A | Tajnikova uvodna riječ
Sud Europske unije odlučno je u 2023. radio na svojoj preobrazbi, ne samo kako bi se pripremio za izazove u budućnosti, nego i kako bi iskoristio sve pružene mu mogućnosti.
Alfredo Calot Escobar
Tajnik Suda
Tajnik Suda, glavni tajnik institucije, vodi administrativne službe pod nadzorom njezina predsjednika.
Sud Europske unije odlučno je u 2023. radio na svojoj preobrazbi, ne samo kako bi se pripremio za izazove u budućnosti, nego i kako bi iskoristio sve pružene mu mogućnosti.
Kad je riječ o pravosudnim aktivnostima, zakonodavni postupak u pogledu djelomičnog prijenosa na Opći sud nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku odvijao se tijekom cijele godine, a politički dogovor postignut je u prosincu. Istodobno smo aktivno radili na tome da se na vrijeme osigura skladna i nesmetana provedba reforme. To će biti ključan trenutak u povijesti našeg dijaloga s nacionalnim sudovima i važan korak u našem nastojanju da dodatno poboljšamo učinkovitost pravosudnog rada na Sudu.
Uz pripreme prijenosa nadležnosti, Sud se usredotočio na djelotvorno i pravilno uvođenje novih tehnologija. U okviru tog procesa, postali smo prva institucija Unije koja je razvila strategiju uvođenja umjetne inteligencije, koja uključuje, među ostalim, osnivanje Odbora za upravljanje umjetnom inteligencijom čija je zadaća nadzirati etičke aspekte upotrebe umjetne inteligencije u instituciji i postavljanje jasnih granica za njezinu primjenu. Taj odbor, koji se sastoji od članova Suda i Općeg suda, osigurava da se tehnološkim odabirima institucije u pogledu uvođenja alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji poštuju etičke vrijednosti i da su u skladu s načelima Suda. Prvi korak Odbora u promicanju kulture odgovorne i sigurne upotrebe alata umjetne inteligencije bio je objavljivanje smjernica za osoblje o upotrebi umjetne inteligencije.
Nadalje, alati umjetne inteligencije već su spremni za uvođenje u naš budući sustav upravljanja predmetima. To će instituciji omogućiti da uistinu iskoristi prednosti najsuvremenije tehnologije, ali i da postavi temelje za uspostavljanje u potpunosti integriranog horizontalnog sustava osmišljenog za pojednostavnjivanje radnih procesa i automatiziranje velikog broja ponavljajućih radnji. Taj sveobuhvatan pristup dodatno će poduprijeti, razviti i iskoristiti iznimnu raznolikost stručnosti našeg osoblja, što će nam omogućiti da više vremena posvetimo intelektualno poticajnim zadacima visoke dodane vrijednosti.
Međutim, prošle godine ne samo da smo se usredotočili na postavljanje temelja za budućnost, nego smo i potvrdili našu predanost očuvanju vrijednosti na kojima se temelji Sud. Jedna od tih vrijednosti, koja je ukorijenjena u našoj instituciji od njezina osnivanja, jest raznolikost, i to raznolikost kultura, jezika i pravnih tradicija.
Vrt višejezičnosti osmišljen je kako bi se slavio dinamičan jezični mozaik naše institucije, a sada predstavlja simbol predanosti Suda promicanju raznolikosti i ravnopravnosti. Međutim, conditio sine qua non za postizanje te raznolikosti jest sposobnost institucije da privuče kvalitetno osoblje iz svih država članica.
U tu se svrhu u 2023. čvrsto odlučilo nastaviti s raspravama na međuinstitucijskoj razini o povećanju privlačnosti Luxembourga kao radnog mjesta. S tim u vezi Vijeće glavnih tajnika i voditelja administracije institucija Unije i tijela sa sjedištem u Luxembourgu donijelo je niz pragmatičnih mjera s ciljem promicanja Luxembourga kao mjesta za rad, kojima se olakšava integracija novopridošlih članova osoblja i pripravnika te se uklanjanju prepreke koje mogu obeshrabriti građane svih država članica od rada u institucijama Unije sa sjedištem u Velikom Vojvodstvu.
U okviru svojeg neprestanog nastojanja da postigne pravednu zemljopisnu zastupljenost, Sud je odlučio pokrenuti pilot projekte kojima se podiže razina svijesti o važnosti zemljopisne ravnoteže te se izravno u državama članicama promiče razvoj karijera. Izvrstan primjer toga je posjet Latviji, u kojoj je delegacija članova i viših rukovoditelja održala produktivne rasprave, među ostalim, s predstavnicima pravosuđa, vlade, akademske zajednice i medija. Cilj tog posjeta bio je predstavljanje zadaće Suda, promicanje prilika za razvoj karijere te pružanje potpore pravnom i jezičnom osposobljavanju koje je bitno za našu instituciju.
Prema tome, 2023. godinu obilježila je snažna predanost Suda javnoj službi, uz istodobno redefiniranje naših potencijala. Započeli smo putovanje koje ne samo da će izmijeniti način na koji radimo, nego i način na koji zamišljamo našu budućnost. Budućnost u kojoj se naša institucija prilagođava promjenama, ali ih i potiče, u istom ozračju izvrsnosti, raznolikosti, napretka i posvećenosti koje je uvijek bilo naše glavno obilježje.
B | Najvažniji događaji u godini
Višejezičnost u središtu pozornosti Suda Europske unije
Utemeljena u Ugovorima, višejezičnost je ključna vrijednost europskog projekta. Ona je zapravo neophodan uvjet za transparentnost rada institucija Unije i primjenjivost europskog prava te je znak dubokog poštovanja nacionalnih identiteta i kultura.
Višejezičnost je sastavni dio postupaka pred Sudom Europske unije te ispunjava demokratske zahtjeve i osigurava jednak pristup sudu Unije, a time čini sudsku praksu dostupnom svim građanima Unije. Jezična služba institucije osigurava prevođenje dokumenata i usmeno prevođenje rasprava, što omogućuje Sudu da radi na 24 službena jezika Unije i svakodnevno upravlja s čak 552 jezične kombinacije. Nijedan drugi sud na svijetu nema takav sveobuhvatan višejezični sustav. Njegova je provedba stalni operativni izazov čije je svladavanje moguće samo snažnim i učinkovitim upravljanjem ljudskim i tehničkim resursima kojima raspolaže.
Prije nekoliko godina Sud je pokrenuo opsežan proces promišljanja s ciljem pojašnjavanja i promicanja višejezičnosti kakvu on provodi zbog čega su pokrenute brojne inicijative namijenjene informiranju o njezinoj važnosti, osobito u pravnom i akademskom svijetu.
Protekle godine, na Dan Europe, koji se obilježava 9. svibnja, svečano je otvoren Vrt višejezičnosti, uređen na zemljištu na kojem je srušen stari upravni kompleks Europske komisije i koje je smješteno uz zemljište na kojem se nalazi kompleks Suda. Ta nova zelena površina posvećena je višejezičnosti te je uređena u suradnji s luksemburškim tijelima. Otvorena je za javnost i namijenjena održavanju kulturnih manifestacija, a pridonosi i očuvanju bioraznolikosti u urbanom okruženju jer se zahvaljujući raznolikosti vrsta koje se u njemu nalaze potiče stvaranje biotopâ. Taj je vrt smješten na visoravni Kirchberg, sjedištu brojnih europskih institucija, te se njime odaje počast jezičnoj raznolikosti Unije, zemlji domaćinu Luksemburgu i njezinoj višestoljetnoj višejezičnosti.
Iste je godine objavljeno i djelo u tri sveska prevedeno na sve službene jezike Unije i posvećeno višejezičnosti na Sudu i u cijeloj Uniji. U djelu se istražuju različiti aspekti jezičnog sustava institucije i način na koji višejezičnost funkcionira u praksi u okviru njezinih usluga usmenog i pisanog pravnog prevođenja. U drugom svesku djela, naslovljenom „Višejezični dnevnici putovanja”, prikupljeni su tekstovi osoba iz 27 država članica, odnosno sudaca, filozofa, filologa i političara koji su stručnjaci u svojim područjima. Budući da su ti dnevnici sastavljeni na svim jezicima Unije, čitatelj u njima može otkriti koncepte i izazove višejezičnosti diljem Europe. Ta će publikacija od 2024. biti dostupna javnosti te joj je namjena da potakne na razmišljanje i nadahne sve osobe koje zanimaju jezici i višejezično funkcioniranje Europske unije. Naposljetku, autori tekstova iz tog djela, članovi osoblja Suda i ostalih europskih institucija okupili su se na kolokviju kako bi raspravljali o temi „kvalitetne višejezičnosti u kontekstu brzog tehnološkog napretka”.
Pristupačnost i uključenost – briga sviju nas
Prava osoba s invaliditetom i zabrana svakog oblika diskriminacije predviđaju se u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, Ugovorima, europskom stupu socijalnih prava i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kojoj je Europska unija pristupila 2010. i koja je sastavni dio prava Unije.
Poštovanje načelâ jednakosti i nediskriminacije oduvijek je dio vrijednosti Suda kao institucije. Potrebno je poduzeti još neke mjere kako bi pristupačnost osobama s invaliditetom i njihova uključenost doista postale „briga sviju nas ”. Sud je stoga pokrenuo ambiciozan projekt među službama kako bi svatko mogao dodatno pridonijeti stvaranju uključivog okruženja.
Radnje koje su poduzete i koje će se poduzeti odnose se na niz područja: pružanje podrške kolegama s invaliditetom i njihovim pružateljima skrbi, kao i njihovo zapošljavanje, pristupačnost prostora, osiguravanje pristupa digitalnim tehnologijama i informacijama te komunikacija, podizanje razine svijesti i osposobljavanje.
Prije svega, na Sudu je stvoren jasan okvir kako bi se osoblju Suda s invaliditetom i kandidatima za radna mjesta s invaliditetom omogućile prilagodbe koje olakšavaju njihov rad i pristup zapošljavanju unutar institucije. Te prilagodbe mogu uključivati, među ostalim, tehnička rješenja, prilagodbu radnog okruženja, popratne mjere ili reorganizaciju zadataka i radnog vremena.
Nadalje, poduzelo se nekoliko mjera kojima se osoblju institucije, odvjetnicima i agentima, vanjskim usmenim prevoditeljima, ali i općenito svim posjetiteljima olakšao fizički pristup zgradama Suda. Preuređeni su ulazi u zgrade te je bolje organiziran postupak evakuacije. Unapređuje se posebna oprema za raspravne dvorane. Dugoročnijim akcijskim planom nastoji se osigurati usklađenost s novim standardima pristupačnosti zgrada.
Osiguravanje pristupa digitalnim tehnologijama i informacijama istodobno se odnosi na interno osoblje i vanjske korisnike. U tijeku je strukturno, funkcionalno i sadržajno poboljšanje internetske stranice CVRIA, a osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom automatski je integrirano u buduće digitalno radno okruženje Suda. Naposljetku, Zbornik sudske prakse već je od 2021. usklađen s preporukama za osiguravanje pristupa i može se čitati upotrebom pomoćnih tehnologija.
Naposljetku, redovito se provode aktivnosti za podizanje razine svijesti, informiranje i osposobljavanje s ciljem promicanja uključenosti, međusobnog poštovanja, suradnje, ali i podrške osobama s invaliditetom i njihovim pružateljima skrbi.
Katia Vermeire
asistentica u Upravi za istraživanje i dokumentaciju
„Čim je pokrenut projekt Suda za osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom i njihovu uključenost, prijavila sam se za sudjelovanje jer se u našim standardiziranim društvima invaliditet i dalje ne uzima u obzir u dovoljnoj mjeri. Taj mi je projekt iznimno važan. Budući da sam i sama osoba s invaliditetom, svojim bih iskustvom željela pomoći osobama koje se nalaze u sličnoj situaciji.
Važno je podizati razinu svijesti naših sugrađana i kolega. Prije nego što sam se i sama našla u situaciji osobe smanjene pokretljivosti, nisam ništa znala o preprekama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i njihovi pružatelji skrbi.
Budimo solidarni! Ako svatko odradi svoj dio, stvorit ćemo ne samo pristupačno nego i pravedno radno okruženje.”
Umjetna inteligencija: strategija za njezinu upotrebu na Sudu
Sud već niz godina prati razvoj u području umjetne inteligencije i novih tehnologija. To čini kako bi odredio tehnologije koje mogu unaprijediti učinkovit rad institucije.
Laboratorij za inovacije u okviru Uprave za informacijske tehnologije od 2019. podržava Sud u njegovoj digitalnoj preobrazbi. Zajedno sa zainteresiranim službama određuje, analizira i testira funkcionalnosti i značajke različitih alata. Ti će se alati u budućnosti upotrebljavati uz poštovanje povjerljivosti, sigurnosti i zaštite osobnih podataka. Od osnivanja laboratorija za inovacije predloženo je tridesetak ideja, dvadesetak ih je testirano, a neke od njih već se provode ili su u pripremi.
Kako bi mogao u potpunosti iskoristiti obećavajuće funkcionalnosti novih tehnologija i pripremiti se za njihovo uvođenje, Sud je u lipnju 2023. donio „Strategiju za uvođenje alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji u rad Suda Europske unije”. Prilikom upotrebe tih alata mora se zajamčiti ne samo kontrola podataka, nego i poštovanje temeljnih prava i etike.
Sud je prvi među europskim institucijama donio takvu strategiju, i to znatno prije prihvaćanja prijedloga europskog zakonodavstva o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji), a pritom je utvrdio tri glavna cilja:
- poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti upravnih i sudskih postupaka,
- poboljšanje kvalitete i dosljednosti sudskih odluka te
- poboljšanje pristupa pravosuđu i transparentnosti prema građanima Unije.
Osnovan je etički odbor koji se naziva Odbor za upravljanje umjetnom inteligencijom (AIMB), čija je glavna zadaća definirati smjernice i utvrditi ograničenja upotrebe alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Taj odbor nadzire provode li se nabava, razvoj i upotreba tih alata uz poštovanje načela utvrđenih u strategiji. Među tim načelima navode se pravednost, nepristranost i nediskriminacija, transparentnost, sljedivost, povjerljivost informacija, poštovanje privatnog života i osobnih podataka, ljudski nadzor ili pak stalno poboljšanje.
S tim u vezi Sud je 2023. donio smjernice o upotrebi alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.
Jačanje europske pravosudne suradnje: partnerstvo s Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje
Dijalog i suradnja s nacionalnim sudovima u središtu su zadaća povjerenih Sudu. Konkretan primjer te suradnje predstavlja veza koja je s Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje (EJTN) uspostavljena prije više od 15 godina. Ta je mreža osnovana 2000. kako bi se poduprlo stvaranje europskog područja pravde koje je najavilo Europsko vijeće u Tampereu (Finska) te je postala nezaobilazan dionik u osposobljavanju pravosudnih dužnosnika, osobito sudaca i nacionalnih državnih odvjetnika. EJTN tako okuplja sve europske centre za pravosudno osposobljavanje. Kako bi naglasio svoju privrženost partnerstvu s EJTN-om, Sud je 2023. donio deklaraciju naslovljenu „Potpora Europskoj mreži za pravosudno osposobljavanje u oblikovanju održive europske pravosudne kulture.
Potpora Europskoj mreži za pravosudno osposobljavanje u oblikovanju održive europske pravosudne kulture
Posljednjih 70 godina, Sud Europske unije (Sud) predan je održavanju dijaloga s nacionalnim sudovima.
Kao odraz te predanosti, uspostavili smo snažno partnerstvo s EJTN-om. Riječ je o glavnoj platformi europskog pravosuđa koja se upotrebljava za razmjenu znanja u širokom rasponu područja, konkretno u području prava Unije. EJTN već više od dva desetljeća organizira prekogranične aktivnosti osposobljavanja za nacionalne pravne stručnjake, čime im pomaže da poboljšaju znanje o pravu Unije.
Godišnji seminari, studijski posjeti, forumi i razmjena materijala za osposobljavanje dio su uspješne suradnje između EJTN-a i Suda. EJTN i Sud od 2007. organiziraju i dugotrajno osposobljavanje za nacionalne suce i državne odvjetnike koji mogu šest ili dvanaest mjeseci sudjelovati u pravosudnom radu kabineta sudaca i nezavisnih odvjetnika. Ta im prilika omogućuje jedinstven uvid u metode rada Suda te im pomaže da znatno prošire svoje znanje o pravu i postupcima Unije.
To uspješno i dugogodišnje partnerstvo korisno je na barem tri razine. Na nacionalnoj razini pomaže pravnim stručnjacima da izvršavaju svoje nacionalne dužnosti kad se vrate u svoje matične zemlje uz puno bolje razumijevanje svoje uloge u primjeni prava Unije. Prisutnost nacionalnih sudaca i državnih odvjetnika na Sudu obogaćuje raznolikost pravnih kultura, koja je za instituciju uvijek bila iznimno važna. U širem kontekstu, ta vrsta suradnje pomaže u promicanju dijaloga između europskih i nacionalnih sudaca, čime se osigurava ujednačena primjena prava Unije u Europi.
Kako bi se dodatno ojačala ta suradnja, Sud će se nastaviti oslanjati na snažnu potporu Europskog parlamenta i Vijeća, u okviru Uredbe (EU) 2021/693 kojom se uspostavlja program Pravosuđe. Oslanja se i na potporu Europske komisije koja je zadužena za provedbu programa Pravosuđe u okviru svojeg programa rada i koja je priznala „jedinstvenu ulogu” EJTN-a u pravosudnom osposobljavanju u Uniji u svojoj Europskoj strategiji za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021. – 2024. (Komunikacija COM(2020) 713).
Nadalje, Sud pridaje veliku pažnju zemljopisnoj ravnoteži u organiziranju dugotrajnog osposobljavanja za nacionalne suce i državne odvjetnike te zastupljenosti svih nacionalnih pravnih kultura u tom kontekstu. Tako nastoji poticati inicijative za podizanje razine svijesti u svim državama članicama te poboljšati svoju komunikaciju o dugotrajnom osposobljavanju na Sudu. Ta nastojanja, zajedno s nastojanjima država članica i EJTN-a, trebala bi pridonijeti promicanju suradnje između europskog i nacionalnih pravosuđa, s naglaskom na koristi od te suradnje za sve aktere.
Održavanje bliske suradnje s nacionalnim sucima jedno je od glavnih obilježja Suda od njegova osnivanja, a njegova suradnja s EJTN-om znatno pridonosi izvršavanju te važne zadaće. Jačanje tog partnerstva bitno je jer je njegov utjecaj puno veći od pukog ostvarivanja boljeg poznavanja prava Unije: ono pridonosi razvoju istinske europske pravosudne kulture te zdravom timskom duhu među europskim sucima, na razini Unije i na nacionalnoj razini.
Sud i EJTN tako su odlučili pokrenuti nove aktivnosti za razvijanje međusobne suradnje, osobito povećanjem broja nacionalnih sudaca koji se na Sudu mogu dugoročno osposobljavati. U tu se svrhu predviđaju dva niza mjera. Prvim nizom mjera nastoji se informirati pravosudne dužnosnike država članica o mogućnostima dugoročnog osposobljavanja na Sudu, kako bi se privuklo više kandidata. Drugim nizom mjera nastoje se prevladati sve jezične prepreke provedbi tih osposobljavanja, tako što Sud EJTN-u stavlja na raspolaganje svoje stručno znanje i obrazovne materijale iz područja jezičnog osposobljavanja.
Ingrid Derveaux
Glavna tajnica EJTN-a
„Cilj je EJTN-a poticati ključan dijalog između Suda i nacionalnih sudova koji su također sudovi ,zajedničkog prava Unije’. Veseli nas što Sud podržava to nastojanje pokretanjem brojnih aktivnosti čiji je cilj dodatno potaknuti suce država članica Unije da sudjeluju u programu osposobljavanja na Sudu. Nadamo se da će se i 2024. razvijati ta bitna i uspješna suradnja!”
Diana-Daniela Popel
Sutkinja na osposobljavanju u kabinetu sutkinje Inete Ziemele
„Osposobljavanje na Sudu bila je izvrsna prilika da se upoznam s funkcioniranjem institucije, proširim svoje znanje o pravu Unije i uključim u svakodnevni rad Suda te da upoznam izvanredne pravne stručnjake. Uzimajući osobito u obzir posebnu ulogu nacionalnih sudaca u provedbi prava Unije, to osposobljavanje osobito preporučam svim sucima nacionalnih sudova država članica koji žele steći vrlo bogato iskustvo na profesionalnom i osobnom planu. Srdačno zahvaljujem svim članovima kabineta na izvrsnoj dobrodošlici i njihovoj raspoloživosti, a ne smijem zaboraviti ni tim EJTN-a!”
C | Odnosi s javnošću
Posjeti na daljinu – pedagoški projekt
Ovim pedagoškim programom Suda nastoji se srednjoškolcima od 15 do 18 godina otkriti uloga pravosudne institucije Europske unije te im objasniti utjecaj sudske prakse Suda na svakodnevni život europskih građana. Cilj je projekta podići razinu svijesti mladih srednjoškolaca i njihovih profesora o demokratskim vrijednostima i aktualnim pravnim pitanjima. Otprilike 900 srednjoškolaca imalo je priliku posjetiti Sud 2023. u okviru tog programa.
Zadaća službenikâ za odnose s javnošću Uprave za komunikaciju, po struci pravnikâ, jest pojasniti novinarima iz svih država članica i njihovim dopisnicima presude, rješenja i mišljenja, ali i predmete koji su u tijeku. Oni sastavljaju priopćenja za medije kako bi se novinare i stručnjake u stvarnom vremenu obavijestilo o odlukama Suda i Općeg suda. Oni također osobama koje su podnijele zahtjev Službi za medije Suda šalju redovite informativne dopise u kojima se najavljuju važna postupovna i institucionalna događanja kao i „kratke obavijesti” o predmetima koji nisu obuhvaćeni priopćenjima. Osim toga, oni odgovaraju na poruke elektroničke pošte i telefonske pozive građana.
Sud je i dalje aktivan na društvenim mrežama putem dvaju računa na mreži X (jednog na francuskom i drugog na engleskom) te računa na mrežama LinkedIn i Mastodon. Broj pratitelja na tim mrežama u stalnom je porastu, što svjedoči o zanimanju i angažmanu javnosti u pogledu aktivnosti Suda. Sud također upravlja kanalom na YouTubeu, koji omogućuje pristup različitim audiovizualnim sadržajima na 24 službena jezika, uključujući animacije namijenjene široj javnosti kako bi se objasnilo kako sudska praksa Suda utječe na svakodnevni život građana.