A | Osvrt na najvažnije presude godine

Unija koja se temelji na vrijednosti čovjeka i vladavini prava



Zašto Sud Europske unije postoji?
Pogledati video na YouTubeu


U 2020. obilježena je 20. godišnjica proglašenja Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja) u kojoj se, kao i u Ugovoru o Europskoj uniji, izričito upućuje na vladavinu prava, kao jednu od vrijednosti koje su zajedničke državama članicama Unije i na kojima se ona temelji.

Poveljom se osobito propisuje dostojanstvo, sloboda i jednakost pred zakonom svih pojedinaca kao ljudi, radnika, građana ili stranaka u sudskom postupku. Njezina 54 članka odražavaju preobrazbu iz Europe u kojoj je Zajednica usredotočena na gospodarske interese u Europu u kojoj se Unija temelji na vrijednosti čovjeka.

Sud je 2020. u nekoliko navrata tumačio Povelju i načelo vladavine prava te je pritom imao odlučujuću ulogu u obrani temeljnih sloboda, borbi protiv diskriminacije i izgradnji poštenog pravosuđa.

  • U prethodnom postupku koji je pokrenuo talijanski sud, Sud je tumačio Direktivu o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja. Navedenom se direktivom u tom području provodi opće načelo nediskriminacije propisano u Povelji. Sud je stoga odlučio da homofobne izjave predstavljaju diskriminaciju u području zapošljavanja i obavljanja zanimanja ako ih je dala osoba za koju se može činiti da ima odlučujući utjecaj na poslodavčevu politiku zapošljavanja. Nacionalnim pravom može se predvidjeti da udruženje može pokrenuti sudski postupak radi naknade štete čak i ako oštećenik nije odrediv. Presuda Associazione Avvocatura per i diritti LGBTI od 23. travnja 2020., C-507/18

  • Cilj propisa Flamanske regije (Belgija) jest učiniti obveznim prethodno omamljivanje životinja u svrhu njihova klanja. Budući da to utječe na obredno klanje, židovska i muslimanska udruženja tražila su poništenje tog propisa. Nakon što mu je belgijski sud uputio prethodno pitanje Sud je utvrdio da predmetni propis, kojem nije protivno omamljivanje koje je reverzibilno i ne dovodi do smrti životinje i kojim se ne sprečava stavljanje u promet proizvoda dobivenih od životinja koje su zaklane prilikom obreda izvan Flamanske regije, osigurava pravednu ravnotežu između slobode vjeroispovijedi zajamčene Poveljom i dobrobiti životinja propisane UFEU-om (vidjeti odjeljak „Zaštita potrošača”). Presuda Centraal Israëlitisch Consistorie van België i dr. od 17. prosinca 2020., C-336/19

  • Sud je u okviru tužbe zbog povrede obveze odlučio da ograničenja koja je Mađarska propisala u pogledu financiranja koja civilnim organizacijama pružaju osobe s boravištem odnosno sjedištem izvan te države članice nije u skladu s pravom Unije. Konkretno, ta su ograničenja protivna obvezama koje države članice imaju ne samo na temelju slobode kretanja kapitala propisane Ugovorom o funkcioniranju Europske unije nego i na temelju odredbi Povelje koje se odnose na slobodu udruživanja te na prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života i zaštite osobnih podataka (vidjeti odjeljak „Zaštita osobnih podataka”). Presuda Komisija/Mađarska (Transparentnost udruženja) od 18. lipnja 2020., C-78/18

  • Povodom druge tužbe zbog povrede obveze koja se odnosila na Mađarsku, Sud je s obzirom na Povelju analizirao nacionalni zakon o visokom obrazovanju. Tim se zakonom u Mađarskoj obavljanje djelatnosti obrazovanja kojim se stječe kvalifikacija ustanova visokog obrazovanja smještenih izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP) uvjetuje postojanjem međunarodnog ugovora koji Mađarsku obvezuje u odnosu na treću državu u kojoj predmetna ustanova ima sjedište te time da ta ustanova obavlja djelatnost obrazovanja u svojoj državi članici podrijetla. Sud je naglasio da se takvim okolnostima povređuje akademska sloboda, sloboda osnivanja ustanova visokog obrazovanja i sloboda poduzetništva. Presuda Komisija/Mađarska (Visokoškolsko obrazovanje) od 6. listopada 2020., C-66/18

  • Jedan od hitnih prethodnih postupaka pred Sudom odnosio se na načelo jednakog postupanja prema domaćim državljanima i građanima Europskog gospodarskog prostora (EGP). Sud je naveo da se Povelja primjenjuje kad država članica (u predmetnom slučaju Hrvatska) treba odlučiti o zahtjevu za izručenje koji je podnijela treća država (u predmetnom slučaju Rusija) u pogledu državljanina druge treće države koja je članica Europskog udruženja slobodne trgovine i stranka Sporazuma o EGP-u (Island). Slijedom toga, država članica koja je zaprimila zahtjev za izručenje treba provjeriti da dotični državljanin neće biti podvrgnut smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni u trećoj državi koja je uputila zahtjev za izručenje. Presuda Ruska Federacija od 2. travnja 2020., C-897/19 PPU

  • U kontekstu dvaju hitnih prethodnih postupaka koji su se odnosili na sustavne ili opće nedostatke u pogledu neovisnosti pravosuđa u Poljskoj, Sud je odlučio da se izvršenje europskog uhidbenog naloga (EUN) koji je izdalo poljsko pravosudno tijelo može odbiti samo ako, s obzirom na posebnu situaciju dotične osobe, prirodu predmetne povrede i činjenični kontekst izdavanja tog EUN-a, postoje ozbiljni i utvrđeni razlozi zbog kojih se vjeruje da će ta osoba, nakon predaje poljskim tijelima, biti izložena stvarnoj opasnosti od povrede njezina prava na pošteno suđenje, zajamčenog Poveljom. Presuda Openbaar Ministerie od 17. prosinca 2020., C-354/20 PPU i dr.

  • Sud je proglasio nedopuštenima dva prethodna pitanja koja su se odnosila na poljski propis iz 2017. o stegovnim postupcima protiv sudaca. Međutim, naglasio je da činjenica da su nacionalni suci upućivali prethodna pitanja koja su se pokazala nedopuštenima ne opravdava pokretanje stegovnih postupaka protiv njih. Podsjeća na to da se ne može prihvatiti da se nacionalnim odredbama nacionalni suci podvrgavaju stegovnim postupcima zbog toga što su Sudu uputili prethodno pitanje. Naime, nepodlijeganje stegovnim postupcima ili sankcijama zbog toga predstavlja jamstvo svojstveno neovisnosti pravosuđa. Presuda Miasto Łowicz i Prokurator Generalny od 26. ožujka 2020., C-558/18 i C-563/18

Politika azila

Zbog pojačanih migracijskih tokova i složenosti upravljanja postupcima prihvata migranata Sud je odlučivao o usklađenosti propisa određenih država članica kojima se uređuju postupci azila sa zaštitnim mehanizmima koji se predviđaju pravom Unije. Na temelju Povelje, Direktive o postupcima, Direktive o prihvatu, Direktive o vraćanju i Uredbe Dublin III države članice imaju određen broj obveza kao što je, primjerice, jamstvo djelotvornog pristupa postupku azila.

Sud je 2020. u svojoj sudskoj praksi nastavio davati konkretne odgovore u pogledu definiranja uvjeta za provođenje primjenjivih propisa, pri čemu je nastojao uskladiti pravo na azil sa zaštitom javnog poretka i legitimnim interesima država članica.

  • Sud je na pitanje mađarskog suda upućeno u okviru hitnog prethodnog postupka odlučio da smještanje u tranzitno područje Röszke, na srpsko-mađarskoj granici, tražitelja azila ili državljana trećih zemalja u pogledu kojih je donesena odluka o vraćanju treba kvalificirati kao zadržavanje. Ako se, nakon sudskog nadzora zakonitosti takvog zadržavanja, utvrdi da su osobe zadržane bez valjanog razloga, sud pred kojim se vodi postupak treba ih bez odgode osloboditi ili eventualno treba donijeti mjeru koja je alternativa za zadržavanje. Presuda FMS i dr. od 14. svibnja 2020., C-924/19 PPU i dr.

  • Osim toga, Sud je utvrdio da je Mađarska povrijedila obveze koje ima na temelju prava Unije u pogledu postupaka za priznavanje međunarodne zaštite i vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Konkretno, ograničavanje pristupa postupku međunarodne zaštite, nezakonito zadržavanje tražitelja te zaštite u tranzitnim zonama i sprovođenje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u granično područje, ne poštujući jamstva koja prate postupak vraćanja, predstavljaju povrede prava Unije. Presuda Komisija/Mađarska od 17. prosinca 2020., C-808/18

  • U okviru triju tužbi zbog povrede obveze koje je Komisija podnijela protiv Poljske, Mađarske i Češke Republike, Sud je odlučio da su te tri države članice, time što su odbile postupiti u skladu s privremenim mehanizmom premještanja podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, povrijedile obveze koje imaju na temelju prava Unije. Te države članice ne mogu se pozivati na očuvanje javnog poretka, zaštitu unutarnje sigurnosti ni na navodnu nefunkcionalnost mehanizma premještanja kako bi se općenito izuzele iz provedbe tog mehanizma. Presuda Komisija/Poljska, Mađarska i Češka Republika od 2. travnja 2020., C-715/17 i dr.

Zaštita osobnih podataka



Sud u digitalnom svijetu
Pogledati video na YouTubeu

Europska unija donijela je propise koji su čvrst i dosljedan temelj zaštite osobnih podataka, neovisno o načinu i kontekstu njihova prikupljanja (internetska kupnja, bankovni zajmovi, traženje zaposlenja, zahtjevi tijela javne vlasti za pružanje informacija). Ta se pravila primjenjuju na javne i privatne osobe ili tijela s boravištem odnosno sjedištem u Uniji ili izvan nje, uključujući poduzetnike koji nude robu ili usluge, kao što su Facebook ili Amazon, kada traže ili ponovno upotrebljavaju osobne podatke građana Unije.

Sud je 2020. u nekoliko navrata odlučivao o odgovornostima koje proizlaze iz prikupljanja i obrade tih podataka koje osobito provode nacionalna tijela, uključujući obavještajne službe.

  • Sud je poništio Komisijinu odluku o primjerenosti mehanizma zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Unije u Sjedinjene Američke Države („sustav zaštite”). Ta se odluka nadovezuje na presudu Schrems iz 2015. (C-362/14), u kojoj je Sud poništio Komisijinu odluku kojom se utvrđuje da su Sjedinjene Američke Države osigurale primjerenu razinu zaštite predmetnih podataka („Safe Harbour”). Sud je osobito prigovorio Komisiji to da u novoj odluci nije ograničila pristup tim podacima i njihovu uporabu od strane američkih javnih tijela, uključujući njihove obavještajne službe, na ono što je strogo nužno. Presuda Schrems i Facebook Ireland od 16. srpnja 2020., C-311/18

  • Što se tiče obrade podataka, Sud je potvrdio da se pravu Unije u načelu protive nacionalni propisi kojima se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga u svrhu borbe protiv kaznenih djela ili kriminala nalaže da podatke o prometu i lokaciji korisnika općenito i neselektivno zadržavaju ili prenose javnim tijelima. Međutim, pojasnio je da su moguće iznimke kako bi se suočilo s ozbiljnim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, radi borbe protiv teških kaznenih djela ili sprečavanja ozbiljnih prijetnji javnoj sigurnosti. Presude Privacy International i La Quadrature du Net i dr. od 6. listopada 2020., C-623/17 i C-511/18 i dr.


  • Konačno, Sud je utvrdio da je Mađarska povrijedila obveze koje ima na temelju prava Unije jer je osobama s boravištem odnosno sjedištem izvan njezina državnog područja propisala ograničenja u pogledu financiranja civilnih organizacija. Naime, mađarskim se zakonom civilnim organizacijama koje primaju inozemnu pomoć koja prelazi određeni prag, pod prijetnjom sankcija, nalažu obveze registracije, prijave i objave. Sud je smatrao da su ta ograničenja diskriminatorna i protivna ne samo slobodama kretanja kapitala i udruživanja, nego i načelima poštovanja privatnog života (vidjeti odjeljak „Unija koja se temelji na vrijednosti čovjeka i vladavini prava”) i zaštite osobnih podataka. Presuda Komisija/Mađarska (Transparentnost udruženja) od 18. lipnja 2020., C-78/18

Zaštita potrošača

Jedan od glavnih prioriteta Unije je zaštita potrošača. Unija brine o unapređenju njihova zdravlja i sigurnosti, nastoji osigurati primjenu pravila koja ih štite i unaprijediti njihovo poznavanje prava koja imaju, neovisno o tome u kojem dijelu područja Unije žive, kojim dijelom putuju ili gdje u Uniji obavljaju kupnju.

Sud je 2020. u nekoliko navrata odlučivao o opsegu pravâ potrošača.

 Sud Europske unije – zaštita prava potrošača u Uniji
Pogledati video na YouTubeu

  • Sud je prvi put tumačio propis Unije kojim se utvrđuje „neutralnost interneta” u dvama mađarskim predmetima koji su se odnosili na poslovne prakse koje se sastoje od odobravanja povlaštenih tarifa (tarifa bez dodatnih troškova) za upotrebu određenih „povlaštenih” aplikacija i istodobno mjera blokiranja ili usporavanja prometa u slučaju upotrebe drugih aplikacija. Odlučio je da se zahtjevima zaštite prava internetskih korisnika i nediskriminirajućem postupanju u pogledu prometa protive takve prakse. Presuda Telenor Magyarország Zrt od 15. rujna 2020., C-807/18 i C-39/19

  • U predmetima koji su se odnosili na namještene prostore koji se nude za najam na internetskoj stranici Airbnb Sud je odlučio da je nacionalni propis kojim se zahtijeva odobrenje za ponavljano kratkoročno iznajmljivanje stambenih prostora tranzitnim klijentima koji ondje ne prijavljuju prebivalište u skladu s pravom Unije. Naime, Sud je smatrao da je suzbijanje nestašice stambenih prostora za dugoročni najam važan razlog u općem interesu koji opravdava takav propis. Presuda Cali Apartments od 22. rujna 2020., C-724/18 i dr.

  • U području nepoštenih odredbi u potrošačkim ugovorima Sud je smatrao da, u ugovorima o hipotekarnom kreditu, ugovorna odredba kojom se predviđa primjena promjenjive kamatne stope na temelju referentnog indeksa nacionalnih štedionica predstavlja nepoštenu ugovornu odredbu ako ona nije jasna i razumljiva. Ako je to slučaj, nacionalni sudovi mogu je zamijeniti ugovornom odredbom koja se temelji na drugim kriterijima propisanim zakonom kako bi se izbjegle posebno nepovoljne posljedice za potrošače, kao što je proglašenje ništavosti ugovora o zajmu. Presuda Gómez del Moral Guasch od 3. ožujka 2020., C-125/18

  • Sud je također pojasnio da, iako se nacionalnim propisom može predvidjeti rok zastare za potrošačevu tužbu za povrat, taj rok ne smije biti manje povoljan od roka predviđenog za slične tužbe niti smije onemogućavati ili pretjerano otežati ostvarivanje prava potrošača. Presuda Raiffeisen Bank od 9. srpnja 2020., C-698/18 i dr.

  • U području označivanja kozmetičkog proizvoda, Sud je odlučio da podatak o „funkciji” koji treba navesti na posudi i ambalaži treba jasno informirati potrošača o uporabi i načinu primjene tog proizvoda. Podaci koji se odnose na posebne mjere opreza za uporabu tog proizvoda, njegovu funkciju i sastojke ne mogu se, naime, nalaziti u poslovnom katalogu na koji se upućuje simbolom ruke s otvorenom knjigom koji se nalazi na posudi ili ambalaži. Presuda A.M./E.M. od 17. prosinca 2020., C-667/19

  • U području zaštite potrošača i okoliša Sud je odlučio da proizvođač automobila ne može u svoja vozila ugraditi softver koji može utjecati na rezultate homologacijskog ispitivanja u pogledu emisija onečišćujućih plinova. Potrošači koji su pretrpjeli štetu zbog toga što je na vozilima koje su kupili provedena nezakonita manipulacija mogu pokrenuti postupak protiv proizvođača automobila pred sudovima država članica u kojima su im prodana ta vozila. Naime, šteta koju je pretrpio kupac nastala je u državi članici u kojoj je vozilo kupljeno po cijeni koja je veća od njegove stvarne vrijednosti. Presuda CLCV i dr. od 17. prosinca 2020., C-693/18 / Presuda Verein für Konsumenteninformation od 9. srpnja 2020., C-343/19

  • Bolja zaštita potrošača i okoliša proizlazi i iz presude Općeg suda kojom je odbijen zahtjev PlasticsEurope, međunarodne udruge koja zastupa i brani interese poduzetnika koji proizvode i uvoze proizvode od plastike, te je potvrđena odluka Europske agencije za kemikalije kojom se zahtijeva autorizacija za bisfenol A kao tvar koja istodobno ima svojstva endokrine disrupcije i vjerojatne ozbiljne učinke na okoliš. Presuda PlasticsEurope od 16. prosinca 2020., T-207/18

  • Dvije presude objavljene 2020. odnosile su se na potrošnju mesa. Sud je u jednoj od tih presuda odlučio da se pravu Unije ne protivi nacionalni propis kojim se nalaže omamljivanje životinja prije klanja (vidjeti odjeljak „Unija koja se temelji na vrijednosti čovjeka i vladavini prava”). U drugoj je presudi Opći sud odbio tužbu dva najvažnija svjetska proizvođača i distributera mesa koji su tražili poništenje uredbe kojom im se zbog javnog zdravlja zabranilo da u Uniju izvoze određene proizvode životinjskog podrijetla. Naime, u predmetnom slučaju brazilska tijela nisu za određene nacionalne objekte pružila jamstva koja se u Uniji zahtijevaju u području javnog zdravlja. Presuda Centraal Israëlitisch Consistorie van België od 17. prosinca 2020., C-336/19 / Presuda BRF i SHB Comercio e Industria de Alimentos od 8. srpnja 2020., T-429/18

Zračni prijevoz

Sud je u protekloj godini bio u prilici razviti svoju sudsku praksu u području zračnog prijevoza. Nekoliko je puta odlučivao o odšteti putnicima u određenom broju situacija. Prava potrošača u tom području tako su ojačana zahvaljujući pojašnjenjima Suda.


Što je Sud učinio za mene?
Pogledati video na YouTubeu

  • Sud je smatrao da u slučaju otkazivanja leta ili dužeg kašnjenja putnik u zračnom prijevozu može zahtijevati isplatu odštete predviđene pravom Unije u nacionalnoj valuti prema mjestu svojeg boravka. Smatrao je da se pravom Unije zabranjuje da se zahtjev koji je u tu svrhu podnio takav putnik odbije samo zbog toga što je izražen u toj nacionalnoj valuti. Naime, odbijanje takve isplate protivno je zahtjevu širokog tumačenja prava putnika u zračnom prijevozu, kao i načelu jednakog postupanja prema oštećenim putnicima. Presuda Delfly od 3. rujna 2020., C-356/19

  • Spor između zračnog prijevoznika TAP-a i putnika odnosio se na plaćanje odštete tom putniku zbog toga što je let iz Fortaleze (Brazil) za Oslo (Norveška) s presjedanjem u Lisabonu (Portugal) kasnio u dolasku gotovo 24 sata. Do kašnjenja je došlo zbog toga što je zrakoplov koji je izvodio let iz Lisabona za Oslo na prethodnom letu preusmjeren kako bi se iskrcao putnik koji je u zrakoplovu fizički napao druge putnike. Sud je odlučio da neprihvatljivo ponašanje putnika u zračnom prijevozu može osloboditi zračnog prijevoznika od njegove obveze isplate odštete za otkazivanje ili duže kašnjenje predmetnog leta ili sljedećeg leta koji izvodi on sam istim zrakoplovom. Presuda Transportes Aéreos Portugueses od 11. lipnja 2020., C-74/19

  • U Larnaki (Cipar) uskraćen je ukrcaj kazahstanskom putniku na let rumunjskog zračnog prijevoznika Blue Air za Bukurešt (Rumunjska). To uskraćivanje ukrcaja obrazloženo je podnošenjem putne dokumentacije koja se smatrala neadekvatnom. Sud je u odgovoru na pitanje ciparskog suda smatrao da nije na zračnom prijevozniku da sam konačno utvrdi neadekvatnost takve dokumentacije i da je stoga, u slučaju da putnik to osporava, na nacionalnom sudu da ocijeni jesu li za uskraćivanje ukrcaja postojali opravdani razlozi. Ako to nije slučaj, putnik tada ima pravo na odštetu i pomoć predviđene pravom Unije. Presuda Blue Air od 30. travnja 2020., C-584/18

  • Talijansko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja prigovorilo je Ryanairu to da je na svojoj internetskoj stranici objavio cijene usluge zračnog prijevoza koje na prvi pogled nisu prikazivale određene temeljne stavke. Sud je u odgovoru na pitanje postavljeno s tim u vezi smatrao da zračni prijevoznici prilikom objavljivanja svoje ponude cijena na internetu i od svoje prvotne ponude trebaju navesti iznos PDV-a koji se odnosi na nacionalne letove, naknade za plaćanje kreditnom karticom, kao i troškove prijave ako se ne nudi nikakvo alternativno rješenje za besplatnu prijavu putnika. Presuda Ryanair od 23. travnja 2020., C-28/19

  • Sud je u odgovoru na pitanje Žalbenog suda u Helsinkiju (Finska) smatrao da putnik u zračnom prijevozu koji je pristao putovati zamjenskim letom u izvedbi zračnog prijevoznika koji je trebao izvesti prvotno predviđeni let, ali je otkazao, ima pravo na odštetu zbog dužeg kašnjenja zamjenskog leta. Presuda Finnair od 12. ožujka 2020., C-832/18

Radnici i socijalna sigurnost

Kako bi se olakšalo slobodno kretanje radnika i njihovih obitelji, Europska unija koordinirala je sustave socijalne sigurnosti država članica. Iako se poštuju ovlasti svake države članice da organizira vlastiti sustav, pravom Unije nastoje se, osobito na temelju načela jednakog postupanja, koliko je moguće uskladiti uvjeti rada i zaposlenja upućenih radnika i radnika koje zapošljavaju poduzetnici sa sjedištem u državi članici domaćinu. Cilj koji se želi ostvariti pravom Unije bolja je zaštita sigurnosti i zdravlja radnika.

Od Suda se svake godine opetovano traži da tumači pravo Unije u tom području. Godina 2020. nije bila iznimka.


Sud Europske unije na radnom mjestu – zaštita prava radnika
Pogledati video na YouTubeu

  • Sud je u pogledu pitanja o obiteljskim doplatcima koje isplaćuje Veliko Vojvodstvo Luksemburg odlučio da država članica koja odobrava obiteljske doplatke svoj djeci koja borave na njezinu državnom području ne može iz tog prava isključiti djecu bračnog druga pograničnog radnika s kojom on nije u srodstvu, ali je uzdržava. Naime, takav doplatak, koji predstavlja socijalnu povlasticu i davanje iz sustava socijalne sigurnosti, podliježe načelu jednakog postupanja na koje imaju pravo pogranični radnici i neizravno članovi njihove obitelji. Presuda Caisse pour l’avenir des enfants od 2. travnja 2020., C-802/18

  • U sporu između njemačkog učenika koji boravi u Francuskoj i savezne zemlje Porajnje-Falačka u kojoj pohađa srednju školu Sud je odlučio da činjenica da se plaćanje troškova školskog prijevoza uvjetuje boravištem u predmetnoj saveznoj zemlji predstavlja neizravnu diskriminaciju pograničnih radnika i njihovih obitelji, koja je načelno zabranjena pravom Unije. U slučaju školskog prijevoza u saveznoj zemlji Porajnje-Falačka, takav uvjet boravišta nije opravdan važnim razlogom u općem interesu koji je povezan s organizacijom školskog sustava. Presuda Landkreis Südliche Weinstraße/PF i dr. od 2. travnja 2020., C-830/18

  • Sud je odbio tužbe za poništenje koje su Mađarska i Poljska podnijele protiv direktive kojom se jačaju prava upućenih radnika. Naveo je da, osobito uzimajući u obzir izmjenu unutarnjeg tržišta koja je uslijedila nakon uzastopnih proširenja Unije, zakonodavac Unije mogao je preispitati interese poduzeća koja imaju pravo slobodno pružati usluge i interese njihovih radnika upućenih u državu članicu domaćina kako bi osigurao da se to slobodno pružanje odvija u jednakim uvjetima za poslovanje za ta poduzeća i ona s poslovnim nastanom u toj državi članici. Presude Mađarska i Poljska/Parlament i Vijeće od 8. prosinca 2020., C-620/18 i 626/18

  • U okviru predmeta koji se odnosio na nizozemskog prijevoznika koji je angažirao vozače iz Njemačke i Mađarske Sud je odlučio da se Direktiva o upućivanju radnika u načelu primjenjuje na cestovni prijevoz, osobito međunarodni. Slijedom toga, kolektivni ugovori države članice domaćina primjenjuju se na radnike koji su u nju upućeni. Međutim, činjenica da vozač u međunarodnom cestovnom prijevozu koji je ustupljen poduzetniku s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ondje prima upute povezane sa svojim zadaćama i te zadaće ondje započinje ili dovršava, nije sama po sebi dovoljna da bi se smatralo da je taj vozač bio upućen u tu državu članicu. Presuda Federatie Nederlandse Vakbeweging od 1. prosinca 2020., C-815/18

  • Protiv španjolskog zračnog prijevoznika Vuelinga donesena je osuđujuća presuda u kaznenom postupku zbog prijevare u području socijalne sigurnosti u Francuskoj nakon što je svoje letačko osoblje upućeno u parišku zračnu luku Roissy-Charles De Gaulle, osigurao u okviru španjolskog sustava socijalne sigurnosti, umjesto u okviru francuskog sustava socijalne sigurnosti. Prema mišljenju Suda, to konačno utvrđenje prijevare ipak ne može obvezati francuske građanske sudove, kojima su podneseni zahtjevi za naknadu štete, ako se prije navedenog utvrđenja, protivno pravu Unije, nije proveo dijalog sa španjolskom ustanovom, kako bi ona mogla preispitati spis i po potrebi poništiti ili ukinuti potvrde kojima se dokazuje da radnik podliježe španjolskom zakonodavstvu. Presuda CRPNPAC i Vueling Airlines od 2. travnja 2020., C-370/17 i dr.

  • Što se tiče prava na plaćeni godišnji odmor, Sud je pojasnio da radnik koji je nezakonito otpušten, a zatim vraćen na prethodno radno mjesto, ima to pravo za razdoblje između ta dva događaja, čak i ako tijekom tog razdoblja nije stvarno radio. Međutim, ako je radnik tijekom predmetnog razdoblja bio zaposlen na novom radnom mjestu, može se pozvati na prava na plaćeni godišnji odmor koja odgovaraju razdoblju tijekom kojeg je bio zaposlen na tom radnom mjestu isključivo u odnosu na novog poslodavca. Presuda Varhoven kasatsionen sad na Republika Bulgaria i Iccrea Banca od 25. lipnja 2020., C-762/18 i dr.

Državne potpore

Problematika državnih potpora otvara strateška i složena pitanja s gledišta tumačenja i primjene pravila prava Unije.

U 2020. Sud i Opći sud razmatrali su odluke u području državnih potpora povezane s ključnim sektorima gospodarstava država članica. Ti predmeti ukazuju na poteškoće u primjeni pravila o državnim potporama u područjima kao što su oporezivanje, energetska politika, zaštita okoliša ili obvezno zdravstveno osiguranje.

  • Sud je odgovorio potvrdno na pitanje koje je postavila Austrija u pogledu toga je li Komisija mogla odobriti državnu potporu za izgradnju nuklearne elektrane Hinkley Point C u Ujedinjenoj Kraljevini uz obrazloženje da ta potpora olakšava razvoj određenih djelatnosti ili određenih područja. Istaknuo je i da, pod uvjetom da se poštuju pravila prava Unije u području zaštite okoliša, Ujedinjena Kraljevina ima pravo odrediti svoju strukturu energije. Presuda Austrija/Komisija od 22. rujna 2020., C-594/18 P

  • Od Suda se također tražilo da ispita zakonitost stavljanja na raspolaganje državnih sredstava u korist dvaju osiguravatelja koji posluju pod kontrolom slovačkih tijela u okviru sustava obveznog zdravstvenog osiguranja. Utvrdio je da, unatoč tome što postoji određeno tržišno natjecanje među različitim privatnim i javnim dionicima obuhvaćenim tim sustavom, taj sustav ostvaruje socijalni cilj i provodi načelo solidarnosti. Slijedom toga, presudio je da slučaj dvaju predmetnih osiguravatelja nije obuhvaćen pravilima Unije u području državnih potpora te je time potvrdio Komisijinu odluku. Presuda Komisija i Slovačka/Dôvera zdravotná poistʼovňa od 11. lipnja 2020., C-262/18 P i dr.

  • Isto tako, Sud je ispitao prirodu subvencija koje je Francuska u obliku olakšica na doprinose zaposlenika dodijelila ribarima i akvakulturnim uzgajivačima koji su pretrpjeli štetu zbog brodoloma tankera Erika i snažnih oluja 1999. Utvrdio je da se te olakšice odnose na troškove koji ne opterećuju poduzetnike, nego njihove zaposlenike. Slijedom toga, te olakšice ne daju nikakvu prednost tim poduzetnicima, tako da se na tu situaciju ne primjenjuju pravila Unije u području državnih potpora, koja se odnose isključivo na poduzetnike. Sud je stoga proglasio djelomično ništavom Komisijinu odluku kojom se Francuskoj nalaže povrat tih subvencija. Presuda Ministre de l’Agriculture et de l’Alimentation/Compagnie des pêches de Saint-Malo od 17. rujna 2020., C-212/19

  • Suprotno tomu, Sud je Italiji naložio da plati paušalni iznos od 7,5 milijuna eura i dnevnu novčanu kaznu od 80 000 eura jer nije vratila državne potpore u iznosu od otprilike 13,7 milijuna eura koje su nezakonito dodijeljene hotelijerskom sektoru Sardinije. Naime, iako je Komisija 2008. naložila Italiji da vrati te potpore, a Sud 2012. utvrdio da je Italija u tom pogledu počinila povredu obveze, ta država članica još uvijek nije ispunila svoju obvezu vraćanja. Komisija je stoga podnijela drugu tužbu zbog povrede obveze kako bi se Italiji naložile novčane sankcije, a tu je tužbu Sud prihvatio. Presuda Komisija/Italija od 12. ožujka 2020., C-576/18

  • Opći sud poništio je Komisijinu odluku o kvalifikaciji irskih prethodnih poreznih mišljenja u korist Applea kao nezakonite državne potpore. Prema Komisijinu mišljenju, Irska je Appleu dodijelila otprilike 13 milijardi eura nezakonitih poreznih prednosti, u pogledu kojih je stoga država članica trebala izvršiti povrat od njihova korisnika. Međutim, Opći sud utvrdio je da Komisija nije uspjela u dovoljnoj mjeri dokazati da se predmetnim prethodnim poreznim mišljenjima Appleu dodijelila selektivna ekonomska prednost te da predstavljaju državnu potporu u njegovu korist. Presuda Irska/Komisija i Apple Sales International od 15. srpnja 2020., T-778/16 i dr.

  • Isto tako, Opći sud poništio je Komisijinu odluku kojom se proglašavaju nezakonitima potpore koje je Autonomna zajednica Valencija (Španjolska) dodijelila u korist španjolskih nogometnih klubova Valencia CF i Elche CF. Prema Komisijinu mišljenju, te potpore imale su oblik jamstava u korist zaklada povezanih s tim klubovima kako bi se pokrili bankovni zajmovi koje su zaklade dobile kako bi sudjelovale u povećanju kapitala kluba s kojim je svaka bila povezana. Međutim, Opći sud smatrao je da je Komisijina odluka sadržavala nekoliko pogrešaka, konkretno, u pogledu postojanja sličnih jamstava na tržištu. Presude Valencia Club de Fútbol i Elche Club de Fútbol od 12. ožujka 2020., T-732/16 i T-901/16

  • Suprotno tomu, Opći sud odbio je tužbe protiv Komisijine odluke kojom se proglašava nezakonitom potpora Autonomne regije Sardinije u korist nekoliko zračnih prijevoznika koji prometuju na Sardiniji. Ta je potpora, kojom se nastoji poboljšati prometna povezanost otoka i osigurati njegova promocija kao turističkog odredišta, dodijeljena korisnicima posredovanjem upravitelja glavnih sardinijskih zračnih luka. Opći sud potvrdio je da potpora nije dodijeljena tim upraviteljima, nego predmetnim zračnim prijevoznicima, koji je stoga trebaju vratiti. Presude Volotea, Germanwings i easyJet od 13. svibnja 2020., T-607/17, T-716/17 i T-8/18

  • Opći sud također je potvrdio Komisijinu odluku prema kojoj španjolski porezni sustav primjenjiv na određene ugovore o financijskom leasingu koje su brodogradilišta sklopila s gospodarskim interesnim udruženjima (GIU), kao instrument ulaganja koji omogućuje ostvarivanje poreznih pogodnosti, predstavlja program državnih potpora u korist članovima predmetnih GIU-ova. Prema Komisijinu mišljenju, taj je program, u okviru kojeg brodarsko poduzeće ne stječe brod izravno od brodogradilišta, nego posredstvom GIU-a, bio djelomično nespojiv s unutarnjim tržištem jer se njime dopušta da brodarska poduzeća kupe brodove koje su izgradila španjolska brodogradilišta i po 20 do 30 % manjoj kupovnoj cijeni. Presuda Španjolska/Komisija od 23. rujna 2020., T-515/13 RENV i dr.

  • Konačno, Opći sud potvrdio je odluku kojom je Komisija utvrdila da je neograničeno javno jamstvo koje je Francuska odobrila IFP Énergies nouvelles (IFPEN), francuskoj javnoj ustanovi kojoj su povjerene zadaće istraživanja i razvoja u područjima energetike, mjera koja je djelomično državna potpora. Opći sud smatrao je da IFPEN i Francuska nisu uspjeli oboriti presumpciju prema kojoj dodjela takvog jamstva omogućuje korisniku ekonomsku prednost u odnosu na njegove konkurente. Presuda Francuska/Komisija i dr. od 5. listopada 2020., T-479/11 RENV i dr.

Tržišno natjecanje

Slobodno tržišno natjecanje pridonosi poboljšanju dobrobiti građana Unije time što im se nudi širi izbor proizvoda i usluga bolje kvalitete po povoljnijim cijenama. Kako bi se postigao taj rezultat, propisima Unije nastoje se spriječiti ograničenja i narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. Najvažnija pravna pravila u tom području sadržava Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a njima se zabranjuju sporazumi koji mogu ograničiti slobodno tržišno natjecanje, kao i zlouporaba vladajućeg položaja.

U 2020. Sud i Opći sud tumačili su i primjenjivali ta pravila u brojnim predmetima koji su se odnosili na različite sektore gospodarstva.

Opći sud – osiguravanje da institucije EU-a poštuju pravo Unije

Pogledati video na YouTubeu

  • Opći sud djelomično je poništio Komisijine odluke o pretrazi povodom sumnji o praksama koje narušavaju tržišno natjecanje koje je provodilo više francuskih poduzetnika u sektoru distribucije. Smatrao je da Komisija nije dokazala da raspolaže s dovoljno ozbiljnim indicijama koje omogućuju sumnju na razmjene informacija koje se odnose na buduće poslovne strategije predmetnih poduzetnika. Presude Casino i dr. od 5. listopada 2020., T-249/17 i dr.

  • Opći sud potvrdio je postojanje, koje je dokazala Komisija, zabranjenog sporazuma na tržištu čipova za pametne kartice između više poduzetnika koji su uskladili svoju politiku cijena. Opći sud ipak je smanjio novčanu kaznu koju je izrekla Komisija, osobito društvu Infineon, pri čemu je uzeo u obzir ograničen broj protutržišnih kontakata tog društva i njegovih konkurenata, kao i nedostatne dokaze u pogledu jednog od kontakata koje je utvrdila Komisija. Presuda Infineon Technologies od 8. srpnja 2020., T-758/14 RENV

  • Od Općeg suda prvi se put tražilo da odluči o zakonitosti propisa koji je donio međunarodni sportski savez. Opći sud smatrao je da propis društva International Skating Union (Međunarodni klizački savez) ograničava tržišno natjecanje jer se njime predviđaju sankcije protiv sportaša koji sudjeluju na natjecanjima brzog klizanja koje taj savez nije odobrio. Opći sud smatrao je da se ograničenja koja proizlaze iz sustava prethodnog odobrenja koji se predviđa predmetnim propisom ne mogu opravdati ciljem zaštite sportskog integriteta. Presuda International Skating Union od 16. prosinca 2020., T-93/18

  • Opći sud potvrdio je Komisijinu odluku kojom se utvrđuje zlouporaba vladajućeg položaja društva Lietuvos geležinkeliai AB (LG), litavskog nacionalnog željezničkog poduzeća na litavskom tržištu željezničkog prijevoza tereta. LG je sklopio sporazum o željezničkom prijevozu tereta s društvom Orlen radi prijevoza naftnih proizvoda u zapadnu Europu. Zbog spora s LG-om, Orlen je htio povjeriti taj teret latvijskom nacionalnom željezničkom poduzeću. Budući da je LG ukinuo željezničku rutu koja spaja mjesto polaska robe u Litvi s Latvijom, spriječio je konkurentsko latvijsko poduzeće da sklopi ugovor s Orlenom. Smatralo se da takvo ponašanje predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja. Presuda Lietuvos geležinkeliai AB od 18. studenoga 2020., T-814/17

  • U okviru spora između društva koje upravlja hotelom u Njemačkoj i društva nizozemskog prava Booking.com BV koje upravlja platformom za online rezervaciju smještaja Sud je – u postupku koji je pred njim pokrenuo njemački sud – odlučio da hotel koji upotrebljava platformu Booking.com može protiv potonje pokrenuti postupak pred sudom države članice u kojoj taj hotel ima sjedište radi prestanka eventualne zlouporabe vladajućeg položaja. Booking.com tvrdio je da tužbu protiv njega treba podnijeti sudu države članice u kojoj se nalazi njegovo sjedište, no Sud ipak nije prihvatio tu tezu. Presuda Wikingerhof GmbH & Co. KG/Booking.com BV. od 24. studenoga 2020., C-59/19

  • Vladajući položaj na tržištu elektroničkih komunikacija i na tržištu medija može ugroziti pluralizam informacija. Na tom se razmatranju temeljio jedan talijanski propis kojim se poduzetnicima velike snage na jednom tržištu zabranjivalo stjecanje znatne gospodarske dimenzije na drugom tržištu. U kontekstu neprijateljskog preuzimanja dionica talijanskog društva Mediaset koje je započelo francusko društvo Vivendi i spora koji je uslijedio, Sud je ipak odlučio da takav propis, ako se njime ne može zaštititi pluralizam informacija, predstavlja zabranjeno ograničenje slobode poslovnog nastana. Presuda Vivendi SA od 3. rujna 2020., C-719/18

  • U području koncentracija poduzetnika, Opći sud poništio je Komisijinu odluku kojom se odbija prijedlog društva Hutchison 3G UK za kupnju društva Telefónica UK. On je ocijenio da Komisija nije dokazala da je takav otkup doveo do bitnog ograničenja stvarnog tržišnog natjecanja na britanskom tržištu mobilne telefonije. Istaknuo je i da Komisija nije dokazala da je takva koncentracija dovela do povećanja cijena usluga i smanjenja njihove kvalitete. Presuda CK Telecoms UK Investments od 28. svibnja 2020., T-399/16

Bankarski sektor i oporezivanje

Pravila koja se odnose na unutarnje tržište („jedinstveno tržište”) Unije omogućuju slobodno stavljanje na tržište robe i usluga u Uniji. Konkretno, kako bi se izbjegla narušavanja tržišnog natjecanja među poduzetnicima, države članice dogovorile su se da će uskladiti svoja pravila u području oporezivanja robe i usluga. Na razini Unije poduzele su se i mjere za određenu koordinaciju gospodarskih politika te pravila oporezivanja porezom na dobit i porezom na dohodak, kako bi ih se učinilo pravičnim, učinkovitim i kako bi poticali rast. Međutim, iznos poreza koje plaćaju osobe i način na koji se troše iznosi koji se ubiru na ime tih poreza u nadležnosti su država članica.

  • U predmetu koji se odnosio na društvo Google Ireland, Sud je odlučio da je mađarski propis kojim se pružatelje usluga oglašavanja sa sjedištem u drugoj državi članici podvrgava obvezi prijave, u svrhe njihova oporezivanja mađarskim porezom na oglašavanje, u skladu s pravom Unije i, konkretnije, s načelom slobodnog pružanja usluga. Suprotno tomu, naveo je da se tom načelu i načelu proporcionalnosti protivi drugi mađarski propis kojim se za pružatelje usluga koji nisu ispunili tu obvezu prijave propisuju novčane kazne koje nakon nekoliko dana mogu iznositi i nekoliko milijuna eura. Presuda Google Ireland od 3. ožujka 2020., C-482/18

  • U drugom je mađarskom predmetu Sud odlučio da su posebni porezi koji se u Mađarskoj naplaćuju na promet telekomunikacijskih poduzetnika i poduzetnika u sektoru trgovine na malo u skladu s pravom Unije. Ti poduzetnici, koji su većinom u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba iz drugih država članica, ostvaruju najveći promet na dotičnim mađarskim tržištima te stoga snose većinu tereta tih posebnih poreza. Sud je ipak odlučio da ta okolnost odražava gospodarsku stvarnost tih tržišta te stoga ne predstavlja diskriminaciju tih poduzetnika. Presude Vodafone Magyarország i Tesco-Global Áruházak od 3. ožujka 2020., C-75/18 i C-323/18

  • Opći sud donio je 2020. svoje prve četiri presude u pogledu odluka Europske središnje banke (ESB) o izricanju novčanih sankcija na temelju bonitetnog nadzora nad kreditnim institucijama. Tako je djelomično poništio tri odluke zbog njihova nedostatnog obrazloženja. Naime, uopće nije pojašnjena metodologija koju je ESB primijenio u svrhu određivanja iznosa izrečenih sankcija. Presude VQ/ESB od 8. srpnja 2020., T-203/18,T-576/18,T-577/18,T-578/18

Intelektualno vlasništvo

Sud i Opći sud osiguravaju tumačenje i primjenu propisa koje Unija donosi kako bi zaštitila i obranila intelektualno vlasništvo (autorsko pravo, pravo žigova, zaštita dizajna, patentno pravo) u svrhu poboljšanja kompetitivnosti poduzetnika.

Dva suda Unije u više su navrata 2020. odlučivala u tom području, pri čemu su u pogledu pojmova „razlikovni karakter” i „vjerojatnost dovođenja u zabludu” pojasnila okvir odgovornosti za povredu prava intelektualnog vlasništva, kao i uvjete u kojima se intelektualno vlasništvo štiti uz posebnu pažnju u području žigova.

  • Što se tiče odgovornosti osoba i društava za povrede prava koja proizlaze iz žiga Unije, Sud je odlučio da sama činjenica da Amazon na svojoj platformi za internetsku prodaju (Amazon-Marketplace) skladišti proizvode koji povređuju pravo žiga ne znači da je Amazon povrijedio to pravo. Naime, poduzetnik koji za račun trećih prodavatelja skladišti proizvode kojima se počinila povreda a da pritom ne zna za počinjenu povredu prava žiga, ne uporabljuje sam nezakonito taj žig, osim ako, kao prodavatelj, nastoji postići cilj da ponudi proizvode na prodaju ili ih stavi na tržište. Presuda Coty Germany od 2. travnja 2020., C-567/18 i dr.

  • Što se tiče razlikovnog karaktera neophodnog za valjanost žiga, Opći sud podsjetio je da oblik, za koji se traži registracija kao trodimenzionalnog žiga, nema taj karakter ako se znatno ne razlikuje od standarda i običaja u predmetnom sektoru. U slučaju vezice za obuću naveo je da novost njezina oblika i ljepota njezina dizajna sami po sebi nisu dovoljni kako bi se zaključilo da postoji razlikovni karakter. Naime, funkcija je žiga da uputi na trgovačko podrijetlo proizvoda i da tako omogući potrošačima da povežu određene proizvode s određenim poduzetnikom. Presuda Hickies od 5. veljače 2020., T-573/18

  • Isto tako, ali u slučaju figurativnog žiga, Opći sud napomenuo je da motiv lavlje glave okružene lancima predstavlja raširen i uobičajen oblik dugmadi i nakita te stoga nema razlikovni karakter za te proizvode. U drugom predmetu, prigovorio je pak EUIPO-u to da nije uzeo u obzir određene dokaze prilikom ocjene razlikovnog karaktera stečenog uporabom žiga koji se sastoji od uzorka šahovnice za torbe i prtljagu. Presude Pierre Balmain od 5. veljače 2020., T-331/19 i T-332/19 / Presuda Louis Vuitton Malletier od 10. lipnja 2020., T-105/19

  • Verbalni žig također nema razlikovni karakter ako se njime samo opisuje karakteristika proizvoda za koji je zatražena njegova registracija. Opći sud smatrao je da verbalni žig WAVE za svjetiljke za akvarije može imati razlikovni karakter jer pojam „wave” ne opisuje karakteristiku tih svjetiljki. Presuda Tetra GmbH od 23. rujna 2020., T-869/19

  • Upravo je zbog slabog razlikovnog karaktera dvaju znakova koji prikazuju rog za označivanje poštanskih usluga Opći sud isključio vjerojatnost dovođenja u zabludu među njima. Prikaz poštanskog roga, često na žutoj pozadini, uobičajeno upotrebljavaju nacionalni poštanski operateri u Uniji. Javnost stoga neće povezati poštanski rog ili žutu boju s određenim društvom, nego općenitije s neodređenim brojem nacionalnih poštanskih operatera. Presuda Deutsche Post od 11. studenoga 2020., T-25/20

  • I dalje u pogledu vjerojatnosti dovođenja u zabludu između dvaju žigova, ali ovaj put prijavljenih za sportsku opremu i odjeću, Sud je odlučio da ugled nogometaša Lionela Messija može onemogućiti bilo kakvu vjerojatnost dovođenja u zabludu između njegova žiga MESSI i ranijeg žiga MASSI koji pripada jednom španjolskom društvu. Presuda Messi od 17. rujna 2020., C-449/18 i dr.

  • U drugom predmetu koji se odnosio na pitanje ocjene vjerojatnosti dovođenja u zabludu, Opći sud također je naglasio da prisutnost iste riječi u dvama žigovima (u predmetnom slučaju riječi „Teruel” u žigovima AIRESANO BLACK El IBERICO DE TERUEL i JAMON DE TERUEL CONSEJO REGULADOR DE LA DENOMINACION DE ORIGEN) nije dovoljna kako bi nastala vjerojatnost dovođenja u zabludu. Presuda Consejo Regulador od 28. svibnja 2020., T-696/18

  • Što se tiče kriterija sličnosti između dvaju žigova, Opći sud utvrdio je da je verbalni žig LOTTOLAND, koji je prijavljen za industrijske usluge, iznimno sličan ranijim figurativnim žigovima LOTTO, prijavljenima za igre na sreću. Međutim, istaknuo je da ne postoji nikakva veza između tih žigova, osobito s obzirom na različitu prirodu predmetnih usluga i relevantne javnosti. Zbog tog nepostojanja veze, uporabom žiga LOTTOLAND ne iskorištava se nepošteno razlikovni karakter ili ugled ranijih žigova te im ne može naštetiti. Presuda Lottoland od 11. studenoga 2020., T-820/19

  • Katkad se dogodi da se spor koji se odnosi na razlikovne znakove ne odvija između pojedinaca ili poduzetnika, nego između država članica, kao u sporu koji se odnosio na uporabu riječi „Teran” za sortu vinove loze koja se uzgaja u Sloveniji i Hrvatskoj. Nakon što je 2004. Slovenija pristupila Uniji, taj je naziv bio priznat kao zaštićena oznaka izvornosti (ZOI). Uredbom iz 2017. utvrdilo se da se riječ „Teran” od pristupanja Hrvatske Uniji 2013. može upotrebljavati i za određena hrvatska vina. Opći sud odbio je zahtjev Slovenije za poništenje te uredbe kojom se omogućilo mirno supostojanje ZOI-ja a da se pritom nisu povrijedila načela pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja. Presuda Slovenija/Komisija od 9. rujna 2020., T-626/17

Funkcioniranje europskih institucija

Na dvama sudovima Unije je da provjeravaju jesu li akti institucija, tijela, ureda i agencija Unije (odnosno propuštanje da se određeni akti donesu) u skladu s pravom Unije. Prema tome, Sud i Opći sud jamci su sudske zaštite prava osoba kad se na njih izravno ili neizravno odnose odluke donesene na razini Unije. Suprotno tomu, isključivo su nacionalni sudovi nadležni za nadzor zakonitosti akata nacionalnih tijela s obzirom na nacionalno pravo.

  • Pred sudovima Unije u nekoliko je navrata postupke pokrenuo O. Junqueras i Vies, potpredsjednik Gobierno autonómico de Cataluña (Autonomna vlada Katalonije, Španjolska) povodom njegova izbora u Europski parlament 2019. Potpredsjednik Općeg suda, a zatim i potpredsjednik Suda u okviru žalbenog postupka odbili su njegov zahtjev za privremenu pravnu zaštitu radi zaštite njegova parlamentarnog imuniteta. Osim toga, Opći sud proglasio je nedopuštenim njegov zahtjev za poništenje odluke Europskog parlamenta kojom se utvrdilo da je njegovo zastupničko mjesto . Naime, ta institucija nije mogla dovesti u pitanje odluke španjolskih tijela kojima se na temelju nacionalnog prava proglašava istek mandata O. Junquerasa i Viesa i upražnjenost njegova mjesta u Europskom parlamentu. Rješenje Junqueras i Vies od 3. ožujka 2020., T-24/20 R / Rješenje Junqueras i Vies od 8. listopada 2020., C-201/20 P(R) / Rješenje Junqueras i Vies od 15. prosinca 2020., T-24/20

  • Opći sud odbio je tužbu u kojoj je zatraženo da se utvrdi da je Europsko vijeće nezakonito odbilo isključiti češkog predsjednika vlade zbog navodnog sukoba interesa sa sastanaka te institucije koji su se odnosili na višegodišnji financijski okvir Unije za razdoblje od 2021. do 2027. Naime, Opći sud smatrao je da su isključivo države članice nadležne da, među svojim šefovima države ili vlade, odrede koje ih od tih osoba trebaju predstavljati na sastancima Europskog vijeća i da utvrde razloge koji mogu spriječiti neku od tih osoba da ih predstavlja na sastancima te institucije. Rješenje Wagenknecht od 17. srpnja 2020., T-715/19

  • H. Shindler i drugi državljani Ujedinjene Kraljevine već dugo borave u Italiji i Francuskoj. Stoga nisu smjeli sudjelovati ni na referendumu o Brexitu ni na parlamentarnim izborima 2017. iako su ta glasovanja bila odlučujuća za zadržavanje njihova svojstva građana Unije. Stoga su Općem sudu podnijeli tužbu kojom se nastoji „utvrditi propust” Komisije zbog njezina „nezakonitog propuštanja da se očuva građanstvo Unije”. Opći sud odbio je tužbu, pri čemu je smatrao da Komisija nije nadležna za donošenje obvezujućeg akta kojim bi se nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije nastojalo očuvati građanstvo Unije određenih državljana Ujedinjene Kraljevine. Rješenje Shindler od 14. srpnja 2020., T-627/19

B | Ključne brojke o pravosudnoj aktivnosti

Sud

Sudu se prije svega mogu podnijeti

  • zahtjevi za prethodnu odluku, kada nacionalni sud dvoji o tumačenju akta koji je donijela Unija ili o njegovoj valjanosti. Nacionalni sud tada prekida postupak koji se pred njim vodi i obraća se Sudu, koji se izjašnjava o tumačenju odredaba o kojima je riječ ili o njihovoj valjanosti. Nakon što mu je stvar razjašnjena u odluci Suda, nacionalni sud može riješiti spor koji mu je iznesen. Za predmete koji zahtijevaju odgovor u vrlo kratkom roku (npr. u pitanjima azila, granične kontrole, otmica djece itd.) predviđen je hitni prethodni postupak („PPU”);
  • žalbe protiv odluka Općeg suda, koje su pravna sredstva povodom kojih Sud može ukinuti odluku Općeg suda;
  • izravne tužbe, čiji su glavni ciljevi:
    • ishoditi poništenje Unijina akta („tužba za poništenje”) ili
    • utvrditi da je država članica povrijedila obvezu predviđenu pravom Unije („tužba zbog povrede obveze”). Ako se država članica ne uskladi s presudom kojom je utvrđena povreda obveze, Sud joj može, odlučujući o drugoj tužbi, nazvanoj tužba zbog „dvostruke povrede”, izreći novčanu kaznu;
  • zahtjevi za donošenje mišljenja o tome je li sporazum koji Unija namjerava sklopiti s trećom državom ili međunarodnom organizacijom u skladu s Ugovorima. Takav zahtjev mogu podnijeti država članica ili europska institucija (Parlament, Vijeće ili Komisija).

735 novih predmeta

Prethodni postupci 556 od kojih 9 PPU-a

Države članice s najvećim brojem zahtjeva Njemačka 139 Austrija 50 Italija 44 Poljska 41 Belgija 36

37 izravnih tužbi od kojih 18 tužbi zbog povrede obveze i actions 2 tužbe zbog „dvostruke povrede”

131 žalba protiv odluka Općeg suda

1 zahtjev za donošenje mišljenja

8 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć

Stranka koja nije u mogućnosti snositi troškove postupka može zahtijevati besplatnu pravnu pomoć.

792 riješena predmeta

Preliminary ruling proceedings

534 prethodna postupka od kojih 9 PPU-a

37 izravnih tužbi

od kojih 26 utvrđenih povreda obveze protiv 14 država članica od kojih

3 presude u pogledu „dvostruke povrede”

204 žalbe protiv odluka Općeg suda

od kojih je 40 dovelo do ukidanja odluke Općeg suda

15,4 mjeseca Prosječno trajanje postupaka

3,9 mjeseci Hitni prethodni postupci

1045 neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2020.

Najvažnije teme

Poljoprivreda 26

Područje slobode, sigurnosti i pravde 119

Zaštita potrošača 56

Carinska unija 24

Okoliš 48

Sloboda kretanja i poslovnog nastana i unutarnje tržište 96

Intelektualno i industrijsko vlasništvo 27

Socijalno pravo 56

Državne potpore i tržišno natjecanje 104

Oporezivanje 95

Promet 86

Opći sud

Općem sudu u prvostupanjskom postupku izravne tužbe mogu podnijeti fizičke ili pravne osobe (društva, udruge itd.) i države članice protiv akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije te mu se mogu podnijeti izravne tužbe za naknadu štete koju su prouzročile institucije ili njihovi službenici. Velik dio sporova koji se vode pred Općim sudom gospodarske je naravi: intelektualno vlasništvo (žigovi i dizajni Europske unije), tržišno natjecanje, državne potpore te nadzor bankarstva i financija.

Opći sud također je nadležan za odlučivanje u području javne službe u sporovima između Europske unije i njezinih službenika.

Protiv odluka Općeg suda može se podnijeti žalba Sudu, koja je ograničena na pravna pitanja. U predmetima u kojima je već provedeno dvostruko ispitivanje (koje je najprije izvršilo neovisno žalbeno vijeće, a potom Opći sud), Sud dopušta žalbu samo ako se njome otvara važno pitanje za jedinstvo, dosljednost ili razvoj prava Unije.

847 novih predmeta

729 izravnih tužbi,

od čega 69 tužbi koje se odnose na državne potpore i tržišno natjecanje (uključujući 2 tužbe koje su podnijele države članice)

282 tužbe koje se odnose na intelektualno i industrijsko vlasništvo

118 tužbi o pitanjima javne službe Unije

260 izravnih tužbi u drugim područjima (uključujući 10 tužbi koje su podnijele države članice)

75 Zahtjevi za besplatnu pravnu pomoć

Stranka koja nije u mogućnosti snositi troškove postupka može zahtijevati besplatnu pravnu pomoć.

748 riješenih predmeizravna tužba,

page-s2.infographic-5.paragraph-2

od čega 41 tužba koja se odnosi na državne potpore i tržišno natjecanje

237 tužbi koje se odnose na intelektualno i industrijsko vlasništvo

79 tužbi o pitanjima javne službe Unije

274 izravne tužbe u drugim područjima

15,4 mjeseca Prosječno trajanje postupaka:

23 %Udio odluka Općeg suda protiv kojih je podnesena žalba Sudu:

1497 Neriješeni predmeti (na dan 31. prosinca 2020.)

Najvažnije teme

Pristup dokumentima24

Poljoprivreda21

Tržišno natjecanje78

Ekonomska i monetarna politika156

Okoliš14

Intelektualno i industrijsko vlasništvo319

Javna nabava21

Mjere ograničavanja65

Pravilnik o osoblju Unije182

Državne potpore 292