Pravosudna aktivnost

A | Sud u 2023.

Sudu se prije svega mogu podnijeti:

zahtjevi za prethodnu odluku

Kada nacionalni sud dvoji o tumačenju pravnog pravila Unije ili njegovoj valjanosti, taj sud prekida postupak koji se pred njim vodi i obraća se Sudu. Nakon što mu je stvar razjašnjena u odluci Suda, nacionalni sud može riješiti spor koji mu je iznesen. Za predmete koji zahtijevaju odgovor u vrlo kratkom roku (primjerice u pitanjima azila, granične kontrole, otmica djece itd.) predviđen je hitni prethodni postupak („PPU”);

izravne tužbe, čiji su glavni ciljevi:
- ishoditi poništenje Unijina akta („tužba za poništenje”) ili
- utvrditi da država članica ne poštuje pravo Unije („tužba zbog povrede obveze”). Ako se država članica ne uskladi s presudom kojom je utvrđena povreda obveze, Sud joj može, odlučujući o drugoj tužbi, nazvanoj tužba zbog „dvostruke povrede”, izreći novčanu kaznu;
žalbe protiv odluka Općeg suda, povodom kojih Sud može ukinuti odluku Općeg suda;
zahtjevi za donošenje mišljenja o tome je li sporazum koji Unija namjerava sklopiti s trećom državom ili međunarodnom organizacijom u skladu s Ugovorima (podnose ih država članica ili europska institucija).

Aktivnost i razvoj Suda

Posljednje mjesece 2023. obilježili su pregovori o zakonodavnom zahtjevu koji je Sud u studenome 2022. uputio Europskom parlamentu i Vijeću, a kojim se traži, s jedne strane, prijenos na Opći sud nadležnosti Suda za odlučivanje u prethodnim postupcima u šest posebnih područja (porez na dodanu vrijednost, trošarine, Carinski zakonik, razvrstavanje robe u carinsku tarifu na temelju kombinirane nomenklature, odšteta i pomoć putnicima te sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova) i, s druge strane, proširenje područja primjene mehanizma prethodnog dopuštanja žalbi podnesenih protiv odluka Općeg suda, koji je stupio na snagu u svibnju 2019. Cilj je tog zakonodavnog zahtjeva osigurati bolju raspodjelu radnog opterećenja između Suda i Općeg suda, koji od srpnja 2022. ima dva suca po državi članici (odnosno ukupno 54), a sve kako bi se građanima omogućio pristup kvalitetnom pravosuđu uz poštovanje razumnih rokova.

Sud će se tako moći više usredotočiti na svoje glavne zadaće koje obavlja kao ustavni i vrhovni sud Unije. Kao i prethodnih godina, neovisno o tome je li riječ o prethodnim postupcima ili postupcima povodom izravnih tužbi (osobito tužbi zbog povrede obveze), sporovi koji se vode pred Sudom izdvajaju se, naime, svojim osjetljivim problematikama u pogledu kojih je redovno potrebna odluka velikog vijeća, a takvi se sporovi odnose na zaštitu vrijednosti vladavine prava u kontekstu reformi nacionalnog pravosuđa, politiku azila i useljavanja, zaštitu osobnih podataka i primjenu pravila tržišnog natjecanja u digitalnom dobu, borbu protiv diskriminacije ili pak pitanja povezana sa zaštitom okoliša, energetikom i klimatskim promjenama.

Djelomičan prijenos na Opći sud nadležnosti za odlučivanje u prethodnom postupku temeljit će se na dvama osnovnim načelima, nužnima zbog razmatranja povezanih s pravnom sigurnosti, brzinom postupanja i transparentnošću, odnosno na načelu jedinstvenog mjesta, prema kojem će svaki zahtjev za prethodnu odluku trebati uputiti Sudu, koji će odlučiti odnosi li se prethodni postupak isključivo na jedno ili više navedenih posebnih područja, kao i na načelu potpunog prijenosa svih prethodnih postupaka koji su isključivo obuhvaćeni nekim od tih posebnih područja. Suprotno tomu, Sud će odlučivati o predmetima koji nisu isključivo obuhvaćeni tim područjima, osobito ako se u njima javljaju neovisna pitanja koja su povezana s tumačenjem primarnog prava ili Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Prijenos prethodnog postupka Općem sudu ipak neće dovesti u pitanje njegovu mogućnost da uputi taj predmet Sudu ako smatra da je u predmetu potrebno donijeti odluku od načelnog značenja ni mogućnost Suda da iznimno preispita odluku koju je donio Opći sud kada postoji ozbiljna opasnost od ugrožavanja jedinstva ili dosljednosti prava Unije.

Nakon više mjeseci ispitivanja i pregovaranja, u prosincu 2023. postignut je politički dogovor o tom zakonodavnom zahtjevu. U okviru tog dogovora osobito se predvidjelo da se podnesci ili pisana očitovanja stranaka koje sudjeluju u prethodnom postupku objavljuju na internetskoj stranici Suda u razumnom roku nakon zaključenja predmeta, osim ako se ta stranka protivi toj objavi.

U trenutku pisanja ovog godišnjeg pregleda još se ne zna točan raspored službenog donošenja izmjena Statuta Suda Europske unije kao ni datum stupanja na snagu tih izmjena te je i dalje potrebno završiti određene zadatke, osobito kad je riječ o izmjeni Poslovnika Suda i Poslovnika Općeg suda koja će biti potrebna za provedbu te reforme. To načelno odobrenje ipak omogućuje da se ponovno definiraju okviri funkcioniranja sudova Unije u nadolazećim godinama.

U sastavu Suda 2023. došlo je do promjena, pa je tako otišao nezavisni odvjetnik G. Pitruzzella, slijedom njegova imenovanja na dužnost suca talijanskog Ustavnog suda.

Kad je riječ o statističkim podacima za proteklu godinu, oni također odražavaju koliko su intenzivne aktivnosti Suda proteklih godina. Pred Sudom je tako 2023. pokrenut 821 predmet, odnosno nekoliko predmeta više nego 2022., a zaključio je 783 predmeta, što je slično broju zaključenih predmeta u tri prethodne godine. Prosječno trajanje postupaka, ako se uzmu u obzir sve vrste predmeta, iznosilo je 16,1 mjesec, a na dan 31. prosinca 2023. u tijeku je bilo 1149 predmeta.

Koen Lenaerts

Predsjednik Suda Europske unije

821

novi predmet

518

prethodnih postupaka od kojih

hitna prethodna postupka

Države članice s najvećim brojem zahtjeva:

Njemačka

Bugarska

Poljska

Italija

Rumunjska

izravnih tužbi od kojih:

tužbi zbog povrede obveze i

tužbe zbog „dvostruke povrede”

231

žalba protiv odluka Općeg suda

zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć

Stranka koja nije u mogućnosti snositi troškove postupka može zahtijevati besplatnu pravnu pomoć.

783

riješena predmeta

532

prethodna postupka od kojih

hitna prethodna postupka

izravnih tužbi od kojih

utvrđenih povreda obveze protiv

država članica

presude u pogledu „dvostruke povrede”

201

žalba protiv odluka Općeg suda od kojih je

dovelo do ukidanja odluke Općeg suda

Prosječno trajanje postupaka:

16,1 mjesec

Prosječno trajanje
hitnih prethodnih postupaka:

4,3 mjeseca

1149

neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2023.

Najvažnije teme:

Državne potpore i tržišno natjecanje

143

Područje slobode, sigurnosti i pravde

118

Približavanje zakonodavstava

Oporezivanje

Zaštita potrošača

Promet

Okoliš

Načela prava Unije

Socijalna politika

Intelektualno vlasništvo

Vidjeti detaljnu statistiku Suda

Članovi Suda

Sud se sastoji od 27 sudaca i 11 nezavisnih odvjetnika.

Suce i nezavisne odvjetnike sporazumno imenuju vlade država članica, nakon savjetovanja s odborom zaduženim za davanje mišljenja o prikladnosti kandidata za obnašanje tih dužnosti. Njihov mandat traje šest godina i može se obnoviti.

Suci i nezavisni odvjetnici biraju se iz redova pravnika čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci.

Suci dužnost obnašaju potpuno nepristrano i neovisno.

Suci Suda između sebe biraju predsjednika i potpredsjednika. Suci i nezavisni odvjetnici imenuju tajnika na šestogodišnji mandat.

T. Ćapeta

Nezavisna odvjetnica

L. Medina

Nezavisna odvjetnica

A. Calot Escobar

Tajnik

Protokolarni red na dan 15. studenoga 2023.

B | Opći sud u 2023

Općem sudu u prvostupanjskom postupku izravne tužbe prije svega mogu podnijeti fizičke ili pravne osobe (pojedinci, društva, udruge itd.), kad se akt na njih odnosi osobno i izravno, i države članice protiv akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije te mu se mogu podnijeti izravne tužbe za naknadu štete koju su prouzročile institucije ili njihovi službenici.

Velik dio sporova koji se pred njime vode gospodarske je prirode: intelektualno vlasništvo (žigovi i dizajni Europske unije), tržišno natjecanje, državne potpore te nadzor bankarstva i financija.

Opći sud također je nadležan za odlučivanje u području javne službe u sporovima između Europske unije i njezinih službenika.

Protiv odluka Općeg suda može se podnijeti žalba Sudu, koja je ograničena na pravna pitanja. U predmetima u kojima je već provedeno dvostruko ispitivanje (koje je najprije izvršilo neovisno žalbeno vijeće, a potom Opći sud), Sud dopušta žalbu samo ako se njome otvara važno pitanje za jedinstvo, dosljednost ili razvoj prava Unije.

Aktivnost i razvoj Općeg suda

Marc van der Woude

Predsjednik Općeg suda

Reforma Općeg suda kojom se predviđalo udvostručavanje broja njegovih sudaca (Uredba br. 2015/2422) u potpunosti je dovršena 2023. Tomu svjedoče i statistički podaci o sudskoj aktivnosti tog suda. Opći sud zaključio je 904 predmeta naspram 868 pokrenutih predmeta (u obzir se ne uzimaju 404 jednaka predmeta pokrenuta krajem godine), čime se smanjio broj predmeta koji su u tijeku. Osim toga, prosječno trajanje postupaka održano je na zadovoljavajućoj razini: prosječno 18,2 mjeseca, što je pokazatelj učinkovitog upravljanja predmetima.

Istodobno je Opći sud učvrstio svoju praksu upućivanja više predmeta proširenim sastavima. Prošireni sastavi zaključili su 2023. 13,6 % predmeta, a barem 120 predmeta upućeno je takvim sastavima. Određene predmete od iznimne važnosti Opći sud bez oklijevanja upućuje svojem velikom vijeću, sastavljenom od 15 sudaca. Konkretno, u tom je posebnom sastavu Opći sud donio presudu u predmetu Venezuela/Vijeće koji se odnosi na mjere ograničavanja koje je Vijeće Europske unije donijelo protiv venezuelskih poduzetnika i državljana (T-65/18 RENV; vidjeti poglavlje „Osvrt na najvažnije presude godine”). Velikom su vijeću upućena i četiri predmeta koje su pokrenule četiri europske organizacije sudaca u pogledu poljskog nacionalnog plana za oporavak i otpornost (T-530/22 do T-533/22) i dva predmeta povezana s mjerama ograničavanja koje je Europska unija provela u odnosu na Rusiju zbog rata u Ukrajini (predmeti T-635/22 i T-644/22).

Postizanju tih zadovoljavajućih rezultata djelomično je pridonijela stabilnost sastava suda. Naime, samo su dva suca napustila svoje dužnosti 2023., odnosno suci S. Frimodt Nielsen i V. Valančius, koje su zamijenili sudac S. L. Kalėda i sutkinja L. Spangsberg Grønfeldt. Ovim putem im zahvaljujemo na njihovu doprinosu dobrom sudovanju u Uniji. S dužnosti je 2023. otišao i tajnik E. Coulon, nakon 18 godina predanog rada, a naslijedio ga je V. Di Bucci. Povodom odlaska E. Coulona organiziran je Kolokvij o postupovnom pravu Unije, na kojem su se odavale počasti te su održani govori na visokoj razini.

Tijekom cijele 2023. Opći sud nastavio je proces modernizacije, osobito kako bi poboljšao odlučivanje o najobimnijim i najsloženijim predmetima. Ti predmeti obično su obuhvaćeni područjem gospodarskog i financijskog prava i zaslužuju proaktivan pristup koji je prilagođen razini dodijeljenih sredstava i raspodijeli radnog opterećenja. U taj će se pristup uključiti i zastupnike stranaka te će on omogućiti da se skrati trajanje postupka i da se ciljanije odgovori na očekivanja stranaka.

Usto, kako bi se u potpunosti odgovorilo na legitimna očekivanja stranaka kad je riječ o djelomičnom prijenosu nadležnosti za odlučivanje u prethodnim postupcima koji su obuhvaćeni određenim posebnim područjima i o proširenju mehanizma prethodnog dopuštanja žalbi, Opći sud cijelu je 2023. pripremao potrebne promjene svojih pravila organizacije kao i svoja buduća postupovna pravila.

1271 *

novi predmet

1148

izravnih tužbi od kojih:

tužbi koje se odnose na intelektualno i industrijsko vlasništvo

309

tužbi o pitanjima javne službe Unije

tužbi koje se odnose na državne potpore i tržišno natjecanje

tužbi koje su podnijele države članice

zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć

Stranka koja nije u mogućnosti snositi troškove postupka može zahtijevati besplatnu pravnu pomoć.

* Potkraj 2023. Općem sudu podnesen je izniman niz od 404 u osnovi istovjetna predmeta, koji se odnose na stečena prava ili prava koja su u postupku stjecanja u sklopu dopunskog mirovinskog sustava europskih zastupnika. Ti su predmeti spojeni. Ako se ti predmeti računaju kao jedan, neto brojke iznose 868 podnesenih predmeta (745 izravnih tužbi) i 1438 predmeta u tijeku.

Novosti u sudskoj praksi

Savvas S. Papasavvas

Potpredsjednik Općeg suda

Sporovi pred Općim sudom neprestano se mijenjaju. Donesene na temelju tužbi koje podnose stranke, svaka presuda daje svoj doprinos sudskoj praksi. Ni godina 2023. nije bila iznimka od pravila te je tijekom nje Opći sud odlučivao o novim pitanjima u uobičajenim područjima, ali je također utro put sporovima u jeku razvoja. Njegovo je veliko vijeće također imalo priliku odlučivati o jedinstvenom pitanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Od njegova osnutka, nadzor primjene pravila tržišnog natjecanja bio je dio sporova povjerenih Općem sudu. Stoga je taj sud iznimno stručan u tom području. No, s obzirom na to da se pravno okruženje u tom području, kao i u drugim područjima, neprestano mijenja, u ispitivanju koje se provodi u tom području neprestano se pojavljuju nova pitanja. To je osobito slučaj s presudom od 24. svibnja 2023., Meta Platforms Ireland/Komisija (T-451/20), u kojoj je Opći sud prvi put ispitivao zakonitost zahtjeva za pružanje informacija s obzirom na pojmove za pretraživanje na temelju Uredbe br. 1/2003, kao i zakonitost postupka koji uključuje virtualnu sobu s podacima za obradu dokumenata koji sadržavaju osjetljive osobne podatke. Opći sud trebao je provjeriti je li Komisija ograničila svoj zahtjev samo na informacije koje su potrebne za provjeru pretpostavki povreda kojima se opravdava provođenje njezine istrage (vidjeti dio „Fokus”).

Isto tako, iako je sustav izvanugovorne odgovornosti Europske unije klasičan i uređen, u pogledu njega se javljaju zanimljiva i nova pitanja. Naime, Općem sudu podnesena je tužba za naknadu materijalne i nematerijalne štete koja je nanesena društvu International Management Group zbog toga što je u medije procurilo izvješće o istrazi Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o njegovu pravnom položaju. Tužitelj se pozvao na nezakonitost postupanja Komisije, s kojom je sklopio nekoliko sporazuma, kao i postupanja OLAF-a. Tom je prilikom u presudi od 28. lipnja 2023., IMG/Komisija (T-752/20), Opći sud iznio pojašnjenja u pogledu uvjeta koje treba ispuniti kako bi se utvrdila dovoljno ozbiljna povreda pravnog pravila kojim se dodjeljuju prava pojedincima.

Sporovi u jeku razvoja itekako uključuju predmete povezane s bankarskim i financijskim stvarima. Konkretnije, od Općeg suda tražilo se da odluči o sve većem broju tužbi proizašlih iz provedbe jedinstvenog sanacijskog mehanizma 2014. Tim se mehanizmom predviđa okvir upravljanja bankarskim krizama za sanaciju velikih banaka u određenim državama članicama. Osobito se oslanja na Jedinstveni sanacijski odbor čiji je cilj pripremiti i provesti sanaciju banaka koje propadaju ili je vjerojatno da će propasti. Konkretno, u nekoliko presuda donesenih 22. studenoga 2023. Opći sud prvi je put odlučio o zahtjevu za poništenje odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o eventualnoj odšteti dioničarima i vjerovnicima na koje je utjecala sanacija banke (spojeni predmeti T-302/20, T-303/20 i T-307/20 Del Valle Ruíz i dr./SRB, kao i predmeti T-304/20 Molina Fernández/SRB, T-330/20 ACMO i dr./SRB i T-340/20 Galván Fernández-Guillén/SRB).

Naposljetku je kao novu sudsku praksu koja je obilježila proteklu godinu potrebno istaknuti presudu od 13. rujna 2023., Venezuela/Vijeće (T-65/18 RENV; vidjeti poglavlje „Osvrt na najvažnije presude godine”). Opći sud, u sastavu velikog vijeća, odlučio je o zakonitosti mjera ograničavanja donesenih u odnosu na treću državu, u ovom slučaju Venezuelu, zbog stalnog pogoršanja stanja demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u toj zemlji. U tom se okviru od Općeg suda tražilo da odluči o osjetljivim pitanjima u pogledu prava na saslušanje te treće države i o navodnim povredama međunarodnog prava na koje se ona poziva.

904

riješena predmeta

786

izravnih tužbi od kojih:

tužbi koje se odnose na intelektualno i industrijsko vlasništvo

278

tužbi koje se odnose na državne potpore i tržišno natjecanje

163

tužbi o pitanjima javne službe Unije

tužbi koje su podnijele države članice

Prosječno trajanje postupaka:

18,2 mjeseca

Udio odluka Općeg suda protiv kojih
je podnesena žalba Sudu:

31 %

1841

neriješen predmet (na dan 31. prosinca 2023.)

Najvažnije teme:

Institucionalno pravo

543

Intelektualno i industrijsko vlasništvo

330

Ekonomska i monetarna politika

238

Državne potpore i tržišno natjecanje

176

Mjere ograničavanja

116

Javna služba Europske unije

111

Pristup dokumentima

Javno zdravlje

Poljoprivreda

Trgovinska politika

Vidjeti detaljnu statistiku Općeg suda

Članovi Općeg suda

Opći sud sastoji se od dvaju sudaca po državi članici.

Suci se biraju iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji imaju sposobnost potrebnu za obavljanje visoke sudačke dužnosti. Imenuju ih sporazumno vlade država članica, nakon savjetovanja s odborom zaduženim za davanje mišljenja o prikladnosti kandidata. Njihov mandat traje šest godina i može se obnoviti. Suci između sebe biraju predsjednika i potpredsjednika na razdoblje od tri godine. Tajnika imenuju na razdoblje od šest godina.

Suci dužnost obnašaju potpuno nepristrano i neovisno.

S. Verschuur

Sudac

S. L. Kalėda

Sudac

L. Spangsberg Grønfeldt

Sutkinja

V. Di Bucci

Tajnik

Protokolarni red na dan 27. rujna 2023.

C | Sudska praksa u 2023.

Focus

Odnos između zaštite osobnih podataka i prava tržišnog natjecanja

Presuda Meta Platforms i dr. od 4. srpnja 2023. (C-252/21)

Njemački Savezni ured za zaštitu tržišnog natjecanja zabranio je društvima koncerna Meta da „off Facebook” podatke korisnika društvene mreže Facebook u Njemačkoj obrađuju bez njihove privole. Smatrao je da obrada predmetnih podataka nije u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (OUZP) i stoga predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja koncerna Meta.

Sud, kojem se njemački sud obratio u okviru postupka koji je koncern Meta pokrenuo protiv te zabrane, presudio je da tijelo države članice nadležno za tržišno natjecanje u okviru istrage o zlouporabi vladajućeg položaja može utvrditi povredu OUZP-a. Međutim, mora lojalno surađivati s posebnim nadzornim tijelima koja su osnovana tom uredbom. Ako su u pogledu postupanja koje se ispituje ta tijela ili Sud već donijeli odluku, tijelo nadležno za tržišno natjecanje obvezuju njihove ocjene koje se odnose na OUZP.

Sud je odlučio i o pitanju može li se obrada takozvanih „osjetljivih” podataka, koja je u načelu zabranjena OUZP-om, iznimno dopustiti u slučaju kad je te podatke očito objavio ispitanik. Presudio je da sama činjenica da korisnik posjećuje internetske stranice ili koristi aplikacije koje mogu otkriti osjetljive podatke, kao što su rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska uvjerenja ili seksualna orijentacija, ne znači da očito objavljuje svoje podatke u smislu OUZP-a. Isto vrijedi ako korisnik unese podatke ili odabere sadržane opcije, osim ako je prethodno izričito izrazio svoj izbor da ti podaci budu javno dostupni neograničenom broju osoba.

Činjenica da operator mreže ima vladajući položaj ne onemogućuje korisniku da valjano i dobrovoljno da privolu za obradu svojih podataka. Međutim, s obzirom na to da taj vladajući položaj može utjecati na slobodan izbor korisnikâ, riječ je o važnom elementu za utvrđivanje toga je li ta privola zaista dana valjano. Sud dodaje da je na operatoru da dokaže postojanje te privole.

OUZP

Općom uredbom o zaštiti podataka (OUZP) ujednačava se i uređuje pravo Unije u području zaštite osobnih podataka u okviru jedinstvenog sustava.

OUZP-om nalažu se obveze svim javnim ili privatnim tijelima koja prikupljaju osobne podatke na području Unije. Tijela koja ne ispunjavaju obveze iz OUZP-a izlažu se različitim vrstama sankcija.

U digitalno doba, Unija OUZP-om propisuje brojna prava u korist pojedinaca, kao što su pravo na informacije, na zaborav, na pristup prikupljenim osobnim podacima ili na njihovo brisanje, čime pridonosi jačanju zaštite njihova privatnog života. Ta se pravila smatraju najstrožima na svijetu u pogledu zaštite podataka.

„Off Facebook” podaci

Meta Platforms Ireland upravlja ponudom internetske društvene mreže Facebook u Uniji. Korisnici svojom registracijom na Facebooku prihvaćaju opće uvjete koje je utvrdilo to društvo i koji sadržavaju pravila o upotrebi podataka i kolačića. Na temelju tih pravila Meta Platforms Ireland prikuplja podatke o aktivnostima korisnika u okviru društvene mreže i izvan nje te ih povezuje s Facebook računima predmetnih korisnika. Ti se podaci, također nazvani „off Facebook” podaci, odnose, među ostalim, na posjećivanje trećih internetskih stranica i aplikacija, kao i na korištenje ostalim internetskim uslugama u vlasništvu koncerna Meta (među kojima su Instagram i WhatsApp). Prikupljanje tih podataka omogućuje personalizaciju oglasa namijenjenih korisnicima Facebooka.

Focus

FIFA-ina i UEFA-ina ovlast reguliranja i pravo Unije

Presuda European Superleague Company od 21. prosinca 2023. (C-333/21)

FIFA i UEFA su međunarodne nogometne federacije koje uređuju profesionalni nogomet u Europi. One su donijele pravila kojima im se povjerava ovlast da odobre europska međuklupska nogometna natjecanja i da iskorištavaju različita medijska prava povezana s tim natjecanjima. UEFA organizira i natjecanja između europskih klubova, primjerice Ligu prvaka.

Dvanaest europskih nogometnih klubova htjelo je uspostaviti projekt novog nogometnog natjecanja pod nazivom Superliga. Taj projekt može utjecati na odvijanje međuklupskih natjecanja UEFA-e i iskorištavanje medijskih prava povezanih s tim natjecanjima. FIFA i UEFA protivile su se tom projektu te su zaprijetile da će izreći sankcije klubovima i igračima koji odluče u njemu sudjelovati.

Poduzetnik odgovoran za projekt, odnosno European Superleague Company, osporavao je FIFA-ina i UEFA-ina pravila pred sudom u Madridu, koji je Sudu uputio pitanje o tome jesu li ta pravila spojiva s pravom Unije, kojim se zabranjuju prepreke slobodnom tržišnom natjecanju i slobodnom pružanju usluga.

U skladu sa svojom sudskom praksom u presudi Bosman, Sud je naglasio da organizacija sportskih natjecanja i iskorištavanje medijskih prava povezanih s tim natjecanjima predstavljaju gospodarske djelatnosti obuhvaćene pravom Unije.

Presudio je da ovlasti uređivanja, kontroliranja i sankcioniranja, koje imaju FIFA i UEFA kad je riječ o organizaciji potencijalnih konkurentnih nogometnih natjecanja kao što je projekt Superlige, treba izvršavati na transparentan, objektivan, nediskriminirajući i proporcionalan način jer bi se inače povrijedilo Unijino pravo tržišnog natjecanja i slobodno pružanje usluga.

Osim toga, Sud je smatrao da se FIFA-inim i UEFA-inim pravilima koja se odnose na iskorištavanje medijskih prava može povrijediti Unijino pravo tržišnog natjecanja ako od njih nemaju koristi različiti nogometni dionici, primjerice time da se solidarno raspodijeli ostvarena dobit. Sud je istaknuo da ta pravila mogu nanijeti štetu europskim nogometnim klubovima, poduzetnicima koji posluju na tržištu medija, kao i potrošačima i televizijskim gledateljima jer ih sprečavaju u sudjelovanju u novim natjecanjima koja mogu biti inovativna ili interesantna.

Sudska praksa iz presude Bosman

U svojoj povijesnoj presudi Bosman od 15. rujna 1995. (C-415/93) Sud je odlučio da bavljenje sportom u pravilu predstavlja gospodarsku djelatnost obuhvaćenu pravom Unije. Smatrao je i da se slobodnom kretanju radnika protive:

klauzule o državljanstvu koje su donijele sportske federacije, u skladu s kojima sportski klubovi mogu uvrstiti u momčad samo ograničen broj profesionalnih igrača, državljana drugih država članica, i
klauzule o transferu koje su propisale te federacije, u skladu s kojima profesionalnog igrača koji je državljanin jedne države članice po isteku ugovora s jednim klubom klub iz druge države članice može zaposliti samo ako starom klubu plati naknadu.

Sud i sport

Nakon presude Bosman Sud je imao priliku u nekoliko navrata odlučiti o uvjetima bavljenja sportom s obzirom na gospodarsko pravo Unije:

klauzule o državljanstvu na koje se odnosila presuda Bosman kad je riječ o sportašima koji su državljani država članica ne mogu se primjenjivati ni na sportaše koji dolaze iz države s kojom je Unija sklopila sporazum o pridruživanju i partnerstvu (presude Deutscher Handballbund od 8. svibnja 2003. (C-438/00) i Simutenkov od 12. travnja 2005. (C-265/03)),
antidopinški propis koji je donio Međunarodni olimpijski odbor obuhvaćen je Unijinim pravom tržišnog natjecanja, ali mu se ne protivi jer je nužan kako bi se osiguralo pravilno odvijanje sportskih natjecanja (presuda Meca-Medina i Majcen/Komisija od 18. srpnja 2006. (C-519/04 P)),
nogometni klubovi mogu tražiti proporcionalnu naknadu za treniranje mladih igrača koje su oni trenirali kad ti igrači žele sklopiti svoj prvi profesionalni ugovor s klubom u drugoj državi članici (presuda Olympique Lyonnais od 16. ožujka 2010. (C-325/08)).

Focus

Zaštita osobnih podataka i suzbijanje povreda u području tržišnog natjecanja među poduzetnicima

Presuda Meta Platforms Ireland/Komisija od 24. svibnja 2023. (T-451/20)

Komisijine istražne ovlasti

Pravilima Europske unije o tržišnom natjecanju zabranjuju se sporazumi među poduzetnicima, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje koji bi mogli utjecati na trgovinu među državama članicama i koji bi mogli spriječiti, ograničiti ili narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu (članak 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)). Njima se poduzetnicima koji imaju vladajući položaj na tržištu zabranjuje i da zlouporabljuju taj položaj, primjerice primjenom nepoštenih cijena, ograničavanjem proizvodnje ili neuvođenjem inovacija na štetu potrošača (članak 102. UFEU-a).

Uredba Unije br. 1/2003 ima ključnu ulogu u provedbi pravila o tržišnom natjecanju. Njome se Europskoj komisiji dodjeljuju široke istražne ovlasti. Komisija osobito može provoditi pretrage i uzimati izjave od svih osoba koje bi mogle posjedovati korisne informacije.

Komisija je 2020., u okviru istrage o navodnom protutržišnom ponašanju grupe Facebook prilikom korištenja osobnim podacima i upravljanja platformom društvene mreže, od društva Meta Platforms Ireland zatražila da joj dostavi sve dokumente koje su njegova tri direktora pripremila ili primila, a koji sadržavaju jedan ili više konkretnih pojmova.

Među njima su se nalazili pojmovi „big question” (veliko pitanje), „for free” (besplatno), „not good for us” (nepovoljno za nas) i „shut* down” (zatvoriti).

Budući da nije dostavila te podatke, Meta se izložila mogućoj novčanoj kazni u iznosu od 8 milijuna eura dnevno.

To je društvo pred Općim sudom Europske unije osporavalo zakonitost navedenog zahtjeva za pružanje informacija koji je podnijela Europska komisija. Prema njegovu mišljenju, navedeni pojmovi za pretraživanje previše su nejasni i općeniti te služe „lovu na informacije” širokih razmjera.

Meta je istodobno podnijela zahtjev za privremenu pravnu zaštitu kako bi suspendirala primjenu Komisijina zahtjeva dok Opći sud ne donese presudu o meritumu predmeta.

Predsjednik Općeg suda odlučio je o zahtjevu za privremenu pravnu zaštitu 29. listopada 2020. Naložio je suspenziju primjene Odluke Europske komisije do provedbe posebnog postupka za dostavu zatraženih dokumenata koji nisu povezani s poslovnim aktivnostima društva Meta i koji, usto, sadržavaju osjetljive osobne podatke (u daljnjem tekstu: „zaštićeni dokumenti”). Komisija je nakon donošenja tog rješenja provela postupak virtualne sobe s podacima za te zaštićene dokumente. U skladu s tim postupkom dokumenti su se mogli uložiti u spis istrage tek nakon što ih u toj virtualnoj sobi razmotri manji broj članova istražnog tima i odvjetnici društva Meta.

Opći sud je 24. svibnja 2023. odlučio o meritumu predmeta. Tužbu društva Meta odbio je u cijelosti.

Taj je sud u svojoj presudi podsjetio na široke istražne ovlasti Europske komisije da nadzire poštuju li poduzetnici pravila o tržišnom natjecanju. U tom se kontekstu upotreba konkretnih pojmova za pretraživanje može pokazati korisnom.

META

Meta je multinacionalno tehnološko društvo sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Osim Instagrama i WhatsAppa, jedan od njegovih glavnih proizvoda je društvena mreža Facebook, koja registriranim korisnicima omogućuje izradu profila, dijeljenje fotografija i videouradaka, slanje poruka i kontaktiranje drugih osoba. Meta pruža i uslugu internetskog oglašavanja koja se naziva Facebook Marketplace te korisnicima omogućuje kupnju i prodaju proizvoda.

Privremena pravna zaštita

Zahtjevom za privremenu pravnu zaštitu nastoji se odmah suspendirati primjenu akta neke institucije dok se ne ispita tužba i donese konačna presuda. Kako bi predsjednik Općeg suda naložio tu privremenu mjeru, tužba na prvi pogled ne smije biti bez ozbiljnog temelja. Podnositelj zahtjeva također treba dokazati da će, ako se primjena ne suspendira, pretrpjeti tešku i nepopravljivu štetu. Naposljetku, u odluci se trebaju odvagnuti interes podnositelja zahtjeva te interesi drugih strana i javni interes.

U odgovoru na argument društva Meta prema kojem istraga korištenjem pojmova za pretraživanje predstavlja miješanje u privatni život zaposlenika o kojima je riječ, Opći je sud smatrao da je mjera prikladna za postizanje ciljeva u općem interesu, odnosno održavanje sustava tržišnog natjecanja predviđenog Unijinim Ugovorima.

U tom je pogledu istaknuo poduzete prateće mjere. Naime, zaštićeni dokumenti trebali su se dostavljati Komisiji na zasebnom elektroničkom mediju te su se pohranjivali u virtualnu sobu s podacima. Ta je soba bila dostupna samo manjem broju članova istražnog tima. Dokumenti koji će se uložiti u spis odabirali su se u nazočnosti odvjetnika društva Meta. U slučaju neslaganja u pogledu kvalifikacije dokumenta, provodila se arbitraža.

Predmet T-452/20

Komisija je na isti dan u odnosu na društvo Meta Platforms Ireland izdala zahtjev za pružanje informacija u okviru svoje usporedne istrage o određenim praksama koje se odnose na platformu Facebook Marketplace. Presudom od istog dana u predmetu T-452/20 Opći sud odbio je tužbu za poništenje koju je protiv te odluke podnijelo društvo Meta Platforms Ireland.

Meta je Sudu podnijela žalbe protiv presuda Općeg suda T-451/20 i T-452/20 (predmeti u tijeku C-497/23 P i C-496/23 P).

Focus

Zaštita europskih poduzetnika od izvanteritorijalnih sankcija Sjedinjenih Američkih Država

Presuda IFIC Holding/Komisija od 12. srpnja 2023. (T-8/21)

Izvanteritorijalni učinak zakona koje donose treće države

Izvanteritorijalnost zakonodavstva postoji ako njegov učinak prelazi granice države koja ga je donijela. Statutom Europske unije o blokiranju (Uredba Vijeća (EZ) br. 2271/96) gospodarske se subjekte Unije štiti od izvanteritorijalne primjene zakona trećih zemalja. Europska unija donijela je taj statut 1996. kako bi zaštitila europske poduzetnike čije su poslovne aktivnosti s Kubom, Iranom ili Libijom bile na meti Sjedinjenih Američkih Država.

Unija je 2018., u odgovoru na povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Iranskog nuklearnog sporazuma, ažurirala svoj Statut o blokiranju kako bi u njega uvrstila ponovno uvedene američke izvanteritorijalne sankcije. Taj je pristup dio potpore Unije trajnoj i potpunoj provedbi Iranskog nuklearnog sporazuma, osobito podržavanjem trgovinskih i gospodarskih odnosa između Unije i Irana.

Sjedinjene Američke Države su se 2018. povukle iz Iranskog nuklearnog sporazuma, čiji je cilj bio nadzirati iranski nuklearni program u zamjenu za ukinuće gospodarskih sankcija protiv te zemlje. Nakon tog povlačenja Sjedinjene Američke Države ponovno su aktivirale sankcije protiv Irana i niza blokiranih osoba. Također je ponovno zabranjena trgovina s bilo kojom osobom ili bilo kojim subjektom s popisa koji su sastavila američka tijela. Ta se zabrana primjenjivala i na poduzetnike s poslovnim nastanom izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući europske poduzetnike.

U odgovoru na to ponovno uvođenje sankcija, Europska unija ažurirala je takozvani Statut „o blokiranju” kako bi očuvala interese svojih poduzetnika. Isto tako, kako bi se europske poduzetnike zaštitilo od učinaka izvanteritorijalne primjene američkih sankcija, zabranjeno im je da postupe u skladu s tim sankcijama bez ovlaštenja Europske komisije. Valja navesti da se to ovlaštenje može izdati ako bi nepoštovanje inozemnih sankcija moglo ozbiljno štetiti interesima poduzetnika o kojem je riječ ili interesima Unije.

IFIC Holding AG njemačko je društvo u neizravnom vlasništvu iranske države koje je na popis uvršteno 2018. Nakon tog upisa Clearstream Banking AG, jedina depozitarna banka vrijednosnih papira kojoj je odobren rad u Njemačkoj, zaustavio je isplatu dividenda IFIC-u koje on prima od različitih njemačkih poduzetnika u kojima drži udjele te ih je blokirao na odvojenom računu.

Osim toga, Clearstream je od Komisije zatražio ovlaštenje da postupi u skladu s američkim sankcijama u pogledu IFIC-ovih vrijednosnih papira ili sredstava. Komisija je prvotno izdala to ovlaštenje u travnju 2020. na 12 mjeseci te ga je zatim obnovila 2021. i 2022. IFIC je te odluke osporavao podnošenjem tužbe za poništenje Općem sudu.

Opći sud odbio je IFIC-ovu tužbu i time ovlastio društvo Clearstream Banking AG da postupi u skladu s američkim sankcijama izrečenima Iranu. Taj je sud smatrao da, iako je Komisija dužna uzeti u obzir interese poduzetnika koji traži ovlaštenje (Clearstream), nije dužna uzeti u obzir interese poduzetnika uvrštenog na popis (IFIC) ni istražiti druge mogućnosti koje su za njega manje ograničavajuće. Smatrao je i da ciljevi koje Europska unija nastoji postići u kontekstu izvanteritorijalnih sankcija treće zemlje opravdavaju ograničavanje IFIC-ova prava na saslušanje u postupku odlučivanja koji prethodi Komisijinu izdavanju ovlaštenja.

Tužba za poništenje

Tužba za poništenje služi za poništenje akata institucija Unije koji su protivni pravu Unije. Pod određenim uvjetima države članice, europske institucije i pojedinci mogu podnijeti tužbu za poništenje Sudu ili Općem sudu. Ako je tužba osnovana, akt se poništava. Dotična institucija mora potom popuniti eventualnu pravnu prazninu nastalu poništenjem akta.

Predmet Bank Melli Iran (C-124/20)

U tom drugom predmetu, BMI, banka iranske države, pozvala se pred njemačkim sudovima na Statut o blokiranju kako bi osporila primjenu američkih sankcija u Njemačkoj. Sud, pred kojim je prvi put pokrenut postupak u kontekstu Statuta Europske unije o blokiranju, presudio je da se pred nacionalnim sudovima u okviru građanskog postupka može pozvati na zabranu postupanja u skladu sa sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države izrekle protiv Irana, predviđenu pravom Unije.

Osvrt na najvažnije presude godine

ZAŠTITA POTROŠAČA

Europskom politikom zaštite potrošača nastoje se zaštititi zdravlje, sigurnost te gospodarski i pravni interesi potrošača, neovisno o mjestu u Uniji u kojem borave, u kojem se kreću ili u kojem obavljaju kupnju.

Sud Europske unije – zaštita prava potrošača u Europskoj uniji

Pojedinac je podnio tužbu protiv društva Mercedes-Benz Group jer je smatrao da mu je to društvo nanijelo štetu kad je njegovo vozilo opremilo softverom (koji se naziva poremećajni uređaj) koji smanjuje stopu povrata ispušnih plinova po hladnom vremenu. Prema njegovu mišljenju, taj softver ima štetne posljedice za okoliš te je protivan pravu Unije. U njemačkom se pravu u slučaju obične nepažnje može priznati pravo na naknadu štete ako je povrijeđen zakon namijenjen zaštiti drugih osoba. Stoga je njemački sud postavio pitanje Sudu štite li se pravom Unije posebni interesi pojedinačnog kupca takvog vozila. Sud je presudio da se pravom Unije uspostavlja izravna veza između proizvođača automobila i pojedinačnog kupca motornog vozila. Stoga kupac motornog vozila opremljenog nezakonitim poremećajnim uređajem ima pravo na naknadu štete od proizvođača automobila ako je tim uređajem nanesena šteta tom kupcu.

Presuda Mercedes-Benz Group od 21. ožujka 2023. (C-100/21)
Španjolski sud pokrenuo je postupak pred Sudom u pogledu usklađenosti s pravom Unije lokalnog propisa o uslugama privatnog najma vozilâ s vozačem (u daljnjem tekstu: usluga PNV-a) u aglomeraciji Barcelone. Tim se propisom zahtijeva da poduzetnici koji već imaju odobrenje za pružanje tih usluga na nacionalnoj razini ishode dodatnu dozvolu kako bi mogli poslovati u aglomeraciji Barcelone. Njime se također broj dozvola za pružanje usluga PNV-a ograničava na omjer od jedne takve dozvole na trideset dozvola za pružanje usluga taksija dodijeljenih za tu aglomeraciju. Sud je presudio da se ishođenje dodatne dozvole uz onu predviđenu na nacionalnoj razini može pokazati potrebnim za dobro upravljanje prijevozom, ali da ograničenje broja dozvola za pružanje usluga PNV-a predstavlja neopravdano ograničenje slobode poslovnog nastana te je stoga protivno pravu Unije.

Presuda Prestige and Limousine od 8. lipnja 2023. (C-50/21)
Biciklist koji se kretao električnim biciklom po javnoj cesti kod Brugesa (Belgija) udarilo je vozilo te je preminuo nekoliko mjeseci kasnije. Tijekom sudskog postupka čiji je cilj bio utvrditi eventualno pravo na naknadu štete, nastao je spor u pogledu pitanja treba li električni bicikl kvalificirati kao „vozilo”. Ta je kvalifikacija (koja ovisi o tumačenju direktive Unije) ključna kako bi se odredilo je li žrtva bila vozač „motornog vozila” ili može tražiti automatsku naknadu štete kao „ranjiv sudionik u prometu” u skladu s belgijskim pravom. Sud je u svojoj presudi smatrao da se na električni bicikl ne primjenjuje obvezno osiguranje motornih vozila jer ga ne pokreće isključivo mehanička snaga. Naime, uređaji koje ne pokreće isključivo mehanička snaga, kao što je električni bicikl koji upotrebom početne snage mišića može ubrzati do brzine od 20 km/h, ne mogu uzrokovati tjelesne ozljede ili imovinsku štetu koja je usporediva s onima koje mogu uzrokovati motocikli, vozila, kamioni ili druga vozila koje pokreće isključivo mehanička snaga i koja mogu dostići znatno višu brzinu.

Presuda KBC Verzekeringen od 12. listopada 2023. (C-286/22)
Nekoliko je država članica, među kojima i Slovačka, nakon pandemije bolesti Covid-19 donijelo mjere koje se odnose na povrat uplata koji putničke agencije moraju izvršiti za putovanja otkazana zbog zdravstvenih razloga. Ti nacionalni propisi omogućuju izdavanje vaučera koji se mogu iskoristiti tijekom 18 mjeseci i za koje se povrat izvršava tek po isteku tog roka. Kako bi se opravdale te inicijative, istaknuti su rizici od nesolventnosti i poteškoće s kojima su se suočavali organizatori putovanja. Sud je presudio da se države članice ne mogu pozvati na višu silu kako bi odstupile od obveze punog povrata koja je predviđena Direktivom o putovanjima u paket-aranžmanima. Smatrao je da se povrat vrijednosti putovanja mora izvršiti u obliku isplate novčanog iznosa: putničke agencije ne mogu nuditi vaučere osim ako putnik dobrovoljno ne prihvati takav način povrata. Time što je donijela zakonodavnu izmjenu kojom se putnicima privremeno uskraćuje njihovo pravo na raskid ugovora o putovanju u paket-aranžmanu bez naknade i na ishođenje punog povrata, Slovačka je dakle povrijedila obvezu koju ima na temelju prava Unije.

Presude UFC que Choisir i CLCV (C-407/21) i Komisija/Slovačka od 8. lipnja 2023. (C-540/21)

ZAŠTITA OKOLIŠA

Unija se zalaže za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša i za zaštitu zdravlja ljudi. Oslanja se na načela opreznosti i preventivnog djelovanja te na načelo „onečišćivač plaća”.

Sud i zaštita okoliša

Sud je 2018. utvrdio obvezu Rumunjske da zaustavi nezakonito odlaganje otpada i zatvori 68 odlagališta kojima nije izdana dozvola. Komisija je 2022., nakon što je ocijenila da Rumunjska još nije postupila u skladu s presudom iz 2018., podnijela novu tužbu zbog povrede obveze. Sud je utvrdio da u toj državi članici i dalje postoji 31 odlagalište kojemu nije izdana dozvola. Rumunjskoj je stoga izrečena novčana kazna od 1,5 milijun eura i 600 eura po odlagalištu bez dozvole za svaki dan kašnjenja. Prilikom određivanja te novčane kazne Sud je uzeo u obzir težinu povrede, njezino trajanje i platežnu sposobnost Rumunjske. Nepoštovanje presude iz 2018. dovodi do velike opasnosti od onečišćenja i ozbiljnih posljedica za zdravlje ljudi, zbog ispuštanja štetnih tvari u tlo, zrak i vodu.

Presuda Komisija/Rumunjska od 14. prosinca 2023. (C-109/22)

OSOBNI PODACI

Europska unija donijela je čvrste i dosljedne propise za zaštitu osobnih podataka. Obrada i čuvanje tih podataka trebaju ispunjavati uvjete zakonitosti predviđene propisima te, među ostalim, biti ograničeni na ono što je strogo nužno i ne smiju nerazmjerno zadirati u pravo na privatni život.

Sud u digitalnom svijetu

Pozivajući se na OUZP, građanin je od društva Österreichische Post, glavnog pružatelja poštanskih i logističkih usluga u Austriji, zatražio da mu otkrije identitet primatelja kojima je to društvo priopćilo njegove osobne podatke. Austrijski Vrhovni sud pitao je Sud ima li ispitanik na temelju OUZP-a pravo znati konkretan identitet primatelja. Sud je odgovorio da je, ako su osobni podaci otkriveni li će biti otkriveni primateljima, voditelj obrade dužan obavijestiti ispitanika na njegov zahtjev o konkretnom identitetu tih primatelja. Voditelj obrade može otkriti jedino kategorije predmetnih primatelja samo ako (još) nije moguće utvrditi njihov identitet. Isto vrijedi ako taj voditelj dokaže da je zahtjev očito neutemeljen ili pretjeran.

Presuda Österreichische Post od 12. siječnja 2023. (C-154/21)
Jedan je zaposlenik banke Pankki S, koji je također bio njezin klijent, 2014. doznao da su drugi zaposlenici banke u više navrata izvršili uvid u njegove osobne podatke. Budući da je sumnjao u zakonitost tih uvida, taj je zaposlenik, kojeg je banka Pankki S u međuvremenu otpustila, od te banke zatražio da mu pruži informacije o identitetu osoba koje su izvršile uvid u njegove podatke, točnim datumima i razlozima za uvide. Banka Pankki S odbila je otkriti identitet zaposlenika uz obrazloženje da te informacije predstavljaju osobne podatke tih zaposlenika. U odgovoru na pitanje finskog suda Sud je presudio da svaka osoba ima pravo znati datum i razloge zbog kojih su izvršeni uvidi u njegove osobne podatke i da okolnost da voditelj obrade obavlja bankarsku djelatnost ne utječe na opseg tog prava.

Presuda Pankki S od 22. lipnja 2023. (C-579/21)
U odgovoru na pitanje litavskog Vrhovnog upravnog suda Sud je presudio da se Direktivi o privatnosti i elektroničkim komunikacijama protivi to da se u istragama korupcije u javnoj službi upotrebljavaju podaci proizašli iz elektroničke komunikacije koje su pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga zadržali i zatim stavili na raspolaganje tijelima u svrhu borbe protiv teškog kriminaliteta. Usto, podaci o prometu i lokaciji, koje su pružatelji usluga zadržali u svrhu borbe protiv teškog kriminaliteta i koji su stavljeni na raspolaganje tijelima, ne mogu se a posteriori prenijeti drugim tijelima u svrhu borbe protiv koruptivnih povreda dužnosti.

Presuda Lietuvos Respublikos generalinė prokuratūra od 7. rujna 2023. (C-162/22)
Pacijent je od svojeg zubara zatražio da mu bez naknade osigura kopiju njegove medicinske dokumentacije, ali je zubar tražio da on sam snosi troškove povezane s dobivanjem te kopije. Budući da je smatrao da ima pravo na besplatnu kopiju, pacijent je pokrenuo postupak pred njemačkim sudovima. U odgovoru na prethodno pitanje koje mu je upućeno, Sud je podsjetio na to da se OUZP-om propisuje pravo pacijenta da dobije prvu kopiju medicinske dokumentacije, a da to u načelu ne podrazumijeva nikakve troškove i na to da voditelj obrade može zahtijevati plaćanje samo za naknadne kopije. Stoga je zubar dužan bez naknade osigurati prvu kopiju podataka pacijenta, pri čemu pacijent ne treba opravdati svoj zahtjev.

Presuda FT (Kopija medicinske dokumentacije) od 26. listopada 2023. (C-307/22)

JEDNAKO POSTUPANJE I RADNO PRAVO

Europska unija ima više od 240 milijuna radnika. Velik broj građana stoga ima izravnu korist od odredbi europskog radnog prava kojim se utvrđuju minimalni standardi u pogledu uvjeta rada i zapošljavanja i time dopunjuju politike koje vode države članice.

Sud Europske unije: jamčenje jednakog postupanja prema manjinama i zaštite njihovih prava

Sud Europske unije na radnom mjestu – zaštita prava radnika

U odgovoru na pitanje poljskog suda Sud je podsjetio na to da se zaštita od diskriminacije, koju pruža Direktiva 2000/78 o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, primjenjuje na svaku profesionalnu djelatnost koja je stvarna i koja se obavlja u okviru stabilnog pravnog odnosa. Primjenjuje se i na djelatnost koju obavlja samozaposleni radnik koji radi na temelju ugovora o djelu. Odluka o prekidu i neobnavljanju takvog ugovora stavlja samozaposlenog radnika u situaciju koja je usporediva sa situacijom zaposlenog otpuštenog radnika. Osim toga, Sud je naglasio da se slobodom ugovaranja ne može opravdati odbijanje sklapanja ugovora s osobom zbog njezine spolne orijentacije.

Presuda TP (Audiovizualni montažer za javnu televiziju) od 12. siječnja 2023. (C-356/21)
Njemački pilot radio je za zračnog prijevoznika s nepunim radnim vremenom te se u njegovu ugovoru o radu predviđala osnovna plaća koja je ovisila o vremenu letačke dužnosti. Imao je pravo i na naknadu za prekovremeni rad ako bi mjesečno odradio određeni broj sati letačke dužnosti i prekoračio određene pragove utvrđene u njegovu ugovoru. Međutim, ti su pragovi bili jednaki za pilote koji su radili s punim radnim vremenom i pilote koji su radili s nepunim radnim vremenom. Njemački sud pitao je Sud predstavljaju li nacionalna pravila kojima se zahtijeva da radnik s nepunim radnim vremenom odradi isti broj radnih sati kao i radnik s punim radnim vremenom kako bi dobio naknadu za prekovremeni rad diskriminaciju koja je zabranjena s obzirom na pravo Unije. Sud je odgovorio potvrdno i naglasio da dobivanje plaće uvećane za prekoračenje određenog broja radnih sati ne može radnika s nepunim radnim vremenom staviti u nepovoljniji položaj.

Presuda Lufthansa CityLine od 19. listopada 2023. (C-660/20)
Strojovođa koji je bio zaposlen u društvu MÁV-START, mađarskom nacionalnom željezničkom prijevozniku, osporavao je odluku svojeg poslodavca da mu ne odobri razdoblje dnevnog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 11 sati. Na temelju Direktive o organizaciji radnog vremena to se razdoblje odmora treba odobriti radniku tijekom svakog razdoblja od 24 sata kad to razdoblje prethodi tjednom ili godišnjem odmoru ili se nastavlja na njih. Sud je istaknuo da su razdoblja dnevnog i tjednog odmora dva autonomna prava kojima se nastoje postići različiti ciljevi. Razdoblje dnevnog odmora nije dio razdoblja tjednog odmora nego mu se dodaje, čak i ako mu neposredno prethodi. Stoga radnicima treba jamčiti stvarno uživanje svakog od tih prava.

Presuda MÁV-START od 2. ožujka 2023. (C-477/21)

EUROPSKO GRAĐANSTVO

Sve osobe koje imaju državljanstvo neke države članice Unije automatski su građani Europske unije. Građanstvo Unije dodaje se nacionalnom državljanstvu i ne zamjenjuje ga. Građani Europske unije imaju posebna prava zajamčena europskim ugovorima.

Kći danske državljanke i američkog državljanina koja od rođenja u Sjedinjenim Američkim Državama ima dvostruko, dansko i američko državljanstvo, zatražila je u Danskoj, u dobi od 22 godine, zadržavanje danskog državljanstva, što joj je odbijeno na temelju primjenjivog danskog propisa. U odgovoru na pitanje danskog suda o usklađenosti tog propisa s pravom Unije, Sud je presudio da Danska u načelu može predvidjeti da njegovi državljani rođeni u inozemstvu, koji nikad nisu živjeli na njezinu državnom području, gube dansko državljanstvo u dobi od 22 godine. Međutim, ta mjera mora biti u skladu s načelom proporcionalnosti ako dovodi i do gubitka europskog građanstva. To je slučaj ako osoba o kojoj je riječ nema državljanstvo druge države članice. Stoga se pravu Unije protivi konačan gubitak danskog državljanstva, a time i europskog građanstva, a da dotična osoba o tome nije obaviještena niti je imala mogućnost zatražiti pojedinačnu ocjenu posljedica tog gubitka.

Presuda Udlændinge- og Integrationsministeriet od 5. rujna 2023. (C-689/21)

MIGRACIJE

Europska unija donijela je niz pravila kako bi uspostavila učinkovitu, humanitarnu i sigurnu europsku migracijsku politiku. U zajedničkom europskom sustavu azila utvrđuju se minimalni standardi primjenjivi na postupanje prema svim tražiteljima azila i razmatranje njihovih zahtjeva u cijeloj Uniji.

Dva sirijska državljana, osobe X i Y, vjenčali su se 2016. u Siriji i imaju dvoje djece. Suprug Y napustio je Siriju 2019. kako bi otišao u Belgiju, dok su supruga X i njihovo dvoje djece ostali u Siriji. Belgijska uprava priznala je 2022. suprugu Y status izbjeglice u Belgiji. Odvjetnik supruge X i djece zatražio je porukom elektroničke pošte spajanje obitelji kako bi se pridružili suprugu Y u Belgiji te je naveo da zbog iznimnih okolnosti na sjeverozapadu Sirije ne mogu otići u belgijsko diplomatsko predstavništvo kako bi ondje podnijeli zahtjev. Ured za strance odgovorio je da se belgijskom zakonodavstvu protive zahtjevi podneseni porukom elektroničke pošte te je suprugu X i njezinu djecu pozvao da se obrate belgijskom veleposlanstvu. U odgovoru na pitanje belgijskog suda Sud je presudio da se belgijsko zakonodavstvo kojim se nalaže osobna prisutnost u diplomatskom predstavništvu radi podnošenja zahtjeva za spajanje obitelji protivi pravu Unije. Međutim, propisom se može predvidjeti mogućnost da se osobna nazočnost zahtijeva u kasnijoj fazi.

Presuda Afrin od 18. travnja 2023. (C-1/23 PPU)
Mađarska je uvela zakon kojim se osobe iz trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje se nalaze na njezinu državnom području ili na njezinim granicama obvezuje da, prije nego što u njoj mogu podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu, prvo odu u jedno od njezinih veleposlanstava u inozemstvu, odnosno u Srbiji ili Ukrajini, kako bi ondje podnijele izjavu i dobile dozvolu ulaska na državno područje. Sud je presudio da je Mađarska stvorila nerazumne prepreke za tražitelje azila koje su protivne temeljnim načelima Unije jer je podnošenje zahtjeva za azil učinila pretjerano složenim. Ta se mjera ne može opravdati suzbijanjem zaraznih bolesti u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 jer nije proporcionalna s obzirom na cilj koji se nastoji postići.

Presuda Komisija/Mađarska od 22. lipnja 2023. (C-823/21)

VLADAVINA PRAVA

U Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kao i u Ugovoru o Europskoj uniji, izričito se upućuje na vladavinu prava kao jednu od vrijednosti koje su zajedničke državama članicama. Neovisnost i nepristranost sudova bitni su elementi vladavine prava.

Poštovanje vladavine prava u Uniji

Komisija je pred Sudom osporavala poljsku reformu pravosuđa iz prosinca 2019. Sud je prihvatio Komisijinu tužbu i podsjetio na to da su države članice dužne izbjeći svako slabljenje svojeg zakonodavstva u području organizacije pravosuđa s obzirom na vrijednost vladavine prava. Sud je presudio da s pravom Unije nije u skladu činjenica da bi o pitanjima povezanima sa statusom nacionalnih sudaca, od kojih se traži da sami primjenjuju pravo Unije, i izvršavanjem njihovih dužnosti mogao odlučivati sud koji ne ispunjava zahtjev neovisnosti i nepristranosti. Usto, nacionalne suce ne može se spriječiti da odlučuju ispunjava li neki sud ili sudac zahtjeve djelotvorne sudske zaštite koji proizlaze iz prava Unije, po potrebi upućivanjem prethodnog pitanja Sudu. Naposljetku, nacionalne odredbe kojima se sucima nalaže da otkriju svoje eventualno članstvo u udruženju, neprofitnoj zakladi ili političkoj stranci i kojima se predviđa objava tih informacija na internetu, protivne su zaštiti osobnih podataka i poštovanju privatnog života.

Presuda Komisija/Poljska od 5. lipnja 2023. (C-204/21)

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

Propisi koje je Unija donijela za zaštitu intelektualnog vlasništva (autorska prava) i industrijskog vlasništva (pravo žiga, zaštita dizajna) poboljšavaju konkurentnost poduzetnika time što stvaraju okruženje pogodno za kreativnost i inovacije.

Intelektualno vlasništvo na Općem sudu Europske unije

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) odbio je zahtjev za međunarodnu registraciju verbalnog znaka „EMMENTALER”. Emmentaler Switzerland osporavao je tu odluku, koju je EUIPO ponovno potvrdio zbog opisnog karaktera žiga. Opći sud u svojoj je presudi odbio tužbu koju je podnio Emmentaler Switzerland jer je smatrao da njemačka javnost znak EMMENTALER odmah razumije kao vrstu sira, zbog čega je riječ o opisnom žigu. Naime, kako bi se odbila registracija nekog znaka, dovoljno je da on u jednom dijelu Unije ima opisni karakter. Pojam „EMMENTALER” stoga se ne može zaštititi kao žig Europske unije za sireve.

Presuda Emmentaler Switzerland/EUIPO (EMMENTALER) od 24. svibnja 2023. (T-2/21)
Talijanski proizvođač karnevalske odjeće osporavao je pred Općim sudom registraciju logotipa Batman kao žiga Europske unije. Opći sud presudio je da dokazi koje je taj proizvođač podnio nisu dovoljni da se dokaže da taj žig, koji prikazuje šišmiša u ovalnom okviru, nema razlikovni karakter. Upravo taj razlikovni karakter omogućuje javnosti da proizvode obuhvaćene žigom poveže s izdavačem Batmana, društvom DC Comics, i da ih razlikuje od proizvoda drugih poduzetnika.

Presuda Aprile e Commerciale Italiana/EUIPO - DC Comics od 7. lipnja 2023. (T-735/21)
U okviru spora između rumunjskih organizacija za ostvarivanje autorskih prava i zračnog prijevoznika Sud je presudio da emitiranje glazbenog djela kao pozadinske glazbe u putničkom prijevoznom sredstvu predstavlja priopćavanje javnosti u smislu prava Unije. Suprotno tomu, sama ugradnja opreme za ozvučenje u prijevozno sredstvo i, ovisno o slučaju, računalnog programa koji omogućuje emitiranje pozadinske glazbe, ne predstavlja takvo priopćavanje. Stoga se pravu Unije protivi nacionalni propis kojim se utvrđuje presumpcija priopćavanja glazbenih djela javnosti koja se temelji na samom postojanju sustava ozvučenja u prijevoznim sredstvima.

Presude Blue Air Aviation i UPFR od 20. travnja 2023. (spojeni predmeti C-775/21 i C-826/21)
Nakon postupka pred Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) u vezi s registracijom trodimenzionalnog znaka skutera „Vespa”, društvo Piaggio podnijelo je tužbu Općem sudu. Ono je EUIPO-u dostavilo više relevantnih dokaza, poput ispitivanjâ javnog mnijenja, podataka o obujmu prodaje, činjenice da je „Vespa” predstavljena u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, korištenja skuterima „Vespa” u svjetski poznatim filmovima poput „Praznika u Rimu” ili njihova prisustva u klubovima „Vespa” u mnogobrojnim državama članicama. Prema mišljenju društva Piaggio, ti dokazi potvrđuju da se „Vespa” doživljava kao ikona i da je, prema tome, opće poznata diljem Unije. Opći sud složio se s društvom Piaggio i naveo da dokazi potvrđuju razlikovni karakter stečen uporabom žiga u cijeloj Uniji.

Presuda Piaggio & C./EUIPO - Zhejiang Zhongneng Industry Group od 29. studenoga 2023. (T-19/22)

MJERE OGRANIČAVANJA I VANJSKA POLITIKA

Mjere ograničavanja ili „sankcije” predstavljaju bitno sredstvo zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije za zaštitu njezinih vrijednosti, njezinih temeljnih interesa i njezine sigurnosti. Sankcijama se nastoji potaknuti promjena politike ili postupanje subjekata ili osoba na koje se sankcije odnose.

Belaeronavigacija, bjelorusko poduzeće u državnom vlasništvu zaduženo za regulaciju zračnog prostora, uvršteno je na popise sankcija Vijeća Europske unije zbog odgovornosti za preusmjeravanje leta FR4978 u zračnu luku Minsk 23. svibnja 2021. koje je dovelo do uhićenja dvaju protivnika režima koji su se nalazili na tom letu (Raman Pratasevič i Sofia Sapega). Opći sud prvi je put tumačio pojam „osoba odgovorna za represiju” i odbio tužbu društva Belaeronavigacija jer je smatrao da je državno poduzeće moralo znati da to preusmjeravanje pridonosi represiji protiv civilnog društva i demokratske oporbe u Bjelarusu.

Presuda Belaeronavigacija/Vijeće od 17. veljače 2023. (T-536/21)
U odgovoru na nezakonito pripojenje Krima i grada Sevastopolj Rusiji u ožujku 2014. Vijeće Europske unije donijelo je 17. ožujka 2014. niz mjera ograničavanja. Nakon izbijanja rata velikih razmjera u veljači 2022. koji Rusija vodi protiv Ukrajine, Vijeće je na popise osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja dodalo članove vlade, banke, poslovne osobe i članove Savezne skupštine (Državna duma). Konkretno, Vijeće je dodalo ime Violette Prigožine, majke Jevgenija Prigožina, koji je odgovoran za upućivanje plaćenika grupe Wagner koja se u Ukrajini bori za Rusiju. Opći sud prihvatio je zahtjev za poništenje akata Vijeća usmjerenih protiv V. Prigožine jer je smatrao da se njezino uvrštavanje na popise temelji isključivo na roditeljskom odnosu s njezinim sinom, što nije dovoljno za opravdanje takvih mjera.

Presuda Prigožina/Vijeće od 8. ožujka 2023. (T-212/22)
Uslijed pogoršanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Venezueli Vijeće Europske unije donijelo je 2017. mjere ograničavanja zbog stanja u toj državi. Opći sud odbio je 2019. tužbu Venezuele protiv tih mjera jer te sporne mjere nisu izravno utjecale na pravni položaj te države. Sud, kojemu je podnesena žalba, ukinuo je tu presudu Općeg suda 2021. te mu je vratio predmet na ponovno ispitivanje. Opći sud svojom je presudom iz 2023. odbio sve tužbene razloge koje je Venezuela istaknula radi poništenja navedenih mjera ograničavanja.

Presuda Venezuela/Vijeće od 13. rujna 2023. (T-65/18 RENV)
Roman Arkadjevič Abramovič poslovni je čovjek koji ima rusko, izraelsko i portugalsko državljanstvo. On je glavni dioničar društva majke Evraz, jedne od glavnih ruskih grupa u području čelika i rudarstva te jednog od najvećih ruskih poreznih obveznika. Nakon napada Rusije na Ukrajinu, Vijeće je zamrznulo sredstva i zabranilo ulazak na područje Europske unije ili provoz preko njega vodećih poslovnih osoba koje obavljaju djelatnosti u gospodarskim sektorima koji osiguravaju znatan izvor prihoda ruskoj vladi. R. A. Abramovič osporavao je pred Općim sudom svoje uvrštenje na popise mjera ograničavanja i zadržavanje na njima s ciljem povećanja pritiska na Rusiju. Opći sud odbio je tužbu R. A. Abramoviča i tako potvrdio izrečene mu mjere ograničavanja.

Presuda Abramovič/Vijeće od 20. prosinca 2023. (T-313/22)

TRGOVINSKA POLITIKA

Trgovinska politika u isključivoj je nadležnosti Unije. Ona svojim propisima uređuje trgovinska pitanja te sklapa međunarodne trgovinske sporazume. Zajedničkim jednoglasnim djelovanjem na svjetskoj pozornici Unija se stavlja u snažan položaj kada je u pitanju međunarodna trgovina.

Sjedinjene Američke Države povećale su 2020. carine na uvoz određenih europskih proizvoda od aluminija i čelika. Komisija je zauzvrat donijela uredbu kojom je uvela dodatne carine na uvoz određenih proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država u Uniju. Zippo Manufacturing Co., američki proizvođač upaljača pogođen tim povećanjem, pobijao je navedenu mjeru pred Općim sudom, koji je poništio spomenutu uredbu. Prema mišljenju tog suda, Komisija je povrijedila pravo društva Zippo na saslušanje i, slijedom toga, načelo dobre uprave. Ona je trebala saslušati društvo Zippo prije navedenog povećanja carina s obzirom na to da je znala da će se ono uglavnom odnositi na upaljače koje proizvodi to društvo.

Presuda Zippo Manufacturing i dr./Komisija od 18. listopada 2023. (T-402/20)

PRETHODNA POREZNA MIŠLJENJA (TAX RULINGS)

Izravno oporezivanje u načelu je u nadležnosti država članica. Međutim, prilikom takvog oporezivanja treba poštovati temeljna pravila Europske unije, kao što je zabrana državnih potpora. Stoga Unija nadzire zakonitost prethodnih poreznih mišljenja (tax rulings) država članica koje poduzetnicima odobravaju poseban porezni tretman.

Prethodnim poreznim mišljenjem (tax ruling) iz 2003., luksemburška tijela prihvatila su prijedlog grupe Amazon u vezi s tretmanom društva kćeri sa sjedištem u Luksemburgu u području poreza na dobit. Komisija je smatrala da to mišljenje čini državnu potporu nespojivu s unutarnjim tržištem. Odlučujući o tužbama Luksemburga i Amazona Opći sud poništio je Komisijinu odluku, smatrajući da ona nije dokazala da je društvu kćeri grupe Amazon bez osnove smanjeno porezno opterećenje. Sud je odbio Komisijinu žalbu protiv presude Općeg suda, ocijenivši da je potonji pogrešno odredio „relevantni sustav” za potrebe ocjene postojanja navedene potpore.

Presuda Komisija/Amazon.com i dr. od 14. prosinca 2023. (C-457/21 P)
Komisija je 2018. utvrdila da su luksemburška porezna tijela izdala prethodna porezna mišljenja za grupu Engie koja su potonjoj, prema mišljenju te institucije, omogućila da izbjegne oporezivanje prihoda koje su ostvarila njezina društva kćeri sa sjedištem u Luksemburgu. Komisija je smatrala da ta mišljenja čine državne potpore nespojive s unutarnjim tržištem. Budući da je Opći sud odbio njihove tužbe, grupa Engie i Luksemburg podnijeli su žalbu Sudu, koji je ocijenio da je Komisija pogriješila pri određivanju „referentnog sustava” za potrebe ocjene selektivnosti tih poreznih mjera i stoga pri njihovoj kvalifikaciji kao zabranjenih državnih potpora.

Presude Luksemburg/Komisija i Engie Global LNG Holding i dr./Komisija (spojeni predmeti C-451/21 P i C-454/21 P)

TRŽIŠNO NATJECANJE

Europska unija osigurava poštovanje pravila kojima se štiti slobodno tržišno natjecanje. Zabranjene su prakse koje imaju za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu te se mogu sankcionirati novčanim kaznama.

Komisija je provela istragu geografskog blokiranja određenih računalnih videoigara na platformi Steam. Utvrdila je da su operator te platforme Valve i pet izdavača videoigara (Bandai, Capcom, Focus Home, Koch Media i ZeniMax), povrijedili pravo tržišnog natjecanja Unije. Komisija je društvu Valve i pet izdavača prigovorila da su sudjelovali u nizu protutržišnih sporazuma ili usklađenih djelovanja. Cilj im je bio ograničiti prekograničnu prodaju uspostavom funkcija teritorijalnog nadzora, osobito u baltičkim zemljama i određenim zemljama središnje i istočne Europe. Valve je Komisijinu odluku osporavao pred Općim sudom. Opći sud odbio je tužbu jer je smatrao da je Komisija pravilno utvrdila da između društva Valve i svakog od pet izdavača postoji sporazum čiji je cilj ograničiti paralelne uvoze geografskim blokiranjem aktivacijskih ključeva za videoigre o kojima je riječ na platformi Steam. Cilj je tog geografskog blokiranja bio spriječiti da videoigre, koje se u određenim zemljama distribuiraju po niskoj cijeni, kupuju distributeri ili korisnici koji se nalaze u drugim zemljama u kojima su cijene znatno više.

Presuda Valve Corporation/Komisija od 27. rujna 2023. (T-172/21)

PRISTUP DOKUMENTIMA

Transparentnost javnog života ključno je Unijino načelo. Svaki građanin ili pravna osoba Unije može u načelu pristupiti dokumentima institucija. Međutim, u određenim slučajevima taj se pristup može uskratiti ako je to opravdano.

Emilio De Capitani podnio je zahtjev za pristup određenim dokumentima koji su razmijenjeni unutar radne skupine „Pravo društava” Vijeća Europske unije, a koji se odnose na zakonodavni postupak čiji je cilj izmijeniti Direktivu 2013/34 o godišnjim financijskim izvještajima. Vijeće je odbilo pristup jer bi otkrivanje tih dokumenata ozbiljno ugrozilo njegov proces odlučivanja, pri čemu je smatralo da su informacije preosjetljive i previše tehničke da bi ih se moglo otkriti. E. De Capitani osporavao je tu odluku pred Općim sudom. Taj je sud ispitao, u kontekstu zakonodavnih postupaka Europske unije, usklađenost načela javnosti i transparentnosti s izuzećem otkrivanja dokumenata radi zaštite procesa odlučivanja. Opći sud naglasio je da je zakonodavac u sustavu utemeljenom na načelu demokratskog legitimiteta dužan odgovarati javnosti za svoje radnje. Kako bi građani mogli ostvariti svoja demokratska prava, mora im se omogućiti detaljno praćenje procesa odlučivanja u okviru institucija koje sudjeluju u zakonodavnim postupcima. Opći sud stoga je poništio odluku Vijeća kojom se odbija pristup radnim dokumentima o Direktivi.

Presuda De Capitani/Vijeće od 25. siječnja 2023. (T-163/21)

Uprava za istraživanje i dokumentaciju, u okviru svoje Zbirke kratkih prikaza, nudi pravnim stručnjacima „Izbor glavnih presuda” i „Mjesečni bilten sudske prakse” Suda i Općeg suda.

Pravosudna aktivnost

A | Sud u 2023. B | Opći sud u 2023. C | Sudska praksa u 2023.

A | Sud u 2023.

Aktivnost i razvoj Suda

Koen Lenaerts

Predsjednik Suda Europske unije

Članovi Suda

K. Lenaerts

L. Bay Larsen

A. Arabadjiev

A. Prechal

K. Jürimäe

C. Lycourgos

E. Regan

M. Szpunar

T. von Danwitz

F. Biltgen

N. J. Cardoso da Silva Piçarra

Z. Csehi

O. Spineanu-Matei

J. Kokott

M. Ilešič

J.-C. Bonichot

M. Safjan

S. Rodin

M. Campos Sánchez-Bordona

P. G. Xuereb

L. S. Rossi

I. Jarukaitis

P. Pikamäe

A. Kumin

N. Jääskinen

N. Wahl

J. Richard de la Tour

A. Rantos

I. Ziemele

J. Passer

D. Gratsias

M. L. Arastey Sahún

A. M. Collins

M. Gavalec

N. Emiliou

T. Ćapeta

L. Medina

A. Calot Escobar

B | Opći sud u 2023

Aktivnost i razvoj Općeg suda

Marc van der Woude

Predsjednik Općeg suda

Novosti u sudskoj praksi

Savvas S. Papasavvas

Potpredsjednik Općeg suda

Članovi Općeg suda

M. van der Woude

S. S. Papasavvas

D. Spielmann

A. Marcoulli

F. Schalin

R. da Silva Passos

J. Svenningsen

M. J. Costeira

K. Kowalik-Bańczyk

A. Kornezov

L. Truchot

O. Porchia

M. Jaeger

H. Kanninen

J. Schwarcz

M. Kancheva

E. Buttigieg

V. Tomljenović

S. Gervasoni

L. Madise

N. Półtorak

I. Reine

P. Nihoul

U. Öberg

C. Mac Eochaidh

G. De Baere

R. Frendo

A | Sud u 2023.
B | Opći sud u 2023.
C | Sudska praksa u 2023.