Sudska statistika Općeg suda - 2024

Vidjeti detaljnu statistiku Općeg suda 

Statistike Općeg suda za 2024. godinu

Vittorio Di Bucci, tajnik Općeg suda

1.      Godina povijesnih promjena

Svake godine sudske statistike pružaju vrijedne informacije o aktivnosti Općeg suda i potvrđuju se kao nužan alat za razumijevanje sadašnjosti i pripremu budućnosti. Ovim se prilogom u bitnome nastoje prikazati najvažniji elementi tih statistika, pružiti ključevi za njihovo razumijevanje te prikazati trendovi. Međutim, kad je riječ o 2024., treba istaknuti temeljne promjene u dužnostima Općeg suda i u predmetima koji su mu podneseni.

2024. godina označava prekretnicu u povijesti Općeg suda i pravosudnog sustava Europske unije, koji je doživio najvažniju reformu od osnivanja Općeg suda 1989. Od 1. listopada Opći sud postao je nadležan za odlučivanje o prethodnim postupcima u šest posebnih područja. Tako je zaprimio prve zahtjeve nacionalnih sudova koje mu je Sud proslijedio na temelju novih odredbi Poslovnika i drugih propisa, i kojima su obuhvaćena područja kao što su PDV, trošarine, carinsko pravo ili prava putnika. Te se promjene odnose na samu prirodu Općeg suda, koji sada zajedno sa Sudom sudjeluje u dijalogu s nacionalnim sudovima i time doprinosi pravilnoj primjeni prava Unije u državama članicama.

Istodobno, Opći sud ostaje sud koji u prvostupanjskom postupku nadzire djelovanje institucija i tijela Unije. Ta je uloga čak i ojačana reformom kojom su proširena područja u kojima žalbe protiv odluka Općeg suda podliježu mehanizmu dopuštanja pred Sudom i ograničene su na slučajeve u kojima se postavljaju pitanja važna za jedinstvo, dosljednost ili razvoj prava Unije. Kad je riječ o sporovima koji se temelje na arbitražnim klauzulama ili tužbama podnesenima protiv odluka neovisnih žalbenih vijeća tijela, ureda ili agencija kao što su Agencija za suradnju energetskih regulatora ili nadzorna tijela u području financija, Opći će sud najčešće biti sud posljednjeg stupnja.

Preko onoga što statistički podaci mogu pokazati, bitne izmjene Statuta Suda Europske unije i Poslovnika Općeg suda, preinaka Praktičnih pravila za provedbu odredaba tog poslovnika, prilagodba struktura, načina rada i informatičkih alata, kao i potreba za osposobljavanjem osoblja, izvršavali su snažan pritisak na rad Općeg suda i njegova tajništva u 2024.

Struktura godišnjih statistika izmijenjena je kako bi se uzelo u obzir nove nadležnosti u prethodnom postupku, iako je broj zahtjeva podnesenih u zadnja tri mjeseca 2024. i proslijeđenih Općem sudu bio samo 19, iz dvanaest različitih država članica. Zanimljivo je napomenuti da su osam od tih zahtjeva za prethodnu odluku uputili vrhovni sudovi iz sedam različitih država članica. Suprotno tomu, prerano je za izvođenje pouzdanih zaključaka u pogledu važnosti zaprimljenih zahtjeva u različitim područjima koja ulaze u nadležnost Općeg suda ili za davanje podataka o načinu na koji Opći sud postupa u prethodnim postupcima.

2024. bila je i godina odlaska pet sudaca Općeg suda, imenovanih članovima Suda, kao i dolaska dvaju novih sudaca. Opći sud, tajništvo i službe morali su uložiti ozbiljne napore kako bi pravodobno zaključili brojne postupke u kojima je sudjelovalo pet sudaca koji su se pridružili Sudu u listopadu 2024.

2.      Novi predmeti: vjerojatno ciklički pad

Prvi podatak koji upada u oči jest da se broj novih predmeta neznatno spustio ispod razine od 800, te da predstavlja, sa 786 novih predmeta, najniži broj u posljednjih deset godina. Vrlo je vjerojatno da je taj fenomen u velikoj mjeri cikličke naravi i da je osobito posljedica smanjene aktivnosti drugih institucija u godini obilježenoj europskim izborima i obnovom Komisije.

Međutim, neki trendovi mogu imati i drukčije objašnjenje.

Kad je riječ o sporovima koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva, zabilježeno je blago smanjenje broja novih predmeta (268 u odnosu na 310 u 2023.), iako su žalbena vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) okončala više postupaka u odnosu na prethodnu godinu. Trend smanjenja tih sporova pred Općim sudom mogao bi se potvrditi, jer su se tužbe podnesene pred žalbenim vijećima EUIPO-a smanjile (-6 %) i jer se potiče upotreba alternativnih mehanizama za rješavanje sporova pred EUIPO-om.

Predmeti iz područja ekonomske i monetarne politike, što uključuje, među ostalim, bankarsko pravo, znatno se smanjuju, posebno u pogledu tužbi podnesenih protiv Jedinstvenog sanacijskog odbora. Razlog tomu je činjenica da je od 2024., odnosno nakon isteka početnog razdoblja od osam godina od 1. siječnja 2016., Jedinstveni sanacijski odbor prestao prikupljati ex ante doprinose institucija koje podliježu Jedinstvenom fondu za sanaciju, koji su bili glavni izvor sporova. 14 tužbi podnesenih 2024. odnose se na ponovno donošenje odluka o ex ante doprinosima Jedinstvenom fondu za sanaciju za 2021., i treba ih usporediti s 48 predmeta koji se odnose na doprinose u 2023.

U području sporova o regulaciji digitalnih tržišta i usluga podneseno je šest predmeta povezanih s Aktom o digitalnim uslugama (EU) 2022/2065 (na engleskom: Digital Services Act, DSA), koji se odnose na određivanje kao „vrlo velike internetske platforme” ili na iznos naknade za nadzor, kao i dva predmeta koja se odnose na Akt o digitalnim tržištima (EU) 2022/1925 (na engleskom: Digital Markets Act, DMA), koji se odnose na odluke o određivanju kao „nadzornika pristupa”. U ovoj fazi Opći sud još nije zaprimio predmete koji se odnose na Komisijinu provedbu bitnih obveza tih gospodarskih subjekata, što su predmeti koji bi mogli doprinijeti broju sporova u narednim godinama.

Sporovi u vezi s mjerama ograničavanja ostaju stabilni na razini od 63 predmeta, isto kao i u 2023. Isto kao i u 2023., novi predmeti iz ovog područja u velikoj se većini (47 od 63 predmeta) odnose na niz mjera ograničavanja koje je Europska unija donijela  u odnosu na fizičke osobe i subjekte u kontekstu sukoba između Rusije i Ukrajine. U brojnim predmetima koji su u tijeku i koji se odnose na takve mjere ograničavanja, tužitelji su prilagodili svoju tužbu na temelju članka 86. Poslovnika kako bi osporili produljenje ili izmjenu mjera koje se na njih odnose, umjesto da pobijaju te odluke novom tužbom. Prednost te tehnike jest koncentriranje ispitivanja više akata koji se odnose na istu stranku u okviru jednog te istog predmeta, u skladu s ciljevima jasnoće, brzine i pravne sigurnosti zbog kojih je ta tehnika i usvojena 2016. Međutim, posebice u pogledu akata s polugodišnjim važenjem, njome su otežani postupci koji se vode te je njihovo vođenje učinjeno kompliciranijim, posebice kada do prilagodbe tužbe dođe neposredno prije rasprave ili tijekom rasprave. Kako bi se suočio s tim poteškoćama, Opći sud izmijenio je svoj Poslovnik za slučajeve da rok za podnošenje tužbe počinje teći nakon 1. rujna 2024. Sada je predviđeno da prilagodba tužbe mora biti podnesena u kratkom roku nakon dostave odluke Općeg suda o otvaranju usmenog dijela postupka ili, u načelu, čak i prije dostave odluke o neprovođenju usmenog dijela postupka. Točno je da je prerano da bi se izvukao zaključak, no čini se da taj novi sustav omogućuje bolje usklađivanje interesa tužitelja da svoje zahtjeve koncentriraju u okviru predmeta koji je već u tijeku, s potrebom da Opći sud svoj rad organizira na predvidljiv način i da okonča  postupke u razumnim rokovima.

U tradicionalnim područjima sporova pred Općim sudom, službenički sporovi su se stabilizirali (78 predmeta u odnosu na 82 u 2023.). U području državnih potpora broj se povećao s deset predmeta 2023. na 23 u 2024., ali je i dalje znatno ispod povijesnih razina. Naposljetku, kao i u 2022., i u 2023., predmeti iz područja tržišnog natjecanja ostaju vrlo  malobrojni, s deset novih predmeta u 2024.

3.      Brojčani podaci koji pokazuju aktivnost suda

S 922 predmeta zaključena tijekom godine, Opći je sud radio još i bolje nego protekle godine, te znatno bolje od prosjeka posljednjih godina. Na taj način on uspijeva znatno smanjiti broj neriješenih predmeta: zaključeni predmeti nadmašuju nove predmete za 136 predmeta, a broj neriješenih predmeta iznosi 1302 (pod uvjetom da se skupina od 404 u biti jednakih predmeta podnesenih u 2023. broji kao jedan predmet, dok bruto broj iznosi 1705 predmeta). To je najniža brojka od 2015., a djelomično je i posljedica zaključivanja određenih velikih skupina predmeta.

Mora se istaknuti sljedeće:

• 20,2 % predmeta riješila su proširena sudska vijeća od pet sudaca, što je daleko najveći postotak u povijesti Općeg suda. To je rezultat sve veće tendencije, tijekom proteklih godina, da se predmeti u kojima se postavljaju važna pitanja, nova pitanja ili pitanja koja bi mogla utjecati na razvoj sudske prakse povjeravaju proširenim sastavima, što je omogućeno povećanjem broja sudaca. Prošireni sastavi većinom donose presude (163 u 2024.), ali nije isključeno ni donošenje rješenja (23 u 2024., 10 u 2023.).
• 75,4 % predmeta zaključila su tročlana sudska vijeća u odnosu na 79 % u 2023., što se objašnjava upravo češćim upućivanjem pred proširena vijeća.
• Opći sud, odlučujući u velikom vijeću, zaključio je devet predmeta (samo jedan u 2023. i u 2022., te nijedan u 2021. i 2020.), što je još jedan izraz tendencije pribjegavanju većim sastavima sudskih vijeća; nakon reforme Statuta Suda Europske unije, Opći sud sada može odlučivati i u srednjem vijeću od devet sudaca, ali to vijeće još nije korišteno.
• Suci pojedinci su riješili četiri predmeta (devet predmeta u 2023.), čime se potvrđuje vrlo iznimna priroda tog sastava.
• Broj podnesenih zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu ostaje stabilan, na visokoj razini (42 u 2024., naprema 41 u 2024.), kao i broj okončanih postupaka privremene pravne zaštite (42 u 2024. naprema 40 u 2023.);
• 62 % zaključenih predmeta u 2024. bilo je riješeno presudom, a 38 % rješenjem (u 2023. postoci su iznosili 59 % odnosno 41 %). 64,5 % predmeta riješenih putem presude je riješeno nakon održavanja rasprave (66 % u 2023.).
• U prosincu 2024. Opći sud okončao je njegov prvi prethodni postupak donošenjem rješenja o brisanju, nakon što je nacionalni sud povukao zahtjev za prethodnu odluku.

Broj rasprava se u 2024. smanjio na 232 (286 rasprava u 2023., 241 u 2022.) u 300 raspravljenih predmeta (419 u 2023. i 303 u 2022.).

Tijekom godine održane su dvije rasprave putem videokonferencije, prvi put od stupanja na snagu novih pravila o primjeni tog mehanizma, 1. travnja 2023.

Prosječno trajanje postupka se vrlo blago povećalo. Za predmete koji su riješeni putem presude ili rješenja ono je u 2024. iznosilo 18,5 mjeseci, u odnosu na 18,2 mjeseca u 2023. i 22,1 mjesec (naprema 21 mjesec u 2023.), kada se uzmu u obzir samo predmeti koji su riješeni putem presude. U tom pogledu treba napomenuti da se prosječno trajanje postupka u potonjoj kategoriji kreće između prosječnog trajanja od 42,6 mjeseci za predmete iz područja prava tržišnog natjecanja ili 37,2 mjeseca za predmete iz područja državnih potpora i 13,5 mjeseci za predmete iz područja intelektualnog vlasništva. Rješavanje nekoliko starih ili nekoliko skupina starih složenih predmeta, posebno iz područja državnih potpora i tržišnog natjecanja ili bankarskog prava, doprinijelo je produženju trajanja postupaka. Taj bi se fenomen trebao ublažiti i stoga bi se prosječno trajanje postupaka trebalo skratiti u narednim godinama, s obzirom na to da je Opći sud zaključio ili upravo sada zaključuje posljednje velike skupine predmeta naslijeđene od ranije.

Od 1705 predmeta koji su 31. prosinca 2024. bili u tijeku pred Općim sudom (bruto broj, uključujući 404 istovjetne tužbe podnesene 2023.), 32 % odnosi se na institucionalno pravo (na to se područje odnosi i 404 prethodno navedena predmeta), gotovo 10 % pripada ekonomskoj i monetarnoj politici, 7 % se odnosi na državne potpore i 5 % na mjere ograničavanja. Kad je riječ o područjima koja su specijalizirana u okviru Općeg suda, intelektualno vlasništvo čini 19 % neriješenih predmeta, a javna služba 6,5 % tih predmeta, što su postoci koji su stabilni u usporedbi s prethodnom godinom. Što se tiče sudskih vijeća, može se istaknuti veće korištenje velikog vijeća, s dvama predmetima koji su bili u tijeku pred tim vijećem krajem 2024., od kojih se jedan odnosi na pristup dokumentima, a drugi na preispitivanje nezakonodavnih akata koji sadržavaju odredbe koje bi mogle biti u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.

4.      Ključne točke u 2024. i izgledi

Opći je sud 2024. uložio znatne napore u dovršetak i provedbu reforme pravosudnog sustava Europske unije, koja je pokrenuta zahtjevom Suda za reformu Statuta Suda Europske unije u studenome 2022. Uredba o izmjeni Statuta donesena je 11. travnja 2024. i stupila je na snagu 1. rujna 2024. Opći je sud 10. srpnja 2024., u dogovoru sa Sudom i nakon odobrenja Vijeća, donio temeljne izmjene svojeg poslovnika, koje su također stupile na snagu 1. rujna 2024. i čiji je cilj, među ostalim, omogućiti Općem sudu da izvršava svoje nove nadležnosti u prethodnom postupku od listopada 2024. Praktična pravila za provedbu Poslovnika preinačena su, dok su izmijenjeni drugi tekstovi, posebno oni koji se odnose na upotrebu e-Curije. Opći sud osnovao je vijeće određeno za odlučivanje o zahtjevima za prethodnu odluku koje bi trebalo postojati do djelomične obnove Općeg suda predviđene za rujan 2025., kada će ga zamijeniti dva vijeća koja imaju nadležnost za prethodni postupak. Izabrao je tri suca (dva člana i jednog zamjenika) koji će obavljati dužnosti nezavisnog odvjetnika prilikom obrade zahtjeva za prethodnu odluku. Također je izmijenio pravila o sastavu velikog vijeća i uveo pravila o sastavu srednjeg vijeća od devet sudaca koje je stvoreno izmjenom poslovnika.

Opći sud nastavio je s politikom proaktivnog upravljanja predmetima te je s uspjehom proveo nove mjere donesene u 2023. za postupanje s vrlo velikim predmetima i velikim skupinama predmeta od trenutka njihova upisa. Ti se predmeti dodjeljuju vijećima i sucima izvjestiteljima u skladu s posebnim kriterijima, predmet su okvirnog rasporeda, koji se preispituje u skladu s promjenama u postupku, te se mogu koristiti većim sredstvima, kao i uživati prioritetno postupanje u odsjeku za pravnu lekturu presuda i prevoditeljskim službama. Odlučeno je da se suci koji se bave prethodnim postupcima nikada ne imenuju izvjestiteljima za vrlo velike predmete ili skupine predmeta, jer to ne bi bilo u skladu s prednošću koja se daje brzom rješavanju zahtjeva za prethodnu odluku, u skladu s jamstvima koja su zakonodavcu dana prilikom reforme.

Opći sud i njegovo tajništvo nastavili su s radom na modernizaciji javne službe pravosuđa, koja doprinosi učinkovitosti europskog pravosudnog sustava. 2024. posvećena je razvoju informatičkih alata potrebnih za obradu zahtjeva za prethodnu odluku upućenih Općem sudu, ali i dovršavanju prvih koraka u stvaranju integriranog sustava upravljanja predmetima (SIGA) i pripremi kasnijih faza. Svi informativni dokumenti namijenjeni široj javnosti ažurirani su, a tekstovi su pravodobno objavljeni, s obzirom na stupanje na snagu novih odredaba. Mjere koje se odnose na fizičku i digitalnu pristupačnost također su predmetom razmatranja suda i njegova tajništva.

5.      Aktivnost tajništva Općeg suda: prilagodba reformi i upravljanje postupcima

Smanjenje broja novih predmeta pozitivno je utjecalo na tajništvo jer je donekle smanjilo pritisak svakodnevnog rada na vođenju sudskih postupaka. To je omogućilo da se sredstva i vrijeme posvete prilagodbama potrebnima zbog reforme pravosudnog sustava Unije, a osobito za pripremu upravljanja zahtjevima za prethodnu odluku.

Međutim, brojke pokazuju da se djelatnost nastavlja snažnim ritmom:

• 53 863 upisa u upisnik;
• 9693 postupovnih akata podnesenih tajništvu;
• 822 290 stranica podnesenih putem aplikacije e-Curia tijekom godine.

Tajništvo je pomagalo sucima suda tijekom 346 sjednica vijeća (334 u 2023.), 232 rasprave i 37 rasprava za objavu presuda.

Vidi također:

Statistički podaci o aktivnosti Općeg suda u 2023. s komentarom 

Sudska statistika za nekoliko prethodnih godina dostupna je također i na web stranici Curia, u dijelu Povijest.