PREHRAMBENI PROIZVODI I PIĆA

Prehrana je danas u središtu pozornosti potrošača, koji žele biti točno informirani o prehrambenim proizvodima i pićima koje kupuju te pridaju sve veću pažnju uravnoteženom zdravlju.

Oznake na pakiranjima

Sud je 2015. podsjetio da potrošači moraju imati na raspolaganju točne, neutralne i objektivne informacije. Tako, ako pakiranje nekog proizvoda upućuje na sastojak koji se zapravo ne nalazi u proizvodu, kupac može biti doveden u zabludu, čak    I ako je popis sastojaka točan. To je bio slučaj s jednim voćnim čajem na čijem su pakiranju bili slikovni prikazi malina i cvjetova vanilije, iako taj čaj nije sadržavao nijedan prirodni sastojak tog voća (presuda od 4. lipnja 2015., Teekanne, C-195/14).

Osim toga, udio natrija naznačen na pakiranju boca mineralne vode mora odražavati ukupnu količinu natrija u svim njegovim oblicima (stolna sol i natrijev bikarbonat). Naime, potrošač bi mogao biti doveden u zabludu ako je za vodu naznačeno da ima nizak sadržaj soli, a bogata je natrijevim bikarbonatom (presuda od 17. prosinca 2015., Neptune Distribution, C-157/14).

Navodi o zdravlju i oznake

Sud je 2017. smatrao da je Komisija s pravom odbila uporabu određenih navoda o zdravlju za potrebe prodaje šećera glukoze, kao što su „glukoza doprinosi dobrom funkcioniranju metabolizma energije" ili „glukoza pomaže kod fizičke aktivnosti". Takvi navodi, naime, potiču konzumaciju šećera, što nije u skladu s općeprihvaćenim načelima prehrane i zdravlja (presuda od 8. lipnja 2017., Dexto Energy/Komisija, C-296/16 P).

Usto, isključivo biljni proizvodi u načelu se ne mogu stavljati na tržište    s oznakama namijenjenima proizvodima koji su u biti životinjskog podrijetla – primjerice „mlijeko", „šlag", „maslac", „sir" ili „jogurt". Tako se poduzetnik ne može koristiti oznakama „sojino mlijeko", „maslac od tofua" ili „biljni sir", uz određene iznimke koje postoje u propisima Unije, kao što je „krema od riže" (presuda od 14. lipnja 2017., Tofu Town.com, C-422/16).