Praćenje institucije na putu prema novoj fazi u njezinoj povijesti

A | Uvodna riječ tajnika

Tajnik Suda, glavni tajnik institucije, vodi administrativne službe pod nadzorom njezina predsjednika.

Godina 2021. za službe institucije bila je godina učvršćivanja novih metoda provedenih u 2020. kako bi se osiguralo kontinuirano djelovanje i kvaliteta javne službe europskog pravosuđa, u kontekstu koji su obilježili nastavak krize uzrokovane pandemijom i fleksibilnost koja se zbog te krize zahtijevala na organizacijskoj i pojedinačnoj razini. Među tim se postignućima osobito ističu digitalizacija i pojednostavnjenje u protoku odluka, veća odgovornost suradnika i uspostava nove ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Izvanredni rezultati Suda i Općeg suda, kao i Nagrada za dobru upravu koju je europska ombudsmanica dodijelila Sudu za projekt „Održavanje rasprava na daljinu” u kategoriji inovacije/digitalizacija, stoga su izvor priznanja i motivacije za sve službe da nastave tim putem.

Godina 2021. također je bila prilika da se proširi i ubrza transformacija rada službi pokretanjem nekoliko projekata kojima će se utvrditi okvir za budućnost.

Kao prvo, riječ je o jačanju intenziteta potpore koja se pruža sudovima, čije radno opterećenje, osobito Suda, doseže neviđene razine. Stoga su u tijeku projekti za razvijanje informacijskih sustava u području pravosuđa u svrhu istraživanja i pružanja pomoći u sastavljanju tekstova te jačanja izravne potpore pravosudnim aktivnostima koja se pruža kabinetima članova sudova. Promišlja se i o ispitivanju načina, a osobito tehnika koje omogućuju brže upoznavanje sa sadržajem postupovnih dokumenata.

Institucija će se moći osloniti na mogućnosti koje nude digitalni alati. Primjeri su brojni: digitalizacija u protoku dokumenata i odluka upravne prirode (završetkom projekta upravljanja dokumentima HAN) i sudske prirode (provedbom projekta integriranog sustava upravljanja predmetima – ISUP, što podrazumijeva blisku suradnju svih službi, tajništava i kabinetâ članova sudova). Tim se dvama projektima otvaraju važne mogućnosti pojednostavnjenja postupaka, praćenja postupaka, istraživanja i pružanja pomoći u postupanju s predmetima. Informatičke službe istodobno osiguravaju tehnološki nadzor i isprobavaju različite napredne tehnološke alate neovisno o tome je li riječ primjerice o alatima povezanima s radnim mjestom ili umjetnom inteligencijom.

Kao drugo, Sud će i dalje u potpunosti biti predan višejezičnosti na način da zajamči široku jezičnu pokrivenost i kvalitetu usluga pravnog i usmenog prevođenja. Riječ je o znanju i iskustvu koji su jedinstveni u svijetu i koje valja održavati i razvijati tako da se uključe mogućnosti povezane s tehnološkim razvojem, osobito kako bi se suočilo s povećanjem radnog opterećenja. Pojam „višejezičnost” obuhvaća sposobnost Suda da se obrati svakoj stranci i svakom građaninu na njegovu vlastitu jeziku. To je stoga pitanje pristupačnosti i legitimnosti pravosuđa Unije, ali i očuvanja kulturne i jezične raznolikosti Unije u cjelini. To je smisao „Pokreta višejezičnosti”, koji Sud provodi već nekoliko godina u okviru niza aktivnosti i događanja koji ističu vrijednost višejezičnosti i predanost Suda tom pokretu. Vrt višejezičnosti, s čijim se uređenjem započelo ove godine, bit će jedan od stalnih i vidljivih izraza te predanosti među drugim budućim projektima.

Kao treće, valja dodatno približiti Sud građanima tako da ga se učini pristupačnijim i poznatijim široj javnosti. Od Suda se više nego ikada traži da donosi odluke koje imaju znatan politički i društveni utjecaj na države članice i građane: ekonomska i monetarna politika, vladavina prava, pravo na azil, borba protiv terorizma, temeljna prava... Opseg posljedica tih odluka, koje su često složene, zahtijeva komunikaciju i pružanje objašnjenja kako bi građani mogli razumjeti i cijeniti temeljnu ulogu sudova Unije. Kako bi se ostvario taj cilj, treba naglasiti dva inovativna projekta.

Projekt koji je u tijeku uskoro bi trebao omogućiti da se probno osigura internetski prijenos (webstreaming) određenih rasprava pred velikim vijećem, čime načelo javnosti rasprave dobiva novu dimenziju u skladu sa suvremenim tehnološkim sredstvima. Svaki student prava, novinar, nacionalni sudac ili zainteresirani građanin mogao bi, neovisno o tome gdje živi, prisustvovati raspravama Suda a da ne mora doći u Luksemburg, i to na svim jezicima dostupnima za usmeno tumačenje na raspravi. Ta bi mogućnost cijelom svijetu dala uvid u svakodnevicu pravosudne aktivnosti Suda.

Osim toga, projekt posjetâ na daljinu, čija je pilot-faza provedena 2021. s učenicima srednjih škola iz nekoliko zemalja Europe, omogućit će da se proširi krug posjetitelja: većina europskih građana koji ne mogu putovati u Luksemburg moći će posjetiti Sud u uvjetima koji su što je moguće sličniji uvjetima dostupnima posjetiteljima uživo. Tom se inovacijom ukidaju ograničenja povezana sa zemljopisnom udaljenošću i predodžbom nepristupačnosti koju Sud može stvoriti kod određenog dijela javnosti. Zahvaljujući novim tehnologijama Sud je konačno virtualno dostupan svim građanima država članica.

Kao četvrto i posljednje, te će buduće projekte pratiti ambiciozno upravljanje ljudskim resursima, koje se nalazi u središtu politike Suda u području ljudskih resursa. Organizacije, neovisno o tome je li riječ o privatnim ili javnim, nacionalnim ili europskim organizacijama, nastoje odgovoriti na nove okolnosti, koje obilježavaju razvoj rada na daljinu, težnja suradnika za većom samostalnošću i očekivanja mladih generacija. Kako bi uspješno proveo važne projekte koje je predvidio, Sud se pridružuje tom pokretu kako bi se, kao i dosad, mogao osloniti na predane i talentirane suradnike. To zahtijeva sveobuhvatan pristup upravljanju ljudskim resursima, od metoda zapošljavanja do pripreme za umirovljenje, uključujući razvoj vještina kroz prvotnu, a potom daljnju obuku, promatranje i praćenje rada kolega na njihovu radnom mjestu ( job‑shadowing) i mentorstvo, kao i upravljanje karijerom te mogućnosti mobilnosti unutar institucije i između institucija. Kako bi i dalje težio izvrsnosti u radu, na Sudu je da stvori poticajne i dinamične radne uvjete. To podrazumijeva temeljni pristup koji treba biti stalni okvir smjernica koje se primjenjuju na upravljanje službama: uključivanje pitanja raznolikosti i uključenosti u cjelokupni rad institucije.

Radujem se našem susretu sljedeće godine, kada ćemo se osvrnuti na 2022., koja će biti u znaku 70. obljetnice Suda, najstarije institucije Unije.

Prvi put u povijesti Europske unije suci koji predstavljaju ustavne sudove država članica Unije i članovi Suda Europske unije sastali su se kako bi raspravljali o zajedničkim pravnim tradicijama Unije i načinu na koji ih uskladiti s ustavnim tradicijama i nacionalnim identitetima država članica. Konferencija je nazvana „EUjedinjeni u različitosti: između zajedničkih ustavnih tradicija i nacionalnih identiteta”. Organizirali su je zajedno Latvijas Republikas Satversmes tiesa (Ustavni sud Latvije) i Sud te se održala 2. i 3. rujna 2021. u Rigi u Latviji. Zamisao o zajedničkoj konferenciji kojom će se uspostaviti dijalog između ustavnih sudova i Suda predložila je 2019. Ineta Ziemele, tadašnja predsjednica Ustavnog suda Latvije, a u potpunosti ju je podržao predsjednik Suda Koen Lenaerts. Bile su potrebne dvije godine kako bi se ta ideja realizirala, osobito zbog prepreka koje je donijela pandemija bolesti COVID‑19.

Posebna struktura konferencije, kao i prilika da se konačno održi sastanak uživo, bile su vrlo ugodne i unijele su dinamičnost u taj događaj, koji je stoga bio uspješan s aspekta organizacije, ali i sadržaja. Svi prisutni sudovi aktivno su sudjelovali u otvorenim i nesputanim raspravama, u okviru kojih su iznesena izvrsna izlaganja i zaključci, koji su potom objavljeni u zborniku.

Činjenica da se postigao zajednički sporazum o potrebi da se takav dijalog otvori i nastavi voditi u budućnosti značajna je sama po sebi.

U nacionalnim i međunarodnim informativnim medijima i na društvenima medijima (#RigaJusticeConference) opsežno se izvještavalo o tom događaju. Usto, Ustavni sud Latvije predstavio je prvu epizodu svoje audioemisije na zahtjev pod nazivom „Tversme” s predsjednikom Suda Koenom Lenaertsom kao počasnim gostom kako bi naglasio važnost dijaloga.

Sretna sam što imam priliku podijeliti svoje iskustvo s Foruma europskih sudaca koji se održao u Luxembourgu od 20. do 22. studenoga 2021. Program Foruma uključivao je radne sastanke s vrlo različitim temama, stoga ću navesti seminare na kojima sam osobno sudjelovala.

Određena pitanja koja su postavili suci i o kojima su raspravljali sudionici na vrlo su zanimljiv način pridonijela obavljanju pravosudne aktivnosti. Konkretno, želim navesti razmišljanje koje se razvilo u pogledu prava na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, o ulozi koju ima članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i o njegovu dosegu osobito s gledišta prava na djelotvornu sudsku zaštitu i na nepristrani sud. Forum nam je pružio sveobuhvatan uvid u razvoj sudske prakse Suda u pogledu tog načela i pravnu osnovu koja se upotrebljavala u njegovoj novijoj sudskoj praksi od 2018. (vidjeti C‑64/16, Associação Sindical dos Juízes Portugueses). U tim se presudama nekoliko pravnih pravila iz Ugovora o Europskoj uniji (UEU) povezalo s člankom 47. Povelje, npr. pravno pravilo u skladu s kojim „[d]ržave članice osiguravaju pravne lijekove dostatne za osiguranje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom Unije” (članak 19. stavak 1. UEU‑a), pravno pravilo u kojem se navode vrijednosti Unije, uključujući vladavinu prava (članak 2.), načelo lojalne suradnje među državama članicama (članak 4. stavak 3.), kao i odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (članci 6. i 13.). Svi smo mi kao europski suci i suci koji predano sudjeluju u stvaranju prava Unije mogli steći znanje korisno za primjenu odredbi članka 47. Povelje na nacionalnoj razini.

Druga tema o kojoj se podrobno raspravljalo u okviru Foruma 2021. jest ona o pojmu neovisnosti pravosuđa, što je pitanje koje se ne odnosi samo na ustroj pravosuđa svake države članice Unije nego i na svakog člana sudbene vlasti tih država. Tako se podsjetilo na to da nije dovoljno da se pravosudno tijelo uspostavi zakonom nego treba osigurati i da nije strukturno ili funkcionalno povezano s ovlastima koje treba nadzirati. Primjerice, razmatrali smo slučaj europskog uhidbenog naloga: Sud je utvrdio da načela uzajamnog priznavanja i uzajamnog povjerenja među državama članicama mogu biti ograničena u iznimnim okolnostima, što podrazumijeva da najprije treba ispitati sadržava li pravosudni sustav države koja od druge države zahtijeva predaju određene osobe nedostatke u odnosu na načelo neovisnosti pravosuđa. Ta će rasprava, koja je vrlo korisna jer je veoma praktična, omogućiti nacionalnim sucima da se suoče s dvojbama koje se sve češće javljaju prilikom donošenja odluka.

S kolegama sam raspravljala i o uvjetima obavljanja našeg zanimanja, pri čemu smo istaknuli našu dužnost nepristranosti, ali i naše pravo na zaštitu od vanjskih pritisaka. Razmijenili smo mišljenja i o nizu zakonodavnih mjera u nekoliko država članica koje utječu na karijeru sudaca, kao što su stegovni postupci ili pravila o odgovornosti sudaca, a koje nisu u skladu s načelima prava Unije.

Naposljetku, zahvaljujući Forumu 2021. imali smo priliku sudjelovati na raspravi pred velikim vijećem u predmetu u kojem je riječ upravo o usklađenosti s pravom Unije pravila stegovnog postupka koja se odnose na suce i koja je donijela određena država članica. Ta je praktična vježba iz prava Unije omogućila svim sudionicima Foruma 2021. da se upoznaju s radom pravosuđa Unije, osobito zahvaljujući pitanjima koja su zastupnicima stranaka postavili članovi velikog vijeća. Njihovim se pitanjima prikazao postupak pravnog rasuđivanja koji treba slijediti kako bi se riješio tako složen problem.

Sudjelovanje na Forumu 2021. za mene je bilo dragocjeno iskustvo. Znanja koja sam ondje stekla pomoći će mi da razjasnim različite pravne pojmove koji su vrlo korisni u mojem svakodnevnom radu, u kojem primjećujem da je doprinos Suda od sve veće važnosti. Otišla sam s Foruma 2021. s velikim osjećajem zadovoljstva što sam članica Europske unije, koja nam pruža pravna pravila koja omogućuju miroljubivo supostojanje različitih osoba i zemalja, i što sam mogla surađivati s njezinom pravosudnom institucijom koja nam tumačenjem i provedbom zakona pomaže da oblikujemo ideju građanstva Unije.

Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji Forum 2021. bio je prilika za raspravu i razmjenu stajališta među pravnim stručnjacima, a tijekom ovog izdanja imala sam priliku uvjeriti se da su sudionici i članovi institucije koji su u velikoj mjeri zaslužni za uspjeh ovog događaja vrlo pristupačni i otvoreni jedni prema drugima.

Zbog zdravstvene krize koja je obilježila 2020. i 2021. te poteškoća koje je donijela građanima Europske unije osobito u pogledu kretanja, Sud je morao ojačati svoje djelovanje prema javnosti. Kriza je stoga bila odlučujući element za provedbu novih oblika komunikacije i ubrzala je završetak projekata koji su pokrenuti prije pojave pandemije. Sud provodi politiku otvorenosti prema građanima kako bi oni bolje poznavali svoja prava na temelju sudske prakse obaju sudova institucije. Tu su politiku istodobno ojačali upotreba tradicionalnih komunikacijskih sredstava i uvođenje novih mogućnosti za javnost.

Održavanje rasprava na daljinu, koje se uvelo 2020. kako bi se osiguralo kontinuirano djelovanje javne služne europskog pravosuđa, inovacija je na temelju koje je institucija u 2021. dobila nagradu europske ombudsmanice za dobru upravu, koja se dodjeljuje zbog izvrsnosti u inovacijama i digitalizaciji. U 2021. videokonferencije su se upotrijebile za održavanje 131 rasprave pred Općim sudom i Sudom. To održavanje rasprava na daljinu u kratkom je vremenu utrlo put za prijenos rasprava.

Broj priopćenja za medije, čiji je cilj informiranje novinara i osoba koje se bave pravnom praksom o odlukama Suda i Općeg suda u stvarnom vremenu odmah nakon njihove objave kako bi se o tome obavijestilo javnost, znatno se povećao u 2021. U 2021. objavljeno je 231 priopćenje za medije, odnosno ako se uzmu u obzir sve jezične verzije koje su dostupne na stranici i koje su proslijeđene dopisnicima, objavljeno je 3206 priopćenja za medije.

Službenici za odnose s javnošću Uprave za komunikaciju uložili su napore i primijenili svoje stručno znanje kako bi objasnili presude, rješenja i mišljenja, kao i predmete koji su u tijeku, pri čemu su povećali komunikaciju s novinarima država članica kako bi im pružili informacije iz prve ruke, informirali ih o važnim predmetima i objasnili im rješenja koja su sudovi ponudili u pogledu pravnih pitanja istaknutih u predmetima. Službenici za odnose s javnošću tako su poslali 601 informativni dopis, koji je prije svega namijenjen novinarima, ali i pravnim stručnjacima, te su proslijedili 630 kratkih obavijesti o predmetima za koje nisu objavljena priopćenja za medije. Usto, što se tiče posebnih zahtjeva za informacije koji se odnose na rad institucije ili predmete, u 2021. primljeno je i odgovoreno na 12 538 poruka elektroničke pošte i 7182 telefonska poziva (na jeziku svakog podnositelja zahtjeva), a Sud je u skladu s važećim propisima odobrio 110 zahtjeva za pristup njegovim upravnim dokumentima i povijesnoj arhivi.

Institucija, koja je na Twitteru aktivna od 2013., nastavila je upotrebljavati tu platformu kako bi informirala širu javnost na svojim dvama računima, na francuskom i engleskom jeziku, koji ukupno imaju 127 700 pratitelja. Objavljena su 962 tweeta, koji su uglavnom bili posvećeni najvažnijim presudama koje su donijeli Sud i Opći sud i glavnim događajima u radu institucije. Institucija je prisutna i na poslovnoj platformi LinkedIn, na kojoj je za svojih 132 000 pratitelja objavila 365 poruka.

S druge strane, zajednica pravnih stručnjaka ima pristup „Tematskim prikazima”, kao i „Mjesečnom biltenu sudske prakse”, kompilacijama kratkih prikaza odluka Suda i Općeg suda koje zbog pravnih pitanja koja obrađuju zaslužuju osobitu pozornost. Ti instrumenti, koje nudi Uprava za istraživanje i dokumentaciju, omogućuju pravnim stručnjacima da se kratkim pregledom upoznaju s aktualnostima u sudskoj praksi općenito ili u pojedinom području prava Europske unije.

Sud je ispitao i upotrijebio najučinkovitije tehnološke alate kako bi dopro do najšire moguće publike. Bilo da je riječ o Godišnjem izvješću/Godišnjem pregledu u formatu html, o novim alatima za savjetovanje koje stavlja na raspolaganje Uprava za knjižnicu ili o pripremi posjetâ Sudu na daljinu za skupine učenika srednjih škola, pravosudna institucija Unije povećala je inicijative usmjerene na javnost.

Organizacija posjeta važna je aktivnost za Sud u okviru njegove politike otvorenosti i širenja znanja ne samo među pravnim stručnjacima i studentima prava nego i među europskim građanima. Zdravstvene okolnosti u 2021., iako nisu bile tako ozbiljne kao u 2020., ipak su ograničile posjete i primanje posjetitelja. Međutim, Sud je ipak, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ponovno otvorio svoja vrata i primio 1843 posjetitelja u svojim zgradama. Razvoj posjetâ na daljinu, u skladu s tradicionalnim obrascem koji je osmišljen kao posjeti uživo, nastavio se i unaprijedio jer se organiziralo 87 programa posjeta na digitalnim platformama, koji su omogućili primanje 3210 osoba.