A | Aktivnost institucije u 2022.
Prvi članovi Suda Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) položili su 4. prosinca 1952. prisegu na jednom od četiriju službenih jezika EZUČ‑a.
Alfredo Calot Escobar
Tajnik Suda
Tajnik Suda, glavni tajnik institucije, vodi administrativne službe pod nadzorom njezina predsjednika.
Prvi članovi Suda Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) položili su 4. prosinca 1952. prisegu na jednom od četiriju službenih jezika EZUČ‑a. Devet članova – sedam sudaca i dva nezavisna odvjetnika – koji su predstavljali pravne kulture svih pojedinih država članica kako bi se osigurao plodonosan dijalog između njihovih tradicija, tajnik posvećen dobrom funkcioniranju suda, jezična služba koja osigurava pristup europskom pravosuđu bez jezičnih prepreka i uprava koja se brine za dobro korištenje javnih sredstava u službi pravosudnog tijela EZUČ‑a: eto, u kratkim crtama to je bio Sud prvih dana svojeg postojanja.
70 godina kasnije on se može osvrnuti na prijeđeni put ispunjen ponosom zbog činjenice da se razvijao ukorak s vremenom ni u jednom trenutku ne odstupajući od svojih temeljnih vrijednosti.
Više nego ikad, a Sud je od svojeg osnivanja donio više od 43 000 odluka, kontinuirana potpora pravosudnim aktivnostima orijentir je svim službama institucije.
U tom pogledu 2022. godina bila ja važna jer su postavljeni temelji jednom od najvažnijih projekata Suda, a to je uspostava integriranog sustava upravljanja predmetima, koji će sudovima u konačnici omogućiti rad u uvjetima digitaliziranog, sigurnog i integriranog protoka predmeta, od njegova pokretanja do objave odluke. Taj projekt, u čijem je središtu kvaliteta i žurnost pravosuđa, ugledat će svjetlo dana 2024., nakon nekoliko godina tijesne suradnje između sudova, tajništava i službi. On predstavlja ključnu fazu u procesu digitalizacije pravosudne aktivnosti, započetom prije nekoliko godina uvođenjem alata e-Curia i može, po potrebi, posvjedočiti tomu da je ubrzana primjena tehnoloških inovacija ključ učinkovitosti i napretka.
Usporedno s navedenim, plan rada institucije obogaćen je i nekim drugim strateškim ciljevima. U tom pogledu, 2022. pokrenuti su važni projekti, od kojih su neki nedvojbeno odraz načela kojima se vodi djelovanje institucije od njezina osnivanja.
Među tim je načelima, već sedam desetljeća, potraga za osobljem koje ispunjava najvišu razinu vještina i stručnosti u svim državama članicama. U središtu projekta prepoznavanja i zadržavanja talenata koji provodi institucija nalaze se poligloti, visoko osposobljeni i u potpunosti posvećeni misiji izgradnje Europe utemeljene na pravdi. U tu svrhu Sud je 2022. pokrenuo sveobuhvatnu inicijativu na jačanju dostupnosti i uključenosti, kojom se nastoje olakšati zapošljavanje, uključenost i ispunjenost kolega s invaliditetom i time svima omogućiti da u potpunosti iskažu svoje vještine. Ta inicijativa, koja podrazumijeva sudjelovanje čitave institucije, također teži tomu da osigura fizički ili virtualni pristup Sudu Europske unije svim osobama, strankama u postupku i posjetiteljima.
Spremnost da se i dalje sasluša mišljenje građana, ali i da se osigura približavanje široj javnosti, od davnih dana također utječe na komunikacijsku i informacijsku politiku institucije. U ovoj godini obilježavanja 70. obljetnice mnogobrojne inicijative, koje se navode u ovom dokumentu, promicale su tu bliskost, poput pilot-projekta internetskog prijenosa rasprava. Nadalje, institucija je, zahvaljujući iskustvima stečenima u vremenu pandemije, ovjekovječila program posjeta na daljinu, namijenjen srednjoškolcima država članica, koji im omogućuje da posjete zgrade institucije, saslušaju prezentacije i izravno komuniciraju s članovima Suda, na svojem jeziku, bez napuštanja učionice. Ta inicijativa koja budi entuzijazam, a u kojoj je već sudjelovalo nekoliko stotina školaraca iz različitih država članica, nudi na taj način svim mladima koji su zbog udaljenosti, troškova ili poteškoća u vezi s putovanjima do tada bili udaljeni od Suda nove mogućnosti da ga posjete i da bolje razumiju ulogu pravosudnog tijela Unije.
Kao i svake godine, bogat je i raznolik popis projekata provedenih u 2022., tako da bi bilo moguće nastaviti s nabrajanjem. Međutim, o kulturi i vrijednostima organizacije najbolje govori njezina sposobnost da preuzme svoj dio odgovornosti u problematičnom kontekstu u kojem se Europa nalazi, a ne godišnja ostvarenja.
U tom pogledu Sud je u cijelosti odigrao svoju ulogu time što je ugostio članove Vrhovnog suda Ukrajine kako bi podupro izgradnju pravosuđa koje služi miru i napretku, time što je iznimno otvorio vrata svoje velike raspravne dvorane kako bi se, kazališnom predstavom, odala počast sucima koji su dali svoj život za zaštitu vladavine prava na koju neumorno podsjeća naša sudska praksa, time što se koristio svim raspoloživim tehnologijama kako bi se približio onima koji su daleko odnosno time što je radio na tome da svatko može naći svoje mjesto i razvijati se u okrilju institucije u uvjetima jednakosti i uključenosti.
Iako je 2022., na Sudu, kao i drugdje, smanjeno grijanje i osvjetljenje kako bi se pridonijelo naporima u razboritom korištenju energije, plamen koji obasjava naše zadaće nikada nije bio jači!
Alfredo Calot Escobar
Tajnik Suda
B | Najvažniji događaji u godini
Osvrt na proslavu 70. obljetnice Suda Europske unije
„Pravosuđe blisko građaninu”
Institucija je cijelu 2022. slavila svoju 70. obljetnicu posvećenu temi „Pravosuđe blisko građaninu”. Te su proslave poslužile kao osvrt na napredak koji je ostvaren otkad su osnivači Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), na kojoj je izgrađen europski projekt, 1952. postavili kamen temeljac. U 70 godina svojeg postojanja ta pravosudna institucija uspješno se suočavala s mnogobrojnim izazovima kroz godine i razdoblja. Sukcesija Ugovorâ, osnivanje Općeg suda 1989., stjecanje novih ovlasti ili pak uzastopna proširenja, ali i Brexit, postupno povećanje broja službenih jezika i broja nezavisnih odvjetnika, udvostručavanje broja sudaca Općeg suda… To su samo neki od događaja koji su obilježili taj put i utjecali na izvršavanje zadaće Suda, odnosno osiguravanje poštovanja prava Unije i njegova usklađenog tumačenja i primjene. Prije nego što pogledamo prema budućnosti, prisjetimo se najvažnijih događaja koji su obilježili tu posebnu godinu.
Na početku godine predsjednik je otkrio logotip 70. obljetnice koji je prvi put uveden među obilježja Suda. Taj se simbol, posvećen obljetnici, nalazi na svim publikacijama objavljenima te godine. Postavljen je na zgradu Suda, odakle je vidljiv iz centra grada Luxembourga, kako bi privukao pozornost građana. Tijekom Danâ otvorenih vrata, posjetitelji su mogli slati razglednice s navedenim logotipom bilo kamo u Uniji kako bi obavijestili obitelj ili prijatelje o svojem sudjelovanju na toj svečanosti.
Organizirana je informativna kampanja na Twitteru kako bi se građane uputilo u povijest i aktivnost te institucije. U 70 objava naših 146 000 pratitelja moglo je vidjeti pregled aktivnosti Suda od 1952. do danas.
U skladu s tradicijom koja traje nekoliko desetljeća, nakon izdavanja poštanskih marki povodom otvorenja Palače 1973., za 35. obljetnicu Suda 1987., 50. obljetnicu 2002. i 60. obljetnicu 2012., Luksemburška pošta izdala je poštansku marku povodom 70. obljetnice institucije. Zatim je izdana i knjiga o povijesti Suda u prestižnom izdanju, koja će omogućiti prenošenje znanja o našoj instituciji prilikom službenih posjeta i svečanih primanja. Izdanje za javnost objavit će se 2023.
Proslave su svoj vrhunac dosegle početkom prosinca, kad je Sud na izvanrednom Forumu sudaca okupio predsjednike ustavnih i vrhovnih sudova država članica, Europskog suda za ljudska prava te Suda Europskog udruženja za slobodnu trgovinu. Taj važan godišnji događaj, koji se 2022. održao u posebnom obliku, prilika je za suce i nezavisne odvjetnike Suda da razmijene mišljenja sa sucima nacionalnih sudova svih država članica u svrhu jačanja pravosudnog dijaloga. Tema događaja bila je „Pravosuđe blisko građaninu”, a na otvorenju je u velikoj raspravnoj dvorani premijerno prikazan film nastao povodom 70. obljetnice Suda u kojem su prikazani njegova povijest i uloga u izgradnji pravnog poretka Unije. U tom se filmu, koji su snimile službe Suda, pojavljuju članovi Suda i Općeg suda te predstavnici akademskog svijeta, a uključuje brojne arhivske snimke, te je dostupan široj javnosti.
Sud je 6. prosinca održao svečanu sjednicu na kojoj su sudjelovali Njegova Kraljevska Visost Nasljedni Veliki Vojvoda Guillaume, kao i Othmar Karas, prvi potpredsjednik Europskog parlamenta, Michal Šalomoun, ministar za zakonodavstvo i predsjednik Zakonodavnog vijeća vlade Češke Republike, Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije i Sam Tanson, ministrica kulture i pravosuđa Velikog Vojvodstva Luksemburga.
Graditelji Europe: mladež u središtu pozornosti Suda
Proslave 70. obljetnice završene su 6. prosinca konferencijom pod nazivom „Graditelji Europe”, posebnim susretom visokih predstavnika Unije i europske mladeži.
„Dobro došli u kuću koja pripada vama, u vaš Sud!”
Tim je riječima predsjednik Koen Lenaerts započeo govor pred 240 srednjoškolaca iz deset država članica koji su bili nazočni u velikoj raspravnoj dvorani ili su pratili govor na daljinu, a zatim je objasnio ulogu Suda i njegov utjecaj na svakodnevicu građana. Predsjednik Koen Lenaerts, kao i Othmar Karas te Věra Jourová iznijeli su svoja pojedinačna iskustva i opisali rad koji obavljaju u svojim institucijama, pri čemu su naglasili važnost svojih različitih podrijetla, koja su odraz Europe ujedinjene u raznolikosti: „Čovjek čije je podrijetlo, vjeroispovijest ili mišljenje drukčije od mojeg može biti u pravu jednako kao i ja”, izjavio je O. Karas. S druge strane, V. Jourová podsjetila je mlade srednjoškolce na to da vrijednosti kao što su demokracija i vladavina prava nisu oduvijek bile prihvaćene: tako se prisjetila prvih događaja koji su obilježili njezin život, dolaska sovjetskih tenkova za vrijeme Praškog proljeća 1968.
Zatim su K. Lenaerts, O. Karas i V. Jourová odgovarali na pitanja koja su im postavljali mladi sudionici. Prednosti europskog projekta, smisao pristupanja zemalja istočne Europe Uniji, najveće poteškoće s kojima se Unija suočava, njezino djelovanje u slučajevima povrede njezinih pravila i vrijednosti, razne kritike koje su joj upućene te rastući euroskepticizam, globalno zatopljenje i diskriminacija na temelju spola ili spolne orijentacije. To su samo neke od tema o kojima su mladi posjetitelji ispitivali svoje sugovornike.
Za kraj je predsjednik Koen Lenaerts srednjoškolce podsjetio na izjavu Roberta Schumana: „Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost”. Nakon te konferencije srednjoškolci su izrazili veliko zadovoljstvo činjenicom da im je pružena prilika da diskutiraju s visokim predstavnicima Unije.
„Mislim da je doista nadahnjujuće vidjeti da imamo mogućnost sudjelovanja i postavljanja pitanja najvišim čelnicima!”
„Naša je škola imala čast postavljati pitanja visokim dužnosnicima europskih institucija: nisam bio samo promatrač, nego i sudionik konferencije.”
Internetski prijenos rasprava: korak naprijed u približavanju Suda građanima
Sud od ove godine, u okviru pilot-projekta nudi internetski prijenos rasprava na stranici CVRIA, čime se modernizira načelo transparentnosti i otvorenosti rasprava za javnost. Sud se tom novom uslugom nastoji dodatno približiti građanima Unije. Navedenim se sustavom, uspostavljenim u travnju 2022., pruža mogućnost osobama koje ne mogu doći u Luxembourg, bez obzira na razlog (troškovi, udaljenost, poteškoće povezane s putovanjem), da prate rasprave velikog vijeća Suda u istim uvjetima kao i javnost na licu mjesta. Budući da se institucija u svojem radu uvelike oslanja na višejezičnost, građani mogu birati na kojem će jeziku pratiti rasprave odabirom kanala za internetski prijenos na kojem se rasprava usmeno prevodi na taj jezik.
Kako bi se osiguralo njihovo nesmetano odvijanje i spriječile tehničke poteškoće, rasprave se ne prenose uživo, nego s vremenskim odmakom. Tako se jutarnje rasprave prenose poslijepodne, a poslijepodnevne rasprave dostupne su sutradan ujutro. Izricanja presuda Suda i čitanje mišljenja nezavisnih odvjetnika prenose se uživo. Kako bi se olakšalo razumijevanje predmeta, netom prije prijenosa rasprave na zaslonu se prikazuje višejezični audiovizualni zapis u kojem službenik za odnose s javnošću pojašnjava predmet.
Sébastien Servais
načelnik Odjela za multimediju
„Iako je odluka o uvođenju internetskog prijenosa donesena nedavno, naš se odjel na nju priprema već nekoliko godina. Najveći izazov s kojim smo se na početku suočili bio je uglavnom tehničke prirode jer je bilo potrebno mnogo računalne opreme te je trebalo promijeniti samu srž našeg konferencijskog sustava, kako bi se, među ostalim, osiguralo poštovanje višejezičnosti. Trebalo je posvetiti veliku pozornost i drugim elementima: upotrebi slika tijekom rasprava, različitim problemima u pogledu cjelovitosti same rasprave te zaštiti osobnih podataka sudionika. Posebna se pozornost posvetila kvaliteti kadrova i upravljanju kamerama kako bi prenesena slika bila visoke kvalitete. Ta usluga internetskog prijenosa postupno je dopunjena novim vanjskim komunikacijskim sredstvima koja omogućuju da se poveća vidljivost rada naše institucije, a da se pritom zadrži najveća moguća transparentnost prema građanima. To je vjerojatno tek prva faza, no prvi korak sigurno je uvijek najteži.”
Tina Omahen
usmena prevoditeljica
„Nakon što su se morali prilagoditi velikim promjenama u obavljanju svoje djelatnosti nastalima zbog zdravstvene krize, usmeni prevoditelji suočili su se s još jednom novošću: sinkronizacijom audiovizualnih zapisa koji se prikazuju prije internetskog prijenosa rasprava. Za razliku od usmenog prevođenja, sinkronizacija se treba gotovo savršeno preklapati s govorom. Osim što smo uobičajenu tehniku reprodukcije morali prilagoditi tim novim i drukčijim zahtjevima, morali smo se upoznati i s novim alatima za snimanje. Nekim kolegama, koji se za pripremu uglavnom koriste rukom pisanim bilješkama, prelazak na digitalni oblik predstavljao je velik izazov. Međutim, nakon početnih nesigurnosti, sad smo uspostavili čvrstu rutinu u izvršavanju te nove zadaće.”
Marc-André Gaudissart
zamjenik tajnika Suda
„Iako internetski prijenos rasprava već godinama traže, među ostalim, novinari, sveučilišta i članovi parlamenata, Sud i Opći sud dosad ga još nisu uspostavili, ne samo zbog pitanja upravljanja raspravama i njihova dobrog odvijanja, nego i zbog tehničkih ili jezičnih poteškoća, s obzirom na to da prijenos višejezične rasprave bez simultanog usmenog prevođenja građanima Unije ne bi bio od koristi. Bilo je to prije zdravstvene krize…
Zahvaljujući velikom trudu koji je Sud uložio tijekom tog razdoblja, osobito kako bi omogućio strankama na koje su se u određenim trenucima primjenjivala stroga ograničenja kretanja da na daljinu sudjeluju na raspravama koje se održavaju Luxembourgu, Sud je uspostavio potrebna tehnička sredstva koja mu danas omogućuju da osigura internetski prijenos svojih rasprava. U ovoj se fazi ta promjena odnosi samo na rasprave velikog vijeća Suda. Međutim, riječ je o važnom koraku k većoj transparentnosti pravosuđa prema građanima, ali i o jasnom napretku za nacionalne sudove koji su Sudu uputili prethodno pitanje o tumačenju ili valjanosti prava Unije i koji sada mogu na daljinu pratiti diskusije koje se o tom pitanju vode na raspravama i tako bolje razumjeti doseg odgovora Suda. To je nezanemariva prednost u trenutku u kojem se ponekad dovode u pitanje same vrijednosti i temelji europskog projekta.”
Kazališna predstava u velikoj raspravnoj dvorani Suda
Posljednje ljeto – Falcone i Borsellino trideset godina kasnije
Povodom 30. obljetnice atentata na talijanske suce Giovannija Falconea i Paola Borsellina velika raspravna dvorana Suda pretvorena je u kazališnu pozornicu na kojoj je uprizorena predstava L’Ultima estate – Falcone et Borsellino trent’anni dopo autora Claudija Fave, u režiji Chiare Callegari, u nazočnosti predsjednika Koena Lenaertsa i mnogih važnih ličnosti. Claudio Fava novinar je i pisac, bivši zastupnik u talijanskom parlamentu i član Europskog parlamenta, trenutačni predsjednik Commissione Antimafia della Regione Sicilia. Njegovo djelo prikazuje posljednje mjesece života dvaju talijanskih sudaca devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Jedan ured, dvije stolice, jedan registrator i minimalističko uređenje: redateljica C. Callegari željela je istaknuti važnost angažmana u ostvarenju zajedničkog cilja i nužnost da se ostane oprezan pred opasnošću koju još i danas predstavljaju prijetnje vladavini prava i gospodarski kriminal koji prelazi državne granice. Umjetnički jezik otvara prostor u kojem se pobuđuju osjećaji publike i ističu vrijednosti pravosuđa. Sud je na taj način podsjetio na dužnost sjećanja te je želio odati počast tim talijanskim sucima predanima zaštiti vladavine prava.
Chiara Callegari, Simone Luglio i Giovanni Santangelo
„Predstava L’Ultima Estate – Falcone e Borsellino trent’anni dopo prikazuje jedinstvenu priču dvaju talijanskih sudaca u borbi protiv mafije. Nastala je 2021. tijekom razdoblja velike nesigurnosti za čovječanstvo, kad su se ljudi iz čitavog svijeta borili protiv zajedničke prijetnje. Pomisao na to da se u toj nesigurnosti uprizori život tih dvaju muškaraca koji su se sami morali boriti protiv mafije, čudovišta bez granica, bila je neobična i teška. Osjećali smo iznimnu čast što smo mogli odati počast tim osobama u okruženju kao što je Sud Europske unije.
Glumac treba publiku da bi pričao priče. Na Sudu se nismo susreli samo s mnogobrojnim gledateljima, u dvorani i u okviru internetskog prijenosa, nego smo pronašli i mjesto koje zbog svoje prirode i svoje zadaće predstavlja sve građane Unije.
To je mjesto postavilo naše djelo u perspektivu i podignulo predstavu na drugu razinu. Promijenila se težina riječi koje izgovaraju glumci i poprimila nove razmjere. Trebalo se nositi s činjenicom da smo prvi koji glume u prostorijama Suda, koje su na jedan dan postale kazališna dvorana.
Djelo su predstavili predsjednik Suda Koen Lenaerts, a zatim i talijanska ministrica pravosuđa Marta Cartabia. A onda je došao red na nas! Budući da je pred nama bio izazov izvođenja tako potresne predstave u tom izrazito simboličnom mjestu pravde, morali smo zadržati pribranost.
‚Odabran je dan, jedna subota u svibnju…’, odjeknulo je tako u tišini velike raspravne dvorane i počela je naša priča o ljudskoj pustolovini dvojice sluga pravde.
Danas nosimo u sebi uspomenu na toplu dobrodošlicu, pristupačnost i sposobnosti organizatora i tehničkih ekipa te zajednički polet koji je vladao u toj veličanstvenoj katedrali prava Unije.”
C | Odnosi s javnošću
Zadaća službenikâ za odnose s javnošću Uprave za komunikaciju, po struci pravnikâ, jest pojasniti novinarima iz svih država članica i njihovim dopisnicima presude, rješenja i mišljenja, ali i predmete koji su u tijeku. Odgovorni su za pripremu događaja i komunikacijskih materijala koji su im namijenjeni i na koje se mogu pretplatiti.
page-s3.sub-3.region-2.graph-1.paragraph-1
page-s3.sub-3.region-2.graph-1.paragraph-2
Tijekom 2022. godine, posvećene temi „Pravosuđe blisko građaninu”, osnažen je dijalog s pravnim stručnjacima i širom javnošću. Kao i prošlih godina, korištenje informacijskim tehnologijama, bilo u okviru novog programa posjeta na daljinu ili putem društvenih mreža, i dalje je važan instrument u ostvarivanju veće pristupačnosti i transparentnosti u radu Suda, osobito u odnosu prema civilnom društvu. Obilježavanje 70. obljetnice bilo je prilika da se istakne jedna od temeljnih vrijednosti Suda: da je na usluzi građanima i Uniji utemeljenoj na vladavini prava.
Proteklu godinu obilježio je postupan povratak posjetitelja zahvaljujući postupnom ukidanju ograničenja uvedenih u vrijeme pandemije.
Nakon dvije godine tijekom kojih su bila zabranjena okupljanja, na Sudu je 9. svibnja održan prvi Dan otvorenih vrata povodom Dana Europe. Tom su prilikom, u sjedištu Suda, organizirani posjeti s vodičima na nekoliko jezika, uz prethodnu prijavu, u okviru kojih se predstavila aktivnost institucije: javnosti su otkrivene zadaće Suda i Općeg suda, tijek pojedinog predmeta te soba za vijećanje i velika raspravna dvorana. Istodobno je tog lijepog proljetnog dana postavljen štand Suda u Esch-sur-Alzetteu, Europskoj prijestolnici kulture 2022. Tim sastavljen od osoblja i članova susreo se s građanima kako bi promicao i pojasnio ulogu te europske pravosudne institucije. Sud je 8. listopada odlučio ponovno otvoriti svoja vrata događaju još većih razmjera u odnosu na proljetno izdanje. Odana je počast službama institucije i mnogobrojnim zanimanjima. Više od 2700 osoba iskoristilo je tu jedinstvenu mogućnost otkrivanja unutrašnjosti Suda.
Tijekom protekle godine institucija je na stranici CVRIA objavila 216 priopćenja za medije kojima se novinare i one koji provode odluke Suda i Općeg suda informiralo u stvarnom vremenu, odmah po objavi tih odluka. Ako se uzmu u obzir sve jezične verzije dostupne na stranici, dopisnicima u državama članicama dostavljeno je 2856 priopćenja za medije.
Službenici za odnose s javnošću poslali su dopisnicima, uglavnom novinarima, ali i pravnim stručnjacima, 551 informativni dopis i 568 „kratkih obavijesti” o predmetima za koje nisu objavljena priopćenja za medije. U 2022. obrađeno je i više od 10 000 poruka elektroničke pošte i gotovo 5000 telefonskih poziva o zahtjevima građana za pružanje informacija (na jeziku podnositelja zahtjeva).
Institucija je proširila upotrebu društvenih mreža kako bi informirala širu javnost na svojim dvama računima na Twitteru, na francuskom i engleskom jeziku, koji ukupno imaju 146 000 pratitelja. U 2022. objavljeno je 1868 objava na Twitteru, uglavnom o najvažnijim presudama koje su donijeli Sud i Opći sud te glavnim događajima iz života institucije, što je dvostruko više od prethodne godine. Provedena je kampanja na Twitteru povodom proslave 70. obljetnice: tako su se pratitelji mogli upoznati s poviješću Suda posredstvom 70 objava na Twitteru posebno posvećenih toj prigodi, u kojima je prikazano 70 posljednjih godina institucije. Sud je prisutan i na LinkedInu, na kojem je podijelio 313 objava za svojih 178 000 pratitelja na toj poslovnoj društvenoj mreži. Tijekom jedne godine Sud je tu zajednicu povećao za više od jedne trećine, što svjedoči o njegovoj uočljivosti na toj platformi.
page-s3.sub-3.region-2.graph-2.paragraph-1
page-s3.sub-3.region-2.graph-2.paragraph-2
Time Sud nastoji postići cilj transparentnosti kako bi ojačao povjerenje građana u instituciju. U tom postupku ključan je čimbenik razumijevanje njegove uloge i aktivnosti utvrđivanja sudske prakse. Tu želju za približavanjem građanima odražava i provedba projekta posjeta na daljinu, koji je započeo 2021. Nakon što je proveden na francuskom, talijanskom, latvijskom i mađarskom jeziku, taj se projekt proširio i na druge jezike. Tako su se posjeti na daljinu počeli odvijati i na češkom, grčkom, poljskom i rumunjskom jeziku. Cilj je 2023. nastaviti s tom dinamikom i proširiti taj program na još neke službene jezike.
Kad je riječ o klasičnijim oblicima, nakon dvije godine na koje je uvelike utjecala pandemija, organizacija posjeta uživo dobila je novi zamah. Tako je zgrade obišlo 9683 posjetitelja. Drugi su se odlučili za virtualni oblik – oko 15 % posjetitelja protekle godine. Taj će se oblik vjerojatno snažno razvijati u godinama koje dolaze, čime Sud postaje dostupan i europskim građanima najudaljenijima od Luxembourga. Ta politika otvorenosti, s jedne strane, smanjuje ugljični otisak, uklanja udaljenost i troškove i, s druge strane, predstavlja dodanu vrijednost s ciljem transparentnosti i razumijevanja institucije.
Posjetima na daljinu nastoji se srednjoškolcima od 15 do 18 godina objasniti uloga sudova Europske unije. Pravnik predstavlja utjecaj sudske prakse Suda na njihov svakodnevni život i sudsku aktivnost. Srednjoškolci virtualno posjećuju zgrade i sudjeluju na projekciji dvaju kratkometražnih filmova koji su osmišljeni za taj program. Mogu susresti suca ili nezavisnog odvjetnika i postavljati mu pitanja. Programom se nastoji podići razina svijesti mladih srednjoškolaca i njihovih profesora o demokratskim vrijednostima i aktualnim pravnim pitanjima.
M. Dimitrios Gratsias,
sudac Suda
„Mogućnost sudjelovanja u ‚posjetima’ Suda ‚na daljinu’, na grčkom jeziku, oduševila me je od početka projekta. Moram, međutim, priznati da sam gajio određene sumnje. Kako o Sudu govoriti srednjoškolcima, a da ih se ne zatrpa s previše tehničkih detalja ili ne upadne u zamku pojednostavnjivanja koje bi pružilo lažnu sliku? I potom, bila bi riječ tek o posjetu na daljinu, bez spontanosti koja općenito krasi posjet uživo. Potvrdilo se da su moje sumnje bile neosnovane. Mnogobrojni sudionici unaprijed su nam dostavili pitanja, jedno zanimljivije od drugog. Svoju prezentaciju oblikovao sam najprije odgovarajući na općenita pitanja, a potom na ona konkretna, čak i osobna. Na kraju smo, zahvaljujući također pitanjima postavljenima na konferenciji, svjedočili ne samo živahnoj raspravi, čemu se nije čuditi s obzirom o kakvoj je publici riječ, nego i doista iscrpnoj debati koja, smatram, vjerno odražava zadaću povjerenu Sudu i izazove s kojima se on suočava. Valja li to iskustvo ponoviti? Da, bez ikakve sumnje!”
Varvara Efkarpidou,
učenica završnog razreda francusko-grčke gimnazije „Jeanne d’Arc” u Pireju, Grčka
„Moje kolege iz razreda i ja imali smo čast sudjelovati u posjeti na daljinu Sudu Europske unije i porazgovarati s njegovim članovima. Mogućnost posjeta s vodičima Sudu jedinstvena je prilika u našoj dobi, u kojoj su unutarnja promišljanja i profesionalno usmjeravanje sve važniji u izgradnji naše budućnosti. Vrijeme u kojem živimo nije uvijek prožeto optimizmom: društvene i financijske krize, kao i sve veća zabrinutost naših roditelja navode nas na razmišljanje. Susret s članovima Suda stoga je nesvakidašnja prilika, a za neke i početak sna. Odgovori na naša pitanja i posjet s vodičima u cjelini pobudili su zanimanje i radoznalost svih srednjoškolaca. Taj posjet ostat će nam urezan u sjećanje. Zahvaljujemo se svim organizatorima i našoj gimnaziji na ovoj lijepoj inicijativi.”