A | Tajnikova uvodna riječ
Godina 2025. predstavljala je važnu prekretnicu u razvoju institucije – ambicioznu godinu, namijenjenu jačanju njezinih temelja uz istovremenu pripremu za nadolazeće transformacije.
Alfredo Calot Escobar
Tajnik Suda
U vrijeme pojave novih tehnologija, stanovitog restrukturiranja tržišta rada, ali i u kontekstu obilježenom velikim očekivanjima od Unije, vrijednosti na kojima se temelji funkcioniranje Suda – kvaliteta i brzina pravosuđa, bliskost građanima, jezična i kulturna raznolikost te optimalno upravljanje povjerenim mu resursima – moraju se ponovno istaknuti. Upravo kako bi se osiguralo očuvanje tih vrijednosti, Sud je proveo nekoliko strateških projekata osmišljenih da mu omoguće suočavanje s očekivanim promjenama.
Na pravosudnom je planu, 2025. bila prva puna godina od stupanja na snagu djelomičnog prijenosa prethodnih postupaka sa Suda na Opći sud. Sve službe institucije, koje su se dobro pripremile, osigurale su neometanu i kontroliranu provedbu reforme, što pokazuje njihovu sposobnost prilagodbe i sposobnost pružanja potpore obama sudovima u suočavanju s novim izazovima. Prvi pregled provedbe reforme bio je vrlo pozitivan s obzirom na to da su ostvareni svi ciljevi: prijenos pridonosi poboljšanju rješavanja predmeta i ostvarivanju svih koristi koje proizlaze iz reforme strukture Suda Europske unije, na korist svih pojedinaca. Istodobno su nova pravila o objavljivanju očitovanja u prethodnim postupcima uspješno primijenjena, te se njima osigurava bolje razumijevanje mehanizma prethodnog postupka i pravnih pitanja o kojima se raspravlja.
Približavanje Suda građanima također je bio jedan od prioriteta za ovu godinu. Službe institucije odgovorne za komunikaciju i informacijske tehnologije, koje djeluju u bliskoj suradnji, uložile su trajne napore u osmišljavanje nove internetske stranice Suda, koja uključuje potpuno redizajniranu tražilicu, kao i konsolidaciju sustava internetskog prijenosa rasprava. Istodobno je poboljšana raznolikost komunikacijskih kanala, osobito pokretanjem Curia Web TV-a, novog, modernog i edukativnog alata koji, kroz atraktivne audiovizualne formate, doprinosi boljem razumijevanju sudske djelatnosti Suda. Drugim riječima, institucija nije samo stvorila čitljiviju i korisniku prilagođeniju web stranicu, već je također — nakon napora za jačanje svoje prisutnosti na društvenim mrežama — dovršila modernizaciju svoje politike vanjske komunikacije usmjerene na širu javnost i mlađe generacije.
Osim toga, privlačnost zaposlenja predstavljala je i srž politike ljudskih resursa Suda, koji je proveo brojne inicijative kako bi ojačao svoj kapacitet za poticanje interesa prijavljivanja kandidata iz svih država članica i svih profila. Institucija se tako upustila u stvaranje privlačnijih, uključivijih i transparentnijih postupaka zapošljavanja kako bi proširila krug kandidata zainteresiranih za pridruživanje Sudu. Neke su mjere bile izravno usmjerene na poboljšanje uvjeta stažiranja, kako bi se podrškom stažistima zajamčio jednak pristup svim mladim diplomantima koji žele upoznati instituciju. Ostale su se aktivnosti sastojale od pojačavanja aktivnosti podizanja svijesti kod država članica čiji su državljani manje zastupljeni unutar institucije, u stalnoj želji za jačanjem kulturne i jezične raznolikosti osoblja. Konačno, nekoliko je inicijativa omogućilo Sudu da i nadalje razvija svoju politiku pristupačnosti i uključivosti, pružajući osobama s invaliditetom priliku da se trajno pridruže instituciji i pomažući joj da postane sve ambicioznija u tom području.
Sud je, u skladu sa svojim inovativnim duhom, proveo važne tehnološke korake. Integracija i razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji nastavljeni su, uz istodoban značajan rad na razvoju etičkog okvira koji je u potpunosti prilagođen zahtjevima sudske misije Suda. Od izrade Etičke povelje o integraciji umjetne inteligencije do razvoja specifičnih smjernica kojima se uređuje uporaba alata umjetne inteligencije unutar institucije, Sud je nastojao olakšati uporabu tih alata koji sve više obećavaju. Međutim, ovi alati zahtijevaju dobro razumijevanje njihovih ograničenja, rizika povezanih s njima i potrebe da se uvijek osigura ljudski nadzor. Sud je stoga nastavio odlučno — ali i oprezno — napredovati, osobito proširujući tečajeve osposobljavanja ponuđene osoblju kako bi mu se pružila podrška u ovim novim primjenama.
Snažne vrijednosti, jasne ambicije i trajna predanost kvaliteti europskog pravosuđa: to je ukratko sažetak ove 2025. godine kojom se službe institucije ponose.
B | Najvažniji događaji u godini
2025. godina: ključna godina za reformu pravosudnog sustava Unije
Godina 2025. označila je prvu punu godinu provedbe djelomičnog prijenosa nadležnosti za odlučivanje u prethodnim postupcima sa Suda na Opći sud, te predstavlja dovršetak dugotrajnog procesa. Temelji ove reforme položeni su Ugovorom iz Nice (2001.), a potom potvrđeni reformom sudske arhitekture 2015. godine.
Njezin je cilj bio poboljšati učinkovitost sudskog sustava Unije osiguravanjem bolje ravnoteže radnog opterećenja između Suda i Općeg suda. To je omogućeno udvostručenjem broja sudaca Općeg suda, koje je bilo u potpunosti dovršeno 2022. godine, što mu je omogućilo potrebne kapacitete za obradu dodatnih predmeta.
Njezina provedba zahtijevala je značajne izmjene Statuta i Poslovnika. Izmjene Statuta, koje je predložio Sud, usvojili su Europski parlament i Vijeće Europske unije. Izmjene poslovnika, koje su uslijedile nakon izmjene Statuta kako bi se osigurala njegova provedba, odobrilo je Vijeće.
Završna faza ove reforme dovršena je 1. listopada 2024. početkom primjene novih pravila kojima se provodi djelomični prijenos nadležnosti u prethodnom postupku na Opći sud, te se moderniziraju postupci pred obama sudovima. Nakon jedne cijele godine njezine primjene, početna procjena reforme pokazuje da su Sud i Opći sud u potpunosti integrirali te nove načine postupanja, na zadovoljstvo svih sudionika u prethodnom postupku.
Što je prethodni postupak?
Pravo Unije dio je nacionalnog prava svake države članice Unije. Iz toga slijedi da se na pravo Unije može pozivati pred nacionalnim sudovima koji ga izravno primjenjuju.
U slučaju dvojbe o načinu na koji treba tumačiti pravo Unije u određenom predmetu, nacionalni suci mogu i, u određenim slučajevima, moraju uputiti pitanja Sudu, i u određenim posebnim područjima, Općem sudu. Tako mogu dobiti pojašnjenja o značenju neke odredbe prava Unije, pa čak i o njezinoj valjanosti. To im omogućuje da ispravno i dosljedno primjenjuju pravo Unije.
Nadležnost Općeg suda za prethodne odluke
Opći sud sada ima nadležnost za ispitivanje zahtjeva za prethodnu odluku koji se odnose na posebna područja koja su jasno određena, dovoljno odvojiva od drugih područja i koja su dovela do opsežne sudske prakse Suda. Tom se reformom tako omogućuje stvarno ublažavanje radnog opterećenja Suda tako što se na Opći sud prenose prethodna pitanja iz nekoliko posebnih područja, odnosno 1./ zajedničkog sustava PDV-a, 2./ trošarina, 3./ Carinskog zakonika, 4./ razvrstavanja robe u carinsku tarifu, 5./ odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja, kašnjenja ili otkazivanja i 6./ sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
Jedinstveno kontaktno mjesto: učinkovit postupak
Reformom nije izmijenjen postupak podnošenja zahtjeva za prethodnu odluku: svi se zahtjevi i dalje podnose Sudu. Međutim, mehanizam „jedinstvenog kontaktnog mjesta” omogućuje identificiranje zahtjeva koji spadaju u nadležnost Općeg suda. Odluku o zadržavanju predmeta pred Sudom ili o njegovu prosljeđivanju donosi ili predsjednik Suda, nakon savjetovanja s potpredsjednikom i prvim nezavisnim odvjetnikom, ili Sud na općoj sjednici.
Dva specijalizirana vijeća Općeg suda, koja u načelu zasjedaju u sastavu od pet sudaca, sada su nadležna za odlučivanje o tim predmetima. Osim toga, neki suci Općeg suda također su određeni za obavljanje dužnosti nezavisnog odvjetnika Općeg suda kako bi se osigurao postupak ekvivalentan onomu na Sudu.
Žalba i preispitivanje
U prethodnim postupcima, s obzirom na prirodu postupka, na odluke koje donese Opći sud ne može se uložiti nikakva žalba Sudu. Međutim, postoji mehanizam preispitivanja: u roku od mjesec dana prvi nezavisni odvjetnik Suda može predložiti Sudu da preispita odluku Općeg suda u slučaju ozbiljne opasnosti od ugrožavanja jedinstva ili dosljednosti prava Unije.
Pregled nakon jedne godine
Otkako je reforma stupila na snagu, novo jedinstveno kontaktno mjesto već je obradilo gotovo stotinu prethodnih postupaka. Gotovo 85 % njih proslijeđeno je Općem sudu jer su se odnosili isključivo na šest posebnih područja nadležnosti predviđenih mehanizmom.
Opći je sud u 2025. obradio prve predmete prenesene u okviru novog sustava. Tako je riješeno šesnaest predmeta, pri čemu nije bilo potrebno održati raspravu niti tražiti mišljenje. U većini od njih — jedanaest — odlučeno je rješenjem. Pet predmeta riješeno je presudom. Vrijeme obrade bilo je posebno kratko: prosječno 10,9 mjeseci za predmete riješene presudom, od jedinstvenog kontaktnog mjesta do konačne odluke (prosječno 6,2 mjeseca ako se uzmu u obzir predmeti u kojima je odlučeno presudom ili rješenjem).
Mehanizam stoga djeluje učinkovito, a početni rezultati pokazuju da reforma ostvaruje svoje ciljeve: ubrzavanje rješavanja predmeta i uravnoteženje radnog opterećenja sudova Unije u službi građana i poduzetnika.
Želite li saznati više?
Kako bi se pravnim stručnjacima, a osobito nacionalnim sucima, omogućilo bolje razumijevanje funkcioniranja jedinstvenog kontaktnog mjesta i kriterija podjele nadležnosti, institucija je objavila dokument o provedbi novih pravila o djelomičnom prijenosu nadležnosti za odlučivanje u prethodnim postupcima na Opći sud. Taj dokument, koji je dostupan na internetskoj stranici Suda, nabraja zahtjeve podnesene tijekom prve godine nakon stupanja na snagu i za svaki pojedinačno navodi je li proslijeđen Općem sudu ili je ostao pred Sudom, uz navođenje odgovarajućih razloga.
Pogledajte video: Podjela nadležnosti između Suda i Općeg suda
Povećanje transparentnosti europskog pravosuđa
Godina 2025. označava važnu prekretnicu u komunikacijskoj politici Suda. S obzirom na tehnološki razvoj i nastojanje da europsko pravosuđe postane razumljivije i bliže građanima, institucija je produbila nekoliko inicijativa za modernizaciju svojih informacijskih kanala i promicanje boljeg razumijevanja njezine misije i aktivnosti u javnosti.
Nove društvene mreže za približavanje građanima
Društvene mreže danas su dio svakodnevnog života građana i važan su izvor informacija za mnoge od njih, uključujući mlade generacije. Kako bi odgovorio na tu potrebu i time osigurao širenje pouzdanih i točnih informacija o svojim aktivnostima što je moguće bliže građanima, Sud je diversificirao svoju prisutnost na društvenim mrežama, otvorivši u 2025. račune na četiri nove platforme: Bluesky, Threads, WhatsApp i Instagram.
Zahvaljujući ovim novim kanalima, koji nadopunjuju informativnu ponudu Suda na LinkedInu, X-u, YouTubeu i Mastodonu, Sud može doprijeti do novih publika i komunicirati — na način prilagođen njihovim potrebama i izravno s njima — o svojim aktivnostima i o važnosti svoje uloge u zaštiti prava građana i očuvanju Europe utemeljene na demokratskim vrijednostima.
Na taj način javnost može, u svakom trenutku i na svakom mjestu, raspolagati jasnim informacijama o pravosudnoj djelatnosti Suda, dopunjenom, od početka 2026., inovativnom i poboljšanom audiovizualnom ponudom pokretanjem nove audiovizualne platforme Curia Web TV.
Prisustvovati raspravama Suda iz cijele Europe
Ključni dio postupka, rasprave pred Sudom i Općim sudom, koje se održavaju u Luksemburgu, javne su i otvorene za sve građane. Kako bi se osigurala transparentnost i dostupnost pravosuđa za 450 milijuna europskih građana, na koje se izravno odnose odluke sudova Unije, Sud je uspostavio mehanizam kojim se svakomu omogućuje da sudjeluje na raspravama na daljinu, a da pritom ne mora putovati u Luksemburg.
Naime, od travnja 2022. institucija je odlučila, kao pilot-projekt, na svojoj internetskoj stranici staviti na raspolaganje uslugu reemitiranja — s odgodom — rasprava velikog vijeća i punog sastava Suda, usporedo s prijenosom uživo rasprava za objavu presuda i iznošenje mišljenja. Uspjeh ove pilot-faze doveo je do uvođenja posebne odredbe u Poslovnik Suda, kako bi se ovaj sustav učinio trajnim, ali i kako bi se otvorila mogućnost prijenosa određenih rasprava pred vijećima od pet sudaca u slučajevima u kojima predmet to opravdava. Osim toga, kako bi se bolje razumio kontekst predmeta i diskusija između stranaka i sudaca tijekom rasprave, svakom prijenosu rasprave prethodi kratko objašnjenje predmeta od strane službenika za tisak u audiovizualnom obliku, koje se također prenosi na internetskoj stranici Suda i na društvenim mrežama.
Što se tiče Općeg suda, prenošenje usmenih rasprava, objave presuda ili iznošenja također je uključeno u njegov poslovnik. Budući da je Opći sud trebao utvrditi pravila i načine provedbe navedenog reemitiranja, on je u veljači 2025. donio odluku o reemitiranju objava presuda ili iznošenja mišljenja. U skladu s tom odlukom, prvo prenošenje održano je u svibnju, kada je jedna presuda velikog vijeća objavljena uživo. U rujnu su uslijedile još dvije.
Ovo jačanje audiovizualne komunikacije institucije stoga omogućuje Sudu da u potpunosti iskoristi tehnološki potencijal koji se ubrzao tijekom zdravstvene krize 2020., ali prije svega da omogući svima zainteresiranima za njegovu sudsku djelatnost, bilo da su pravni stručnjaci ili budući pravni stručnjaci (nacionalni suci, odvjetnici, agenti vlada država članica i institucija Unije, profesori, studenti), novinari ili, općenito, svaki građanin koji želi saznati više o misiji institucije, da mogu pratiti rasprave pod istim uvjetima kao i osobe koje su fizički prisutne u raspravnim dvoranama, bez obzira na to gdje se nalazili, bez potrebe za putovanjem u Luksemburg.
Transparentnija sudska rasprava
U istom duhu otvorenosti, Sud je u 2025. nastavio provoditi odluku donesenu u 2024. da će nakon zaključenja predmeta objavljivati na internetu pisana očitovanja koja su u prethodnim postupcima podnijeli različiti sudionici u prethodnom postupku (stranke pred nacionalnim sudom, institucije, države članice), osim ako se isti tomu ne usprotive. Kako bi se pojednostavilo njihovo pregledavanje, tim se očitovanjima može pristupiti putem tražilice Suda na njegovoj internetskoj stranici, što svakoj zainteresiranoj osobi omogućuje da se upozna sa stajalištima zauzetima tijekom rasprave pred Sudom ili Općim sudom prije donošenja presude u prethodnom postupku.
Modernizacija komunikacijskih proizvoda radi obraćanja široj javnosti
U skladu s navedenim ciljem povećanja dostupnosti sudske prakse ne-specijalistima, Sud je nastavio modernizirati jedan od svojih vodećih proizvoda, odnosno priopćenja za medije. Krajem 2023. godine ona su redizajnirana kako bi nudila kraće, stukturiranije sažetke koji bolje odgovaraju očekivanjima medija i šire javnosti. Ta je reforma započela 2025. objavom jasnijih, sažetijih i privlačnijih priopćenja za tisak, napisanih pristupačnijim jezikom. Većina od njih popraćena je „sažetkom”, tj. rezimeom namijenjenim olakšavanju njihove ponovne uporabe od strane medija.
Istodobno je Sud pokrenuo novi komunikacijski alat: audiovizualne objašnjavajuće kapsule, koje imaju oblik kratkih debriefinga koje predstavljaju suci koji su sudjelovali u predmetu, sada se emitiraju nakon izricanja najvažnijih presuda. Ovaj inovativni mehanizam omogućuje da se u nekoliko minuta objasne odluke koje pobuđuju snažan medijski interes, uvijek na jasnom i razumljivom jeziku. Prva kapsula, objavljena u lipnju, odnosila se na talijanski predmet C-460/23 Kinsa: objašnjenje je na jeziku postupka, talijanskom, iznio predsjednik Suda, Koen Lenaerts. S titlovima na 24 službena jezika Unije, kapsula je objavljena na internetu odmah nakon izricanja presude na internetskoj stranici Curia i istovremeno emitirana na društvenim mrežama. Ostvarila je pravi uspjeh, s gotovo 20 000 pregleda na LinkedInu. U 2025. na mrežnim stranicama i društvenim mrežama emitirano je 12 takvih objašnjavajućih videozapisa o presudama velikog vijeća Suda.
Zahvaljujući tim inicijativama Sud je u 2025. nastavio raditi na transparentnijem i pristupačnijem europskom pravosuđu koje je bliže građanima, pri čemu je prilagodio svoje formate za komunikaciju novim očekivanjima javnosti.
Suradnja sa sudovima u Europi
Pravo Europske unije primjenjuje se u svim državama članicama, te time predstavlja zajednički skup pravnih propisa koji se temelji na zajedničkim vrijednostima na kojima počiva Europska unija. Kako bi se ojačala ta pravna zajednica i osiguralo ujednačeno tumačenje prava Unije, Sud Europske unije, čak i izvan postupaka pred njegovim dvama sudovima, odavno je uključen u otvoren i neprekidan dijalog sa sucima iz država članica — ustavnim i vrhovnim sudovima država članica ili prvostupanjskim i žalbenim sudovima — ali i s međunarodnim pravosudnim mrežama i sudovima, kao što je Europski sud za ljudska prava, s kojima razmjenjuje najbolje prakse za poboljšanje kvalitete pravosuđa. Ovaj dijalog, koji se odvija u obliku konferencija i sastanaka održanih i na Sudu i u državama članicama, bio je osobito plodan u 2025. godini.
„EUnited in Diversity” u Sofiji
Konferencija „EUnited in Diversity” održana 2021. u Rigi (Latvija) i dodatno produbljena na svojem drugom izdanju u Haagu 2023., treći se put održala krajem ljeta 2025. pod pokroviteljstvom Ustavnog suda Republike Bugarske u Sofiji. Ove dvogodišnje konferencije okupljaju predstavnike Suda i nacionalnih ustavnih sudova s ciljem jačanja dijaloga između tih sudova i promicanja interakcije između općeg pravnog poretka Europske unije i nacionalnih pravnih sustava država članica.
Usredotočivši se na temu „Uloga ustavnih sudova u zajedničkom pravnom poretku Europske unije”, u izdanju za 2025. razmatran je pojam „ustavno pravosuđe” u Uniji, okupljajući ustavne sudove (ili sudove koji vrše ustavnu nadležnost) iz 21 države članice. Program je uključivao četiri panela o podjeli nadležnosti između EU-a i država članica uređenoj načelom delegiranja, zaštiti identiteta EU-a u kriznim vremenima, odnosu između nacionalnog ustavnog prava i prava EU-a u državama članicama te tumačenju i primjeni prava EU-a kako bi se osigurala dosljednost i ustaljenost zajedničkog pravnog poretka.
Konferencija je također pružila priliku visokim upravnim dužnosnicima iz sudjelujućih institucija da se susretnu s ciljem olakšavanja razmjene najboljih praksi te da rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa. Glavna tema ovog okruglog stola, na kojem je Sud zastupala njegova glavna direktorica za informiranje, odnosila se na „utjecaj digitalnih tehnologija na rad sudova”.
Forum sudaca na Sudu
Početkom prosinca 2025. tradicionalni Forum sudaca, održan na Sudu, okupio je 148 sudaca iz žalbenih i prvostupanjskih sudova svih država članica. Teme o kojima se raspravljalo na različitim radnim sastancima uključivale su nedavni razvoj prethodnog postupka, nedavnu sudsku praksu u području azila i imigracije, novu nadležnost Općeg suda u području zahtjeva za prethodnu odluku, nedavnu sudsku praksu u području europskog uhidbenog naloga i pravosudne suradnje u građanskim stvarima.
Ovaj forum, koji je Sud prvi put organizirao 1968. godine, povezuje članove Suda i Općeg suda sa sucima iz država članica. On omogućuje uspostavljanje neformalnih veza i promicanje ujednačene primjene prava Unije od strane nacionalnih sudaca, koji su redovni suci europskog prava, razmjenu ideja o zajedničkim pitanjima i promicanje međusobnog poznavanja i razumijevanja različitih pravnih sustava, kao i suradnje među sudovima.
Sastanak Pravosudne mreže Europske unije u Lisabonu
U studenom je u Lisabonu (Portugal) održan sedmi godišnji sastanak predstavnika Pravosudne mreže Europske unije (RJUE). Osnovana 2017. godine na inicijativu Suda tijekom foruma sudaca posvećenog 60. obljetnici Rimskih ugovora, RJUE ima za cilj ojačati sudsku suradnju u Europi u interesu kvalitetnog pravosuđa. RJUE se sastoji od 78 ustavnih i vrhovnih sudova država članica te vrhovnih sudova četiriju trećih zemalja (Islanda, Lihtenštajna, Ujedinjene Kraljevine i Ukrajine) te predstavlja stalni forum za razmjenu informacija među svojim članovima. Uspostavljajući neformalnu suradnju i dijalog između najviših sudova Europe, ona dopunjuje mehanizam formalne suradnje koji je utjelovljen u postupku povodom zahtjeva za prethodnu odluku.
Budući da sastanke RJUE-a sada organiziraju nacionalni sudovi uz potporu Suda, sastanak u 2025. organizirali su portugalski Ustavni sud, Vrhovni sud i Vrhovni upravni sud. Prisustvovalo je šezdeset predstavnika, iz dvadeset država članica, jedne treće zemlje, kao i četiriju drugih europskih mreža. Govori i rasprave sudionika usredotočili su se na budućnost suradnje unutar mreže i na opseg obveze nacionalnih sudova koji odlučuju u zadnjem stupnju da upute zahtjev za prethodnu odluku.
Susreti s Europskim sudom za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije dva su glavna aktera u zaštiti temeljnih prava u Europi. Ta dva suda pripadaju dvjema različitim organizacijama (Vijeće Europe za prvi, Europska unija, za drugi), ali na komplementaran način nastoje ostvariti iste ciljeve, koji se temelje na zajedničkom skupu vrijednosti: ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, zaštita ljudskih prava, poštovanje vladavine prava, zaštita manjina, tolerancija, nediskriminacija, solidarnost i održavanje područja mira i pravde u Europi. Tako osiguravaju održavanje bliskog odnosa koji se temelji na redovitim sastancima, kako bi podijelili svoj razvoj sudske prakse i diskutirali o pitanjima od zajedničkog interesa i zajedničkim izazovima. Stoga se svake godine članovi oba suda sastaju u Luksemburgu ili Strasbourgu kako bi održali tu komplementarnost i suradnju u korist zaštite temeljnih prava u Europi.
Ove je godine sastanak održan u studenom na Sudu u Luksemburgu. Članovi dvaju sudova sudjelovali su na nekoliko okruglih stolova o slobodi izražavanja u digitalnom dobu, najboljem interesu djeteta u slučajevima prekogranične otmice djece i pravnim i fizičkim preprekama pristupu postupcima azila. Službeni sastanak također je pružio priliku predsjednicima sudova da razgovaraju o izazovima s kojima se suočava pravosuđe, što je rezultiralo audiovizualnim intervjuom.
Predsjednici su posebno naglasili važnost toga da građani u trenutnom geopolitičkom i društvenom kontekstu shvate što se nalazi u srži onoga što je izgrađeno tijekom posljednjih 75 godina: nastojanje da se osigura najbolji mogući život uspostavom mira, obnovom pravde i demokratskim funkcioniranjem društva.
„Kad god dođe do konkretnog ugrožavanja neovisnosti pravosuđa, kad god se sloboda izražavanja okrene protiv vrijednosti koje treba promicati — pluralizma, tolerancije — korištenjem govora mržnje ili nasilja koji se razvijaju, valja podsjetiti na bit, na ono što je u srži onoga što moramo zaštititi.”
Mattias Guyomar
predsjednik ESLJP-a
"Vladavina prava štiti građane, ali štiti i demokratski sustav, koji je sustav koji se mora moći razvijati od izbora do izbora i između izbora, koji mora uključivati civilno društvo, koji mora uključivati građane i skupine građana uključene u politiku. To sve dolazi do izražaja u širokoj lepezi presuda našeg suda, koje se često odnose na temeljne slobode.”
Koen Lenaerts
predsjednik SEU-a
C | Odnosi s javnošću
Posjet Sudu
Sud radi na tome da instituciju približi građanima organiziranjem posjeta i seminara koji doprinose boljem razumijevanju prava Unije, zahvaljujući programima prilagođenima potrebama posjetitelja. Posjeti pružaju bolje razumijevanje uloge sudova Unije i praktičnog utjecaja njihove sudske prakse na svakodnevni život građana, dok seminari, namijenjeni uglavnom nacionalnim sucima, potiču dijalog između nacionalnih i europskih sudaca. Sud u svojim zgradama ugošćuje raznovrsne posjetitelje, ali također nudi i posjete u virtualnom obliku, posebice mrežni pedagoški program koji omogućuje srednjoškolcima da otkriju pravosuđe Unije iz svoje učionice. U 2025. godini u ovom je programu sudjelovalo 412 učenika srednjih škola.
Razumjeti pravosuđe Unije
Zadaća službenikâ za odnose s javnošću Uprave za komunikaciju, po struci pravnikâ, jest pojasniti novinarima i drugim zainteresiranim osobama presude, rješenja i mišljenja, ali i predmete koji su u tijeku. Oni sastavljaju priopćenja za medije kako bi se novinare i stručnjake u stvarnom vremenu obavijestilo o odlukama Suda i Općeg suda. Oni također osobama koje su podnijele zahtjev Službi za medije Suda šalju redovite informativne dopise u kojima se najavljuju važna događanja iz sudskog kalendara (rasprave, objave i iznošenje mišljenja) kao i institucionalna događanja, te „kratke obavijesti” o predmetima koji nisu obuhvaćeni priopćenjima. Osim toga, odgovaraju na poruke elektroničke pošte i pozive građana Sudu o različitim aspektima njegove aktivnosti (postupovne informacije, objašnjenje presude, uloga Suda, pomoć s internetskim stranicama itd.).
Ostanite informirani putem društvenih mreža Suda
Kako bi izravno i trenutačno distribuirao informacije, Sud djeluje na društvenim mrežama putem svojih računa na LinkedIn-u i Mastodon-u, svojih dvaju računa na X-u (jedan na francuskom i drugi na engleskom jeziku), kao i svojih računa na Bluesky-u i Threads-u. Sud također raspolaže kanalom na WhatsApp-u i kanalom na YouTube-u, koji emitira raznolik audiovizualni sadržaj na 24 službena jezika, uključujući animacije namijenjene široj javnosti kako bi se objasnilo kako sudska praksa Suda utječe na svakodnevni život građana, kao i emisije Curia Web TV-a. Na YouTubeu Sud je u 2025. objavio dvije nove animacije:
Pravosudna transparentnost
Što se događa ako neka zemlja ne poštuje pravo EU-a?
Pokrenut 2025. godine, Instagram profil Suda namijenjen je široj i mlađoj publici te promiče njegove aktivnosti putem vizualne i privlačne komunikacije.
Broj pratitelja na svim platformama Suda stalno raste, što pokazuje interes javnosti za njegove aktivnosti.
Pratiti rasprave i odluke u stvarnom vremenu
Kako bi olakšao pristup svojoj pravosudnoj aktivnosti, Sud nudi uslugu prijenosa rasprava.
Objava presuda Suda i iznošenje mišljenja nezavisnih odvjetnika prenose se uživo. To vrijedi i za određene presude i mišljenja Općeg suda. Što se tiče rasprava pred Sudom, u skladu sa zahtjevima Poslovnika, one se prenose s odgodom. To se odnosi na rasprave pred punim sastavom, velikim vijećem ili, iznimno, vijećem od pet sudaca. Videozapis rasprave ostaje dostupan na stranici Curia mjesec dana.
Za najvažnije presude sudac koji je zasjedao u predmetu predstavlja odluku Suda u objašnjavajućoj audiovizualnoj kapsuli u trajanju od nekoliko minuta, na jasnom i razumljivom jeziku (vidjeti više u poglavlju „Povećanje transparentnosti europskog pravosuđa”).
Prije prijenosa rasprava, sažetak predmeta s objašnjenjem objavljuje se na jezicima rasprave na internetskoj stranici Suda i društvenim mrežama.