NEPOŠTENE POSLOVNE PRAKSE

Pravo Unije zabranjuje nepoštene, zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse koje mogu utjecati na ekonomsko ponašanje potrošača. Sud je u vezi s tim razvio bogatu sudsku praksu čiji su primjeri navedeni u nastavku.

Zajedničke ponude

Države članice ne mogu u potpunosti zabraniti zajedničke ponude nekog prodavatelja potrošaču (kao što je to, primjerice, benzinska crpka koja nudi tri tjedna besplatne pomoći na cesti za svako punjenje od najmanje 25 litara). Naime, zajedničke ponude ne mogu se u svim situacijama smatrati nepoštenim poslovnim praksama (presuda od 23. travnja 2009., VTB-VAB i Galatea, C-261/07 i C-299/07).

Zajednička ponuda koja se sastoji od računala opremljenog predinstaliranim programima sama po sebi ne čini nepoštenu poslovnu praksu. Osim toga, nenavođenje cijene za svaki od predinstaliranih računalnih programa ne može se smatrati zavaravajućom poslovnom praksom jer cijena različitih programa nije bitna informacija za potrošača (presuda od 7. rujna 2016., Deroo-Blanquart, C-310/15).

Agresivne i zavaravajuće poslovne prakse

Zabranjene su agresivne prakse prodavatelja robe i ponuditelja usluga koje kod potrošača izazivaju pogrešan dojam da je osvojio nagradu, dok zapravo mora pretrpjeti određen trošak kako bi je primio. To je osobito slučaj s reklamama koje kod adresata izazivaju dojam da je osvojio krstarenje, dok za primanje nagrade mora platiti osiguranje i dodatak za kabinu kao i snositi troškove hrane i pića i lučkih pristojbi tijekom putovanja (presuda od 18. listopada 2012., Purely Creative, C-428/11).

I fondovi zdravstvenog osiguranja iz  zakonskog sustava mogu biti odgovorni  za nepoštene poslovne prakse. Tako je riječ o zavaravajućoj praksi ako  fond zdravstvenog osiguranja svojim članovima navodi da bi mogli imati financijske nepogodnosti ako promijene fond (presuda od 3. listopada 2013., Zentrale zur Bekämpfung unlauteren Wettbewerbs, C-59/12).

Naposljetku, cijena poziva prema telefonskom broju postprodajnog servisa ne smije prelaziti cijenu uobičajenog poziva, inače je riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi (presuda od 2. ožujka 2017., Zentrale zur Bekämpfung unlauteren Wettbewerbs Frankfurt am Main, C-568/15).