i poučavao. „Čovjek se ne postaje rođenjem, nego obrazovanjem i kulturom.”, smatrao je Erazmo. Godine 1508. objavljuje satirično djelo „Pohvala ludosti”, koje svjedoči o njegovom izrazito neovisnom duhu. Posvećeni filantrop, Erazmo je do kraja života branio vrijednosti tolerancije i mira.
Zgrada Erasmus i njezina uloga na Sudu EU-a
Time što je zgradu nazvao prema Erazmu, Sud Europske unije odaje počast čovjeku kojeg se ponekad predstavljalo kao „prvog Europljanina”. Sud EU-a odaje počast Erazmovu nasljeđu kao figuri koja ujedinjuje te, putem putovanja i prijevoda, spaja kulture oko humanističkih ideala.
Zgrada Erasmus bila je prvo proširenje Palače. Uz zgrade Thomas More i Thémis, projektirali su je luksemburški arhitekti Paul Fritsch, Jean Herr i Gilbert Huyberechts te talijanski arhitekt Bohdan Paczowski. Zgrada Erasmus dovršena je 1988. godine kako bi se u nju 1989. smjestio Opći sud.
Zgrada je na početku bila odvojena od Palače, s kojom je bila povezana samo tunelom dugačkim 50 metara, iskopanim kroz stijenu. Međutim, nakon potpune obnove između 2009. i 2013. godine, zgrada je sada povezana s Palačom preko Galerije i njezina velikog stubišta.
Zgradu Erasmus, prekrivenu ružičastim granitom koji je potpuno usklađen s brončanom bojom Palače, obilježavaju veliki ispresijecani volumeni unutarnjeg dvorišta koje povezuju čelični i stakleni mostovi i prolazi.
Danas su u toj zgradi smješteni suci Općeg suda i njihovi uredi. U njoj su smještene i tri raspravne dvorane koje se koriste za javne rasprave Općeg suda:
- dvorana Dalsgaard, nazvana prema imenu danskog umjetnika
- dvorana Pessoa, nazvana prema imenu portugalskog pjesnika
- i Crvena dvorana sagrađena 2022. godine.
