Sud Europske unije jamac zaštite prava Unije
Sud Europske unije jedna je od sedam europskih institucija.
Zadaća je Suda, kao pravosudnog tijela Unije, osigurati poštovanje europskog prava tumačenjem i ujednačenom primjenom Ugovorâ te provedbom nadzora zakonitosti akata institucija, tijela, ureda i agencija Unije.
Svojom sudskom praksom institucija pridonosi očuvanju vrijednosti Unije i radi na izgradnji europskog projekta.
Sud Europske unije sastoji se od dvaju sudova: „Suda” i „Općeg suda”.
Predsjednikov predgovor
Svake se godine Godišnji pregled, godišnje izvješće Suda, osvrće na događaje protekle godine i usmjerava pogled prema budućnosti. Također je to prilika da naš rad smjestimo u širi kontekst povijesti naše institucije i europske integracije.
Koen Lenaerts
Predsjednik Suda Europske unije
Dana 10. prosinca 1952., na svečanoj raspravi Suda uspostavljenog Pariškim ugovorom, prvi predsjednik Suda, Massimo Pilotti, u svojem je govoru citirao talijanskog pjesnika i političara Dantea Alighierija: „ubicumque potest esse litigium, ibi debet esse judicium” („Gdje god može postojati spor, ondje mora postojati presuda”). Također je podsjetio na to da je misija Suda bila jamčiti svima — „državama, poduzetnicima ili pojedincima” — poštovanje granica unutar kojih se moraju kretati djelovanja institucija Zajednice.
Istoga dana, Jean Monnet pozdravio je novi sud kao „ne samo Sud Europske zajednice za ugljen i čelik, već i kao perspektivu najvišeg europskog saveznog suda” te kao znak „suverene prisutnosti prava u Zajednici”. Više od 70 godina kasnije, ovi temeljni principi i dalje nadahnjuju naš svakodnevni rad. Oni rasvjetljavaju napredak ostvaren u 2025. godini i izazove koje predviđamo za 2026. godinu.
Godina 2025. bila je prva cjelovita godina provedbe reforme koja je stupila na snagu 1. listopada 2024., a koja predviđa djelomični prijenos nadležnosti u prethodnom postupku sa Suda na Opći sud u šest određenih područja (PDV, trošarine, Carinski zakonik, razvrstavanje robe u carinsku tarifu, prava putnika i sustav trgovanja emisijskim jedinicama). Postignuti rezultati bili su vrlo zadovoljavajući. Reforma se temelji na mehanizmu jedinstvenog kontaktnog mjesta, prema kojem se svi zahtjevi za prethodnu odluku podnose Sudu koji, nakon internih konzultacija, odlučuje treba li ih proslijediti Općem sudu ili riješiti sam. Otkako je reforma stupila na snagu, gotovo 100 zahtjeva za prethodnu odluku obrađeno je putem jedinstvenog kontaktnog mjesta, a otprilike devet od deset upućeno je Općem sudu zato što su isključivo spadali u jedno od gore navedenih šest područja.
Osim toga, sastav sudova Unije mijenjao se tijekom 2025. u nekoliko navrata. Na Sudu su na dužnost stupila dva nova suca, od kojih jedan dolazi iz Općeg suda. Na Općem sudu provedeno je pet novih imenovanja, od kojih dva kako bi se zamijenilo članove koji su postali suci Suda. Osim toga, u rujnu 2025. vlade država članica obnovile su mandate 19 sudaca Općeg suda za razdoblje od 2025. do 2031. godine. Istodobno je Marc van der Woude ponovno izabran na treći mandat kao predsjednik Općeg suda, a Savvas Papasavvas ponovno imenovan za potpredsjednika.
Tijekom 2025. institucija je nastavila s preobrazbom svoje komunikacijske politike, osobito pokretanjem audiovizualnih izvješća članova Suda u najvažnijim predmetima. Sudac koji je zasjedao u vijeću koje je donijelo presudu na sažet i didaktičan način predstavlja izazove predmeta, kao i način na koji je Sud odlučio o postavljenim pravnim pitanjima. Istodobno je napredovalo nekoliko velikih projekata kako bi se mogli istodobno pokrenuti od siječnja 2026.: redizajn web-stranice Curia-e, glavnog portala institucije; razvoj nove tražilice; i razvoj Curia Web TV-a, dosad interne audiovizualne platforme, u pravi vanjski komunikacijski alat koji nadopunjuje postojeće komunikacijske kanale.
Što se tiče tehnoloških napredaka, umjetna inteligencija i dalje igra važnu ulogu u transformaciji institucije. Ove godine pokrenuto je ili testirano više alata koji se temelje na toj tehnologiji, osobito Curia AI Brain, platforma za internu uporabu koju je razvila sama institucija i čiji je cilj članovima osoblja staviti na raspolaganje niz specijaliziranih AI asistenata koji odgovaraju posebnim potrebama Suda.
Konačno, 7. prosinca 2025. obilježena je 25. godišnjica Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Kako bi se proslavio ovaj događaj i doprinos Povelje sudskoj praksi i zaštiti temeljnih prava, sljedeći Forum sudaca, koji će se održati na Sudu u ožujku 2026., bit će u potpunosti posvećen središnjem mjestu Povelje u pravnom poretku Unije.
Kroz ove projekte i s pogledom odlučno usmjerenim prema budućnosti, Sud ostaje vjeran svojoj misiji od 1952. godine: osigurati poštovanje zakona, povjerenje građana i stabilnost pravnog poretka Unije.
