Europskoj uniji pristupilo je 2004. deset novih država članica. Republika Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija pokazale su svoje povjerenje u izgradnju europskog projekta. Dva desetljeća kasnije zajedno s tim državama članicama proslavit ćemo 20. obljetnicu njihova pristupanja. Dosad najveće proširenje Unije po broju stanovnika i zemalja otvorilo nam je nove horizonte. Zajednički pravni prostor Unije poprimio je novi oblik obogaćen novom kulturnom i intelektualnom raznolikosti. To je za Uniju bio veliki izazov s obzirom na stupanj integracije koji je postigla 2004., s jedne strane, i gospodarsku, povijesnu i jezičnu raznolikost deset novih država članica, s druge strane. One su morale uložiti velik trud i pokazati nepokolebljivu odlučnost kako bi provele potrebne političke, gospodarske i pravne reforme. Istodobno pristupanje deset država članica dovelo je do temeljitih i trajnih promjena načina rada na razini Suda.
Sud će obljetnicu tog velikog događaja obilježiti u svibnju 2024. organiziranjem kolokvija naslovljenog „Sud obilježava 20. obljetnicu pristupanja deset država Europskoj uniji: novi ustavni trenutak za Europu”, čiji je cilj ocijeniti iskustva stečena u okviru proširenja i jačanja europske integracije. Kolokvij će se odnositi na utjecaj proširenja iz 2004. na samu Uniju i na deset novih država članica, s političkog, pravnog i gospodarskog gledišta. Konkretnije, na kolokviju će se razmotriti doprinos deset novih država članica razvoju Unije kao „unije vrijednosti” koja se temelji na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, vladavina prava, temeljna prava i poštovanje manjina.
Osim toga, u 2024. provest će se politički dogovor postignut 2023. koji se odnosi na djelomičan prijenos na Opći sud nadležnosti Suda za odlučivanje u prethodnom postupku. Ta će provedba uključivati, među ostalim, izmjenu poslovnikâ Suda i Općeg suda te različite prilagodbe načina rada dvaju sudova i svakodnevnog funkcioniranja institucije, kao što su prilagodbe informatičkih sustava.
Usto, institucija nastavlja svoju digitalnu preobrazbu te se prilagođava novim budućim izazovima i prilikama, osobito u području umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti. Razvijaju se i istražuju novi alati, osobito oni koji se temelje na umjetnoj inteligenciji koji će pomagati dvama sudovima da uspješno izvršavaju svoju zadaću te će time pojednostaviti provođenje sudskih postupaka. Prilikom upotrebe tih alata mora se zajamčiti kontrola podataka i poštovanje temeljnih prava i etičkih načela. Osim toga, Uredba br. 2023/2841, čiji je cilj osigurati visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti u svim institucijama Unije, ima izravan učinak na Sud i konkretno podrazumijeva uspostavu unutarnjeg okvira za upravljanje rizicima povezanima s kibernetičkom sigurnošću i redovitu procjenu učinkovitosti tih mjera, uzimajući u obzir promjene rizikâ.
