A | Tajnikova uvodna riječ
Dva desetljeća protekla su od pristupanja deset novih država članica Europskoj uniji, što je označilo povijesni trenutak za našu instituciju.
Alfredo Calot Escobar
Tajnik Suda
Dva desetljeća protekla su od pristupanja deset novih država članica Europskoj uniji, što je označilo povijesni trenutak za našu instituciju. Bio je to dan za slavlje, ali i razdoblje dotad nezabilježenih izazova. Kad se osvrnem, mogu s ponosom reći ne samo da smo prevladali te izazove nego i da smo putem postali snažniji.
Danas se suočavamo s jednako važnim promjenama unutar naše institucije.
Dovršen je zakonodavni postupak djelomičnog prijenosa nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku na Opći sud. Zahvaljujući neumornim naporima obaju sudova i različitih službi, poduzete su sve potrebne mjere kako bi se osigurala nesmetana provedba tog prijenosa.
Isti taj duh suradnje i prilagodljivosti usmjeravao je naše napore i u drugom ključnom području, onom digitalne transformacije. Tijekom godine nastavili smo unapređivati svoje digitalne sposobnosti aktivnim razvojem projekata usmjerenih na umjetnu inteligenciju, usklađujući istodobno te inicijative sa zahtjevima iz Akta o umjetnoj inteligenciji, koji je ove godine stupio na snagu. Prepoznajući da je ljudski doprinos i dalje ključan za učinkovitu primjenu alata umjetne inteligencije, pokrenuli smo opsežan i sveobuhvatan program osposobljavanja u tom području. Osim toga, naše službe za pravno prevođenje preuzele su inicijativu u ponovnom definiranju radnih tokova u naprednijem digitalnom okruženju, postavljajući mjerila koja će druge službe slijediti.
S obzirom na to da se nastojimo modernizirati i biti inovativni, osiguravanje sigurnosti i otpornosti naše digitalne infrastrukture postalo je jednako ključno. Ove je godine stupio na snagu Akt o kibersigurnosti, kojim su za našu instituciju uvedene važne obveze u strogo utvrđenim rokovima.
Premda prihvaćamo inovacije, bezvremenski ideali naše institucije nastavljaju usmjeravati naše napore. U središtu našeg uspjeha naša je najveća prednost: tim s više od 2000 posvećenih djelatnika, koji dolaze sa svih strana kontinenta i koji svakodnevno usklađeno rade kako bi se osigurala pravda. Istinska je vrijednost tog kolektiva u njegovoj različitosti; kombiniranjem širokog raspona perspektiva, kultura, iskustava i talenata, on jača našu sposobnost da ispunimo svoju misiju.
Kako bi se zadržali i privukli najbolji talenti iz svih država članica, tijekom cijele godine nastavljene su inicijative za osiguravanje privlačnosti naše zemlje domaćina kao mjesta za rad. Prvi smo put svjedočili političkom priznanju jedinstvenih izazova s kojima se suočavaju djelatnici u Luxembourgu u odnosu na svoje kolege u Bruxellesu. U postupku koji nije jednostavan, proračunska tijela prihvatila su naš zahtjev za privremenu naknadu za stanovanje za kolege u nižim platnim razredima, što je ključan prvi korak prema ispravljanju te nejednakosti.
Naša predanost različitosti ne odnosi se samo na naše osoblje. U suradnji s Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje, 2024. pokrenuli smo nove inicijative kako bismo uspostavili zemljopisnu ravnotežu nacionalnih pravosudnih stručnjaka koji sudjeluju u dugoročnom osposobljavanju na Sudu. Ti napori dali su opipljive rezultate, s obzirom na to da su se, u gotovo dvadesetogodišnjoj povijesti programa, prvi put prijavili kandidati iz triju novih država članica.
To pokazuje i našu trajnu posvećenost jačanju dijaloga s nacionalnim sudovima, što je načelo na kojem smo aktivno radili tijekom cijele godine. Pravosudna mreža Europske unije poduzela je još jedan važan korak u razvoju pravosudnog dijaloga: sastanak korespondenata prvi je put bio smješten izvan naše institucije te ga je suorganizirao belgijski Conseil d’État. To je Pravosudnoj mreži pružilo novu perspektivu, jačajući temeljnu ideju da pravosudni dijalog po samoj svojoj biti prelazi institucijske granice.
Usporedno s tim vanjskim prekretnicama, usmjerili smo se i unutar institucije, ponovno potvrđujući svoju predanost najvišim etičkim standardima koji su uvijek bili sastavni dio našeg identiteta. Ove smo godine te standarde prikupili na jednom mjestu, u Kodeksu ponašanja, koji se primjenjuje na cjelokupno osoblje, usklađujući naša načela s visokim standardima koji su već postojali za članove institucije.
Baš kao što smo se prije dvadeset godina s odlučnošću i zajedničkim osjećajem svrhe suočili s izazovima proširenja, uvjeren sam da ćemo se za dvadeset godina s jednakim ponosom osvrnuti na današnje preobrazbe. Izazovi s kojima se danas suočavamo omogućuju nam da prihvatimo napredne razvoje koji će odrediti put naše institucije u budućnost, uz poštovanje bogatih tradicija koje su oblikovale njezinu prošlost.
B | Najvažniji događaji u godini
Djelomičan prijenos nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku
Kako bi se sudovima Unije omogućilo da osiguraju kvalitetno sudovanje u razumnom roku i postizanje optimalne ravnoteže radnog opterećenja između Suda i Općeg suda, 1. rujna 2024. na snagu su stupile znatne izmjene Statuta i postupovnih pravila. Izmjene Statuta, koje je predložio Sud, usvojili su Europski parlament i Vijeće Europske unije. Sud i Opći sud donijeli su izmjene Poslovnikâ, nakon odobrenja Vijeća. Tim se izmjenama provodi djelomičan prijenos nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku na Opći sud i moderniziraju se postupci pred obama sudovima.
Izmjene Statuta i njihova provedba
Izmjenama Statuta Suda Europske unije omogućuje se djelomičan prijenos nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku na Opći sud od 1. listopada 2024. Riječ je o mogućnosti koja je postojala od Ugovora iz Nice, potpisanog 2001., i ponovno je postala relevantna u kontekstu reforme sudskog ustroja EU-a iz 2015., uključujući udvostručenje broja sudaca Općeg suda, koje je u potpunosti dovršeno od 2022.
Nadležnost Općeg suda za odlučivanje o zahtjevima za prethodnu odluku izvršavat će se u jasno odredivim posebnim područjima koja otvaraju malo pitanja od načelnog značenja i za koja postoji dobro utemeljena sudska praksa Suda koja može usmjeravati Opći sud u izvršavanju te nove nadležnosti. Osim toga, riječ je o zahtjevima za prethodnu odluku za koje se očekuje da će biti upućeni u znatnom broju, stoga će se njihovim prijenosom na Opći sud stvarno smanjiti radno opterećenje Suda.
Ta su posebna područja zajednički sustav PDV-a, trošarine, Carinski zakonik, razvrstavanje robe u carinsku tarifu, odšteta i pomoć putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja ili kašnjenja ili otkazivanja usluga prijevoza te sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
Podjela nadležnosti između Suda i Općeg suda
Izmjene Poslovnika Suda prije svega navode načine prvotnog postupanja sa zahtjevima za prethodnu odluku čiji je cilj određivanje suda koji će ih rješavati. Nadalje, njima se predviđaju odredbe potrebne kako bi se osiguralo brzo postupanje sa zahtjevima koje Opći sud uputi Sudu jer zahtijevaju odluku od načelnog značenja, koja bi mogla utjecati na jedinstvo ili dosljednost prava Unije. Naposljetku, njima se predviđaju načini objavljivanja podnesaka ili pisanih očitovanja koje su u prethodnim postupcima podnijele zainteresirane osobe iz članka 23. Statuta u razumnom roku nakon zatvaranja predmeta.
Izmjenama Poslovnika Općeg suda navode se načini postupanja sa zahtjevima za prethodnu odluku koji su proslijeđeni Općem sudu. Kako bi se nacionalnim sudovima i zainteresiranim osobama iz članka 23. Statuta osigurala jamstva istovjetna onima koja primjenjuje Sud, Opći sud u biti je preuzeo odredbe Poslovnika Suda koje se primjenjuju na zahtjeve za prethodnu odluku, uključujući one koje se odnose na objavu podnesaka i pisanih očitovanja koja su podnijele zainteresirane osobe.
Druge bitne izmjene odnose se na strukturu i organizaciju Općeg suda. Njima se predviđa osnivanje srednjeg vijeća sastavljenog od devet sudaca, kojim predsjeda potpredsjednik Općeg suda. Zahtjevi za prethodnu odluku dodijelit će se vijećima od pet sudaca koja su posebno nadležna za te predmete, ali se mogu uputiti drugom sudskom vijeću, ovisno o važnosti postavljenih pitanja.
Suce koji će izvršavati dužnost nezavisnog odvjetnika prethodnim postupcima (kao i one koji ih trebaju zamijeniti u slučaju spriječenosti) izabire Opći sud i oni pomažu sudskom vijeću nadležnom u svakom prethodnom postupku, po uzoru na sudjelovanje nezavisnih odvjetnika u postupcima pred Sudom.
Osim toga, Opći sud pojasnio je pravila o zaštiti osobnih podataka kao i o načinima podnošenja i dostave postupovnih akata u okviru zahtjevâ za prethodnu odluku.
Zbog opsega izmjena bilo je primjereno preinačiti Praktična provedbena pravila Poslovnika Općeg suda.
Ostale izmjene postupovnih pravila
Drugim novinama nastoji se poboljšati, pojednostavniti i modernizirati postupanje Suda i Općeg suda s predmetima, uzimajući u obzir iskustvo stečeno tijekom zdravstvene krize. Najvažnija za Sud je mogućnost — koju je Opći sud već predvidio — da zastupnici stranaka ili zainteresiranih osoba iz članka 23. Statuta sudjeluju na raspravi putem videokonferencije, u skladu s pravnim i tehničkim uvjetima navedenima u Praktičnim uputama za stranke. Osim toga, Opći sud preispitao je niz odredbi koje se primjenjuju na izravne tužbe, među kojima su odredbe koje se odnose na povjerljivo postupanje s postupovnim aktima, prilagodbu tužbe tijekom postupka i formalna pravila koja treba poštovati prilikom podnošenja postupovnih akata.
Naposljetku, što se tiče prijenosa rasprava Suda, sredstvo transparentnosti i dostupnosti pravosuđa, novom se odredbom pojašnjavaju pravila koja se primjenjuju na prijenos rasprava, objava presuda i iznošenja mišljenja nezavisnih odvjetnika. Opći je sud pak uveo odredbe koje su u biti istovjetne.
Iskaz Giulije Predonzani, atašea u uredu tajnika Općeg suda
„Ljubitelji trčanja mogli bi reformu Statuta smatrati maratonom u kojem svaki trkač želi jednog dana sudjelovati... i o njemu razmišlja više od dvadeset godina. Trebalo je prijeći brojne etape kako bi do njega došlo. Naime, dovršetak reforme sudskog ustroja Suda Europske unije dao je Općem sudu sredstva i strukturu kako bi mu se omogućilo da postupi sa zahtjevima za prethodnu odluku potrebnom brzinom. Međutim, tu se nismo mogli zaustaviti.
Kako bi pretrčao taj maraton, Opći sud također je morao uspostaviti odgovarajući regulatorni i praktični okvir. Prije svega, kako bi uzeo u obzir sudjelovanje nacionalnih sudova i zainteresiranih osoba iz članka 23. Statuta u prethodnim postupcima, Opći sud prilagodio je ne samo svoj Poslovnik i Praktična provedbena pravila nego i svoju odluku o korištenju aplikacijom e-Curia kao i sve tekstove „soft lawa” — podsjetnike, obrasce i sve druge informativne dokumente (neotkrivanje podataka u sudskim postupcima, predlošci tužbi). Nadalje, Opći sud morao je donijeti odluke o sastavu i funkcioniranju svojih vijeća i različitih sastava, uključujući novo srednje vijeće, te izabrati nezavisne odvjetnike za postupanje sa zahtjevima za prethodnu odluku. Naposljetku, kako bi uspostavio nove radne postupke, Opći sud morao se uskladiti sa svojim drugim partnerima „maratoncima”, osobito s Glavnom upravom za višejezičnost, Upravom za informacijske tehnologije i Upravom za istraživanje i dokumentaciju. Ključna etapa bila je uspostava „jedinstvene kontaktne točke”: aplikacije kojom se centralizira analiza zahtjevâ za prethodnu odluku koji bi se mogli proslijediti Općem sudu. Uspješan dijalog s tajništvom Suda, pravim institucionalnim partnerom, bio je dragocjena potpora tijekom cijelog „treninga”.
Priprema, predviđanje potreba, zahtjevan rad i izdržljivost, sve u ambicioznom vremenskom okviru. U listopadu 2024. osoblje Općeg suda i njegova tajništva bilo je spremno na „startnim mjestima” da pretrče tako iščekivani maraton! Do kraja 2024. kroz „jedinstvenu kontaktnu točku” prošla su 23 predmeta, a 19 predmeta konačno je preneseno Općem sudu. Utrka se nastavlja i… forma je vrhunska! ”
Dvadeseta obljetnica proširenja iz 2004.
Europskoj uniji 1. svibnja 2004. pristupilo je deset novih država članica: Češka Republika, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka. To je bilo najveće pojedinačno proširenje u pogledu broja stanovnika i zemalja, s kakvim se Unija nikad dotad nije susrela.
Utjecaj proširenja iz 2004. na funkcioniranje sudova
Od svih uzastopnih proširenja, ono iz 2004. bilo je najveće, s obzirom na to da se odjednom deset novih imenovanih sudaca pridružilo i Sudu i Općem sudu.
Utjecaj na pravila o jeziku Suda Europske unije bio je znatan. Broj službenih jezika povećao se s 12 na 21, što je dovelo do eksponencijalnog povećanja broja jezičnih kombinacija sa 110 na 420.
Osnivanje novih kabineta i jezičnih odjela zahtijevalo je znatan strukturni napor u pogledu prostora i zapošljavanja nekoliko stotina novih kolega u jednoj godini.
Doprinos država članica koje su pristupile Europskoj uniji 2004. pokazao se ključnim: sudovi deset novih država članica koje su se tada pridružile tijekom 20 godina uputili su gotovo 1300 zahtjeva za prethodnu odluku.
„Novi ustavni trenutak za Europu”
Kako bi proslavio taj povijesni događaj, Sud je 3. svibnja 2024. organizirao konferenciju naslovljenu „20 godina od pristupanja deset država Europskoj uniji: novi ustavni trenutak za Europu”, koja je okupila suce i predstavnike svih država članica Europske unije, kako bi zajedno razmotrili doprinos Suda napretku europskog projekta i doprinos tih deset država članica zajedničkom pravnom poretku.
Konferencija održana 3. svibnja, čiji su akti objavljeni na internetskoj stranici Suda, razmatrala je nekoliko tema, uključujući:
- proces pristupanja novih država članica nakon pada Berlinskog zida, što je zahtijevalo temeljitu preobrazbu zakonodavstva, misli i kultura dotičnih naroda;
- zajedničke europske vrijednosti i doprinos proširenja iz 2004. razvoju Unije kao „Unije vrijednosti”; te
- približavanje gospodarstava novih država članica i ostatka Unije.
Izlaganja govornika i rasprave sa sudionicima podsjetili su, među ostalim, na to da je Europska unija jedinstvena jer se temelji na zajedničkim vrijednostima — na čijem su vrhu demokracija i vladavina prava — koju su ona i njezine države članice dužne i dalje braniti.
Izjava Inete Ziemele, sutkinje na Sudu, predsjednice radne skupine za organizaciju događanja
„Glavni cilj konferencije kojom je obilježeno 20 godina od najvećeg pojedinačnog proširenja Europske unije bio je sagledati učinak i promjene koje je to proširenje donijelo Uniji. Bio je to trenutak za promišljanje i razmjenu iskustava i pouka o tome kako se Unija razvijala i promijenila u posljednjih 20 godina, od tog povijesnog trenutka.
Tijekom pripreme konferencije sudovi Unije predložili su da se proširenje iz 2004. smatra ustavnim trenutkom — promjenom paradigme — koja je ujedinila istočnu i zapadnu Europu u zajedničkom ustavnom projektu. Europska unija širi svoje vrijednosti i načela u dijelovima Europe koji su imali vrlo složenu povijest. Deset novih država članica ušlo je u Uniju sa snažnom odlučnošću i nadom za slobodu, pravdu i napredak. Pristupanje Uniji bilo je složen proces, koji se nipošto nije podrazumijevao sam po sebi, a države koje su nastojale pristupiti Uniji uložile su golem rad i trud kako bi ispunile pristupne kriterije (poznate kao „Kopenhaški kriteriji”), koje je prvi put utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 1993.
Taj dan prije 20 godina označio je temeljnu promjena i za samu Uniju, u svim područjima njezine nadležnosti. Nije uvijek bilo lako predvidjeti što će ta promjena donijeti, ali bilo je jasno da je na unutarnjem tržištu Unije nastao veći prostor za rast te da je ta promjena donijela zadivljujuću kulturnu, povijesnu i jezičnu raznolikost koja je otvorila i pratila budući politički i pravni razvoj unutar Unije. Proširena Europska unija postala je još važniji globalni čimbenik.
Još jedna jedinstvena značajka konferencije bila je činjenica da su sudovi Unije pozvali govornike iz svake od tih država koji su bili izravno uključeni u proces pristupanja ili su bili ključne osobe s važnim ulogama u pristupanju tih država ili u samoj Uniji. Konferencija je pružila interdisciplinarnost promišljanjima koja su tom prilikom predložili sudovi Unije.
Profesor Norman Davies zaključio je konferenciju sjajnim pregledom iznimno složene i često okrutne povijesti tih država. To je bio nužan podsjetnik na to da se vrijednosti Europske unije ne mogu uzimati zdravo za gotovo i da njihova održivost i razvoj zahtijevaju ozbiljan rad svih u Uniji. Dok smo promišljali o tim poukama, zbor sudova Unije otpjevao je pjesme na deset jezika te je završio Beethovenovom „Odom radosti”, koja i dalje izražava sâm ideal Europske unije — da svi ljudi postanu braća.”
Čvršći etički okvir za osoblje Suda Europske unije
Zbog prirode svoje zadaće Sud Europske unije uvijek je postavljao najviše zahtjeve u pogledu neovisnosti, nepristranosti i integriteta. Poštovanje tih zahtjeva, koji su vrijednosti na kojima se temelji identitet institucije, ključno je za osiguravanje povjerenja u europsko pravosuđe, ali i njegova legitimiteta. To je razlog zbog kojeg Sud osigurava unutarnji pravni okvir koji odgovara najvišim etičkim standardima i time odgovara na očekivanja o uzoru koja se postavljaju sudskoj instituciji.
Sud Europske unije stoga oduvijek primjenjuje visoke etičke standarde. Primjenjuju se na članove institucije (suce, nezavisne odvjetnike i tajnike) te cjelokupno osoblje, uključujući i nakon njihova odlaska sa Suda.
U kontekstu u kojem su očekivanja o uzoru europske javne službe sve veća, Sud je odlučio nastaviti s modernizacijom svojeg unutarnjeg etičkog okvira. Taj se pristup, koji je započeo već 2021. izmjenom etičkog kodeksa za članove i bivše članove Suda Europske unije, danas nastavlja donošenjem kodeksa ponašanja za osoblje.
Tako su pravila koja su već sadržana u Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika (CEOS) te u nekoliko unutarnjih odredbi detaljno razrađena, dopunjena i prilagođena sudskim zahtjevima u jedinstvenom kodeksu ponašanja za osoblje koji je stupio na snagu 1. ožujka 2024., nakon što ga je donio Upravni odbor.
Ovaj kodeks ponašanja temelji se na etičkim pravilima koja proizlaze iz različitih postojećih izvora te u jedinstvenom aktu pruža jednostavan i razumljiv okvir za sve osoblje na koje se ta pravila primjenjuju. Radi transparentnosti i pravne sigurnosti, cilj mu je tumačiti te obveze uzimajući u obzir posebnosti povezane sa sudskom zadaćom Suda i pojasniti kako će se one provesti. Slijedi etički pristup koji se temelji na vrijednostima koje vode djelovanje institucije i koje su utjelovljene u standardima uzornog ponašanja. Osim toga, kodeks ponašanja sadržava posebna pravila za članove rukovodstva, uzimajući u obzir posebne odgovornosti koje imaju, kao i za sudske savjetnike, zbog funkcije koju obavljaju za članove Suda i Općeg suda te njihova izravnog sudjelovanja u sudskom radu. Tim se pravilima naglašava da je uzorna dužnost razmjerna preuzetim odgovornostima i njima se detaljno navode posebne obveze u pogledu sprečavanja sukoba interesa i obavljanja vanjskih djelatnosti, uključujući i one nakon odlaska iz službe.
C | Odnosi s javnošću
Posjeti na daljinu — pedagoški projekt
Ovim pedagoškim programom na daljinu nastoji se srednjoškolcima od 15 do 18 godina otkriti uloga pravosudne institucije Europske unije iz njihove učionice a da pritom ne moraju putovati u Luxembourg. Cilj je projekta podići razinu svijesti mladih srednjoškolaca i njihovih profesora o demokratskim vrijednostima i aktualnim pravnim pitanjima te im objasniti utjecaj sudske prakse Suda na svakodnevni život europskih građana. Otprilike 1300 srednjoškolaca imalo je 2024. priliku posjetiti Sud u okviru tog programa.
Zadaća službenikâ za odnose s javnošću Uprave za komunikaciju, po struci pravnikâ, jest pojasniti novinarima i dopisnicima iz svih država članica presude, rješenja i mišljenja, ali i predmete koji su u tijeku. Oni sastavljaju priopćenja za medije kako bi se novinare i stručnjake u stvarnom vremenu obavijestilo o odlukama Suda i Općeg suda. Oni također osobama koje su podnijele zahtjev Službi za medije Suda šalju redovite informativne dopise u kojima se najavljuju važna postupovna i institucionalna događanja kao i „kratke obavijesti” o predmetima koji nisu obuhvaćeni priopćenjima. Osim toga, oni odgovaraju na poruke elektroničke pošte i telefonske pozive građana.
Sud je i dalje aktivan na društvenim mrežama putem dvaju računa na mreži X (jednog na francuskom i drugog na engleskom) te računa na mrežama LinkedIn i Mastodon. Broj pratitelja na tim mrežama u stalnom je porastu, što svjedoči o zanimanju i angažmanu javnosti u pogledu aktivnosti Suda. Sud također upravlja kanalom na YouTubeu, koji omogućuje pristup različitim audiovizualnim sadržajima na 24 službena jezika, uključujući animacije namijenjene široj javnosti kako bi se objasnilo kako sudska praksa Suda utječe na svakodnevni život građana.
Sud je 2024. objavio novu animaciju o podjeli nadležnosti između Suda i Općeg suda.
Prijenos rasprava
Kako bi olakšao pristup svojoj pravosudnoj aktivnosti, Sud nudi sustav prijenosa rasprava. Objava presuda i iznošenje mišljenja nezavisnih odvjetnika prenose se uživo na internetskoj stranici, prema rasporedu predviđenom u sudskom kalendaru. Rasprave pred velikim vijećem Suda prenose se s vremenskim odmakom.
Videozapis ostaje dostupan mjesec dana.
Prije prijenosa rasprava, sažetak predmeta s objašnjenjem objavljuje se na jezicima rasprave te na internetskoj stranici Suda i društvenim mrežama. U 2024. ukupno je objavljeno 29 sažetaka.